<p>Američki milijarder Ilon Mask (Elon Musk) nedavno je poslao pismo uposlenicima u X-u (bivši Twitter), navodeći da kompanija "jedva da se isplati", piše "Wall Street Journal".&nbsp;</p><p>- Naš broj korisnika stagnira, prihodi nisu impresivni i jedva da se isplati rad - poručio je Mask. Ipak, istaknuo je i pozitivnu stranu, odnosno da "svjedoče moći X-a da oblikuje nacionalne razgovore i ishode".</p><p>Također je kazao i da druge platforme usvajaju X-ovu "predanost slobodi govora i nepristrasnoj istini", aludirajući na ukidanje brojnih pravila na Facebooku.&nbsp;</p><p>Finansijski problemi ove društvene mreže proizilaze iz egzodusa oglašivača, za koje je glavni krivac bio to što su klijenti odustali od oglašavanja zbog toga što su njihovi postovi prikazivani pored nepoželjenog sadržaja.</p><p>"WSJ" navodi da vijest o lošim finansijskim rezultatima dolazi u ključnom trenutku za finansiranje ove društvene mreže.&nbsp;</p><p>Kako objašnjavaju, bankari iz "Morgan Stanleyja Barclaysa" i "Bank of America" obratili su se investitorima kako bi pokušali riješiti se dijela duga od 13 milijardi dolara, koji su finansirali za Maskovo preuzimanje kompanije u vrijednosti od 44 milijarde dolara 2022. godine.</p><p>- Ako žele uspješno otplatiti dug, morat će uvjeriti investitore treće strane u dugoročnu finansijsku održivost X-a - navodi list.</p>

Naš broj korisnika stagnira, prihodi nisu impresivni i jedva da se isplati rad, poručio je Mask u pismu

Ilon Mask pisao uposlenicima X-a o finansijskim problemima: "Jedva se isplati"

<p>Trgovine i benzinske pumpe u susjednoj Hrvatskoj u petak su bile uglavnom prazne zbog bojkota kupovine od građana, ogorčenih zbog stalnog rasta cijena. Inicijativa je data u Facebook grupi "Halo, inspektore", a podržala su je brojna udruženja za zaštitu potrošača, te sindikati, stranke, pa i državni ministar privrede.</p><h2>Ključna uloga</h2><p>Identična pojava prisutna je već godinama i u BiH, gdje troškovi života kontinuirano rastu, a za brojna poskupljenja nema ni osnova. Za razliku od Hrvatske, gdje je godišnja inflacija u decembru iznosila 4,5 posto, godišnji rast cijena u BiH u novembru, jer podataka za decembar još nema, iznosio je 1,5 posto. Međutim, hrana je skuplja za 4,2, a zdravstvene usluge za 4,3 posto.</p><p>- Nisam pobornik radikalnih mjera i mislim da bi ključnu ulogu država mogla da odigra. Mjerama poput zamrzavanja cijena, uvođenjem diferencirane stope PDV-a, smanjenjem određenih akciza i slično. Kampanja “Društveno odgovorni” u RS je bila odlična, ali potrebne su i druge aktivnosti. Ipak, zbog same složenosti sistema u BiH, bojim se da bi te mjere mogle izostati, pa bi potrošačima jedna od solucija mogla biti i radikalna mjera poput ove u Hrvatskoj – kaže Dušan Srdić, predsjednik Udruženja potrošača “Reakcija” iz Banje Luke.</p>

<h2>Bojkot trgovina u Hrvatskoj bit će dobar pokazatelj</h2><p>Admir Arnautović iz Udruženja za zaštitu potrošača Srednja Bosna iz Travnika kaže da su u prvim danima ove godine poskupili pekarski proizvodi, ulje i drugi artikli. Dodaje da nove cijene u BiH imamo s prvom najavom poskupljenja u svijetu, kao da domaći trgovački lanci nemaju ni grama u skladištima.</p>

<p>- I dolazimo do apsurda, u malim prodavnicama u ruralnim područjima cijene su često povoljnije nego u tržnim centrima, što je najbolji pokazatelj vještačkog napuhavanja cijena. Ako hljeb na selu košta 1, a u gradu 2 KM i oba pekara ostvaruju zaradu, zaista možemo govoriti o vještačkom napuhavanju cijena. A da su cijene u Evropi često niže od onih na našim policama ne treba više ni govoriti. Bojkot trgovina u Hrvatskoj bit će dobar pokazatelj koliko je moguće provesti ovakve akcije i u BiH. To će zavisiti od rezultata kada se objave zvanični podaci o izdatim fiskalnim računima, ali i od toga hoće li cijene pasti. Jednodnevna akcija je dobra, ali pravi rezultati će se moći vidjeti tek ako potraje bar nekoliko dana – ističe Arnautović.</p>

Nisam pobornik radikalnih mjera i mislim da bi ključnu ulogu država mogla da odigra, kaže Srdić

Hrvati bojkotom kupovine protestirali zbog visokih cijena: Građani BiH trpe, ali do kada?!

<p>Kompanija Struktura d.o.o Jajce preuzela je većinsko vlasništvo nad firmom Komar Tvornica gipsa Donji Vakuf.</p><p>Kako prenosi <a href="https://www.biznisinfo.ba/bh-firma-ciji-je-suvlasnik-njemacki-industrijski-div-dobila-novog-vecinskog-vlasnika/">Biznisinfo.ba</a>, struktura je u ranijem periodu kupovala dionice ove firme i stigla do udjela od oko 43 posto.</p><p>Ove sedmice je kompanija preuzela dodatnih više od 20 posto i tako postala većinski vlasnik firme te će sada moći preuzeti potpunu kontrolu.</p><p>Prema Biznisinfo, ovih 20-ak posto dionica plaćeno je oko pola miliona KM.</p><p>Posljednji dostupni podaci otkrili su da je kompanija Komar Tvornica gipsa 2023. imala prihode od oko 4,5 miliona KM i zapošljavala je 45 radnika.</p><p>Prihodi ove firme rastu iz godine u godinu. Zanimljivo da je suvlasnik firme Komar Tvornica gipsa poznata njemačka kompanija Knauf, koja ima više od 20 posto udjela.</p><p>Knauf, jedna od najvećih svjetskih grupacija za proizvodnju gipsanih proizvoda za gradnju, u vlasništvo donjovakufske firme je ušao sada već daleke 2018. godine. Za nešto više od 20 posto vlasništva Knauf je izdvojio 283.595 KM, prenosi <a href="https://www.biznisinfo.ba/bh-firma-ciji-je-suvlasnik-njemacki-industrijski-div-dobila-novog-vecinskog-vlasnika/">Biznisinfo</a>.</p>

Ovih 20-ak posto dionica plaćeno je oko pola miliona KM

Bh. firma, čiji je suvlasnik njemački industrijski div, dobila novog većinskog vlasnika

<p>Ukupna godišnja kvota radnih dozvola za produženje i novo zapošljavanje stranaca u BiH u ovoj godini iznosi 7.229, od čega se na Federaciju BiH /FBiH/ odnosi 4.490 radnih dozvola, Republiku Srpsku 2.000, a Brčko distrikt 739, naveli su iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH.</p><p> </p><p>Godišnja kvota za produženje već izdatih radnih dozvola iznosi 2.820 - u FBiH 2.090 radnih dozvola, Republici Srpskoj 500, a u Brčko distriktu, dok je za novo zapošljavanje stranaca u BiH u 2025. godini predviđeno 4.409 radnih dozvola, što je više za 19 odsto u odnosu na prethodnu godinu.</p><h2>Povećan broj radnih dozvola</h2><p>Od ukupnog broja godišnje kvote radnih dozvola za novo zapošljavanje stranaca na FBiH odnosi se 2.400 radnih dozvola, što je više za pet odsto, RS 1.500, gdje je zabilježeno povećanje od 43 odsto, a na Brčko Distrikt BiH 509 radnih dozvola, što je više za 96 odsto.</p><p>Iz Agencije navode da je nacrt prijedloga kvota za radne dozvole u 2025. godini tek izrađen, na osnovu dostavljenih prijedloga zavoda za zapošljavanje RS, FBiH i Brčko distrikta. </p><p>Nacrt prijedloga je, kako pojašnjavaju, sada upućen Ministarstvu civilnih poslova BiH, a oni ga dalje šalju na Vijeće ministara BiH.</p><p>- Ovi brojevi se mogu mijenjati, s obzirom na to da prijedlog kvota još nije razmatran u Vijeću ministara - dodaju iz Agencije za rad i zapošljavanje. </p><p> </p><h2>Najviše stranih radnika iz Turske</h2><p>Ukupna godišnja kvota radnih dozvola za produženje i novo zapošljavanje stranaca u BiH u prošloj godini iznosila je 6.073, od čega se na FBiH odnosi 4.295 radnih dozvola, RS 1.400, a Brčko Distrikt BiH 378.</p><p>- Na nivou BiH ovaj broj predstavlja planirano povećanje od 2.078 dozvola u odnosu na prethodnu godinu. Planirano povećanje odnosi se na FBiH i Brčko distrikt, dok je za RS kvota ostala nepromijenjena - navode iz Agencije.</p><p>Ukupno je u prvoj polovini 2024. godine izdato 3.285 radnih dozvola na nivou BiH, a najviše ih je izdato za građevinarstvo - 1.071, zatim 475 za ostale uslužne djelatnosti, prerađivačku industriju 354, trgovinu 351, hotelijerstvo i ugostiteljstvo 245, a za umjetnost, zabavu i rekreaciju 204. </p><p>Najviše stranih radnika u prošloj godini bilo je iz Turske, njih 605, zatim 509 iz Nepala, 346 iz Indije, 343 iz Srbije, 272 iz Bangladeša, te 153 iz Kine. </p><h2>Posredovanje u zapošljavanju</h2><p>Što se tiče posredovanja u zapošljavanju, Agencija i dalje posreduje u zapošljavanju građana BiH u Sloveniju i to sva zanimanja, a u Njemačku osoba sa završenom srednjom medicinskom školom.</p><p>- Agencija i dalje posreduje u zapošljavanju onih kadrova koji predstavljaju višak na domaćem tržištu rada, te nam je cilj da građani prilikom odlaska na rad u inostranstvo budu zaštićeni, a posredovanje legalno i uređeno - ističu iz ove institucije.</p><h2>Radnici u Sloveniji</h2><p>Broj posredovanja u Sloveniji u 10 mjeseci 2024. godine otprilike je na nivou kao i prethodne godine, oko 5.500 potpisanih ugovora, dok je broj izdatih radnih dozvola u Sloveniji 11.365 i to odgovara stanju iz 2023. </p><p>- Veći broj izdatih radnih dozvola od broja potpisanih ugovora znači da imamo više produženih dozvola, što opet znači da se radi o našim ljudima koji su već duže u Sloveniji. U Sloveniji se i dalje najviše zapošljavaju vozači te radnici u građevinskom sektor - varioci, zidari, građevinski radnici, armirači... - dodaju iz Agencije.</p><h2>Smanjen broj posredovanja za Njemačku</h2><p>U Njemačkoj je trend smanjenja broja posredovanja, tako da je Agencija zaključno sa novembrom posredovala u zapošljavanju 218 osoba. </p><p>- Razlog za manji broj posredovanja u Njemačku je manji interes građana zbog inflacije, a posebno inflacije cijena smještaja - naveli su iz Agencije za rad i zapošljavanje.&nbsp;</p>

Najviše stranih radnika u Bosni i Hercegovini tokom prošle godine bilo je iz Turske, njih 605, zatim 509 iz Nepala, 346 iz Indije

U BiH najviše stranih radnika iz Turske, a opada interes bh. radnika za rad u Njemačkoj

<p>Predsjednik RS Milorad Dodik potvrdio je da na današnjoj sjednici Ekonomsko-socijalnog savjeta RS nije postignut dogovor oko iznosa zagarantovane plate u ovoj godini, te je postojala nedoumica u diferencijaciji toga šta znači srednje obrazovanje.</p><p>- Ostaje prijedlog da najniža zakonska neto plaća bude diferencirana, da 900 KM bude za najjednostavnije poslove, 1.000 za srednje obrazovanje i 1.300 za one sa visokim obrazovanjem. Postojala je dilema u diferencijaciji šta znači srednje obrazovanje da li su to KV radnici ili oni koji se školuju za tehničare četiri godine - obrazložio je Dodik.</p><h2>Razlika u plaćama</h2><p>Kako saznajemo, poslodavci smatraju da se mora napraviti razlika između onih koji su završili trogodišnju srednju školu sa onima koji su završili četverogodišnje obrazovanje u srednoj školi. Zato su predložili da KV radnik ima minimalnu platu od 950 KM, a 1.000 KM da imaju zaposleni sa četiri razreda srednje škole.</p><p>Dodik smatra da tu činjenicu treba i uvažiti.</p><p>- Ostao je prijedlog koji nije usaglašen, Vlada će vidjeti da li će ga uvažiti - dodao je on.</p><h2>Povećanje prosječne plaće</h2><p>Dodik je naglasio da je u RS nivo isplaćene dobiti i isplaćenih plata gotovo isti.</p><p>- Najvjerovatnije neki u sivoj zoni isplaćuju naknade - ocijenio je Dodik.</p><p>Na zagarantovanu platu, kako je podsjetio, ide topli obrok i prevoz, tako da bi neto plata od 900 KM bila više od 1.050 KM kada se sve to doda.</p><p>Po njegovim riječima, cilj je da naredne godine, a najkasnije do polovine iduće godine, prosječna plaća u RS bude 2.000 KM.</p>

Dodik je naglasio da je u RS nivo isplaćene dobiti i isplaćenih plata gotovo isti

Dodik: Vlada RS će odrediti minimalne plaće radnicima po stručnim spremama

<p>Članovi Ekonomsko-scojalnog savjeta RS danas nisu postigli dogovor o iznosu najniže plaće u ovoj godini. Konačnu odluku donijeće Vlada RS u narednih nekoliko dana.</p><p>Predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS Zoran Škrebić potvrdio je za Fenu da dogovor nije postignut na sjednici koja je trajala otprilike dva sata.</p><p>On je rekao da je dogovoreno da zvanično saopćenje sa detaljnijim informacijama  bude poslato iz kabineta predsjednika RS Milorada Dodika koji je bio domaćin.</p><h2>Nije postignut dogovor</h2><p>Kako saznajemo, predstavnici Saveza sindikata RS nisu prihvatili prijedlog Unije udruženja poslodavaca RS i Vlade RS o zagarantovanoj plaći. Prijedlog je, po našim saznanjima, bio na tragu onoga što je predsjednik RS neki dan rekao u vezi iznosa minimalne plaće u RS.</p><p>- Ostaće 900 KM minimalna plaća za nekvalifikovane radnike, za one koji imaju srednju stručnu spremu biće 1.000 KM, a za one sa visokom stručnom spremom biće 1.300 KM - rekao je Dodik.</p><h2>Minimalac 900 maraka</h2><p>Minimalna plaća u RS trenutno iznosi 900 KM za sve zaposlene u realnom sektoru, a plaća budžetskim korisnicima se obračunava i skladu sa zakonima o platama.</p><p>U ESS su predstavnici sindikata, poslodavaca i Vlade RS.</p><p>Po zakonu, ako članovi ESS ne postignu dogovor o najnižoj plaći, Vlada RS može to da odredi.</p>

Dogovor nije postignut na sjednici koja je trajala otprilike dva sata

Sindikat nije prihvatio prijedlog poslodavaca i Vlade RS o najnižoj plaći

<p>Američki proizvođač aviona Boeing objavio je da je vjerovatno izgubio oko četiri milijarde dolara (oko 3,8 milijardi eura) u četvrtom tromjesečju, odnosno da je zabilježio pad akcija od 5,46 dolara (oko 5,2 eura).</p><p>Ovakav saldo posljedica je brojnih problema u kompaniji, koja je 2024. godinu započela incidentom na jednom od mlaznjaka tokom leta i završila velikim štrajkom radnika i otpuštanjima, prenio je CNBC.</p><p>Kompanija je predvidjela prihod od 15,2 milijardi dolara (oko 14,5 milijardi eura), što je manje od očekivanja analitičara.</p><p>Boeing nije ostvario godišnji profit od 2018. godine.</p><p>Američki proizvođač se minule godine borio da se vrati na nekadašnje pozicije nakon što je čep na vratima eksplodirao u vazduhu na letu kompanije "Alaska Airlines“ u januaru 2024. godine.</p><p>To je izazvalo novu sigurnosnu krizu u kompaniji koja je pokušavala da prevaziđe posljedice dvije fatalne nesreće 2018. i 2019. godine.</p>

Ovakav saldo posljedica je brojnih problema u kompaniji

Problemi dolaze na naplatu: Boeing izgubio četiri milijarde dolara

<p>Nakon čitavog niza onih u kojima su ih pratila poskupljenja sjemenskog i drugog materijala, ali i mraz, poplave i visoke temperature, poljoprivrednici u BiH su na početku još jedne neizvjesne godine.&nbsp;</p><p>Prema informacijama iz udruženja koja smo kontaktirali, poljoprivredni proizvođači iz RS su u mnogo težoj situaciji od njihovih kolega u FBiH.</p><h2>Kraj priče </h2><p>- Budžet za poljoprivredu u RS je blizu 180 miliona, ali je najveći problem što je iz 2024. godine, od 180 miliona, isplaćeno nepunih 30. Poljoprivrednicima u RS se duguje 150 miliona maraka. Mi šutimo, ali kad se budemo morali dići na noge, neće valjati. Ovo je sve šarlantska priča, jer ako se digne narod, sve će otići u ofsajd. Mislim da ovo vodi kraju priče, jer gubimo hranu, izgubili smo resurse, struju, sve što vrijedi – kaže predsjednik Udruženja poljoprivrednika Semberije i Majevice Savo Bakajlić.&nbsp; &nbsp;</p>

<p>U prijedlogu budžeta FBiH za 2025. godinu za poljoprivredu su predviđena 183 miliona KM, što je osam miliona više nego u prošloj godini.&nbsp;</p><p>Prema riječima predsjednika Udruženja poljoprivrednika FBiH Nedžada Biće, osim u dijelu kapitalnih investicija čija isplata se očekuje do kraja januara, dugovanja prema poljoprivrednicima nema.</p><h2>Isplata penzija</h2><p>- Budžet za poljoprivredu nikad nije bio veći. Ukupan budžet FBiH je 8,25 milijardi, pa kad se odbiju tri milijarde koje idu za isplatu penzija, onda za poljoprivredu ide 5,73 posto od stvarnog budžeta. Zadovoljni smo i sad se nadamo da će biti pravilno raspoređen i da će isplate početi na vrijeme – prije sjetve i kad je vakat sjetvi – kaže Bićo.</p>

<h2>Porazne statistike</h2><p>Ekonomski stručnjaci i poljoprivrednici već godinama alarmiraju da ne koristimo ni minimum potencijala koje imamo i da smo u proteklim godinama milijarde dali za uvoz hrane.&nbsp;</p><p>U međuvremenu, brojna sela ostala su pusta, a proizvođači odustali, ali Bićo smatra da još nije kasno da se stanje promijeni.</p><p>- Nauka i tehnologija galopiraju, pa dvojica ljudi s dva traktora sad rade ono što je 100 radilo prije. Međutim, dosta proizvodnji se gasi, dosta ljudi odustaju zbog klimatskih promjena, ali i zbog papirologija i kašnjenja u procedurama. I kantoni bi trebali malo izdvojiti sredstava. Prostora ima, ako žele da imamo stabilnu poljoprivredu koja će rasti. Statistike o stotinama miliona koje dajemo za uvoz hrane i vode grehota je i čitati, a kamoli to doživljavati – ističe Bićo.</p>

Budžet za poljoprivredu nikad nije bio veći, kaže Bićo

Na pragu još jedne neizvjesne sezone: "Ako se narod digne, sve će otići u ofsajd"

<p>U BiH će prvi hotel u "Hilton“ lancu svoja vrata otvoriti naredne godine. Bit će to hotel "Neretva“ Mostar, "Tapestry Collection by Hilton“, čije je otvaranje planirano za početak 2026. godine.&nbsp;</p><p>U isto vrijeme trebali bi započeti radovi na Hampton by Hilton Sarajevo City Centru, kako nam je potvrdio Halim Zukić, vlasnik kompanije "Interšped“ Sarajevo, koja je nosilac franšize.</p><p>Franšizni ugovori s jednim od najvećih svjetskih lanaca hotela "Hilton“ potpisani su, podsjetimo, u Berlinu sredinom 2023. godine, nakon čega je ozvaničen i nastavak radova na obnovi hotela "Neretva“, jednom od simbola Mostara.</p><h2>Posvećenost tima </h2><p> </p><p>Do tada je bila završena druga faza radova, za godinu i po projekt izgradnje koji se odvija pod nadzorom Zavoda za zaštitu spomenika FBiH, s obzirom na to da je "Neretva“ na Privremenoj listi nacionalnih spomenika BiH, dosta je napredovao. Premda se suočavaju s uobičajenim gradilišnim izazovima, zahvaljujući dobroj organizaciji i posvećenosti tima, kako iznosi Zukić, radovi napreduju.</p>

<p>- Trenutno se privode kraju fasaderski radovi, a paralelno se izvode unutrašnji radovi. U narednom periodu planiran je prelazak na interijersko uređenje. Kapacitet hotela je 82 sobe, od kojih većina spada u „standard“ kategoriju - kaže nam Zukić.</p><p>Poseban akcenat je, govori, stavljen na terasu hotela, za koju vjeruju da će postati jedan od najprivlačnijih sadržaja.</p><p>- Nadamo se da će upravo ona ponajviše oživjeti duh bogate historije hotela - ističe Zukić.</p><h2>Konkretni koraci</h2><p>Što se tiče Hampton by Hilton Sarajevo City Centra, optimizam da će radovi početi na prema planu postoji, međutim, kako kaže Zukić, dalji razvoj situacije će zavisiti isključivo od konkretnih koraka podrške.</p><p>- Ako imamo ambiciju da naša zemlja i Grad Sarajevo u svojoj glavnoj ulici ugoste tako značajan međunarodni brend, sa svim njegovim pozitivnim implikacijama, nadležni će morati pokazati veću spremnost za konkretniju podršku, naročito u smislu legislative. Gledajući iz trenutne perspektive i dosadašnjeg iskustva, planirani termin početka radova djeluje preambiciozno.</p><h2>Od cara Franje Josipa do Tita</h2><p>Hotel "Neretva“ je izgrađen 1892. godine u specifičnom pseudomaurskom stilu koji je tada bio dominantan. U njemu su odsjedali brojni svjetski lideri, od cara Franje Josipa do Tita. Gotovo u potpunosti je uništen tokom ratnih razaranja.</p>

U vezi s Hampton by Hilton Sarajevo City Centrom dalji razvoj situacije će zavisiti isključivo od konkretnih koraka podrške

Halim Zukić, vlasnik kompanije "Interšped", za "Avaz": Prvi hotel pod kišobranom "Hiltona" otvara svoja vrata dogodine u Mostaru

<p>Komercijalni aerodromi u bivšoj Jugoslaviji ukupno su tokom 2024. godine opslužili više od 36 miliona putnika, što je za 3,4 miliona više nego prethodne godine, piše <a href="https://www.exyuaviation.com/2025/01/former-yugoslav-airports-handle-33.html">Ex-yu Aviation.</a></p><p>Devet aerodroma ostvarilo je svoje najuspješnije godine do sada, uključujući Beograd, Zagreb, Prištinu, Split, Dubrovnik, Skoplje, Sarajevo, Podgoricu i Zadar.</p><p>Sarajevski aerodrom je na četvrtom mjestu u regiji prema porastu broja putnika, iza prvorangiranog aerodroma u Prištoni, drugorangiranog u Zagrebu i trećerangiranog u Dubrovniku.</p><p>Zanimljiv je podatak da je Aerodrom Priština s više od 4 miliona putnika, prometniji od sva četiri aerodrome u BiH te je dva puta prometniji od Sarajevnog aerodrima. Treba podsjetiti da Aerodromom u Prištini upravlja koncesionar Limak Holding i Aerodrom Lyon.</p>

<p>Beogradski aerodrom je s više od 8 miliona putnika vodeći u regiji dok je Hrvatska zadržala poziciju najvećeg avio-tržišta u regiji, sa više od 13 miliona putnika na svim svojim aerodromima. Hrvatski aerodromi su takođe zabilježili najveći apsolutni rast broja putnika, s dodatnih 1,8 miliona putnika.</p><p>Vidljivo je da su navjeći progres ostvarili aerodromi pod koncesijom, poput beogradskog, zagrebačkog i prištinskog, dok aerodromi u državnom vlasništvu jedva drža glavu iznad vode i to prvenstveno uz pomoć obilatih subvencija iz državnog budžeta.</p><p>Sarajevski aerodromi je i dalje najprometniji u BiH. Aerodromi u Tuzli i Banjoj Luci su u sredini tabele, dok Mostarski aerodrom i dalje tavori na samom začelju.</p>

Aerodromi u Tuzli i Banjoj Luci su u sredini tabele, dok Mostarski aerodrom i dalje tavori na samom začelju

Sarajevski aerodrom: Za sada dobri rezultati

Vazdušni saobraćaj u regionu u ekspanziji: Poznato gdje se na listi nalaze aerodromi iz BiH

<p>Generalni direktor BH Telecoma, Amel Kovačević, danas je održao sastanak s načelnikom Općine Ilijaš, Amarom Dovadžijom. Sastanku su prisustvovali i članovi Uprave BH Telecoma.</p><p>Razgovarano je o razvoju mreže na području Općine Ilijaš, te o načinima za unaprjeđenje korisničkog iskustva, kako za privatne korisnike, tako i za kompanije koje posluju u ovoj općini.</p><p>- Razvoj mreže i implementacija novih tehnologija ključni su faktori za omogućavanje kvalitetnijih usluga i bolje povezanosti. Naš cilj je da građanima i kompanijama pružimo usluge koje zadovoljavaju najviše standarde kvaliteta, te doprinose unapređenju svakodnevnog života i poslovanja - istakao je Muamer Durić, v. d. direktora Izvršne direkcije za tehnologiju i razvoj servisa BH Telecoma.</p><h2>Digitalna rješenja</h2><p>Tokom sastanka, razmatrani su konkretni koraci za implementaciju digitalnih rješenja u različitim segmentima lokalne zajednice. Generalni direktor BH Telecoma, Amel Kovačević, naglasio je da kompanija, kao lider u sektoru telekomunikacija, ima ključnu ulogu u procesu digitalne transformacije Bosne i Hercegovine.</p><p>- Digitalizacija je puno više od tehnološkog napretka, to je strateška prilika za ekonomski i društveni razvoj. Naš cilj je osigurati da lokalne zajednice, poput Ilijaša, imaju pristup najmodernijim digitalnim rješenjima koja će unaprijediti svakodnevnicu i omogućiti brži razvoj infrastrukture i usluga - rekao je Kovačević.</p><h2>Dovadžija zahvalio BH Telecomu</h2><p>Načelnik Amar Dovadžija izrazio je zahvalnost BH Telecomu na inicijativi i spremnosti za saradnju, naglasivši da je digitalna transformacija ključni faktor za dugoročni napredak općine Ilijaš.</p><p>- Poboljšanje digitalne infrastrukture donosi našim građanima bolju povezanost i lakši pristup uslugama, dok istovremeno kreira atraktivan ambijent za ekonomski razvoj i privlačenje novih investicija - istakao je Dovadžija.</p>

Razgovarano je o razvoju mreže na području Općine Ilijaš, te o načinima za unaprjeđenje korisničkog iskustva

Generalni direktor BH Telecoma Amel Kovačević održao sastanak s načelnikom Općine Ilijaš

<p>"AVAZ“ Društvo za nekretnine, hotelijerstvo, ugostiteljstvo i trgovinu d.o.o. Sarajevo, ul. Džemala Bijedića br.185, raspisuje&nbsp;raspisuje javni poziv za za izvođenje građevinskih radova.</p><h2>Predmet javnog poziva</h2><p>Raspisuje se Javni poziv za iskazivanje interesa ponuđača za izvođenje radova:</p><p>- Uklanjanje / Rušenje postojećeg poslovnog objekta bivša "Opresa" Ilidža.</p><p>- Odvoz srušenog materijala.</p><p>Ovim putem pozivamo sve zainteresirane ponuđače da dostave svoje ponude za izvođenje navedenih radova na osnovu Rješenja-odobrenja za uklanjanje poslovne zgrade.</p><h2>Uslovi za učešće</h2><p>- Da su ponuđači registrovani za izvođenje traženih građevinskih radova</p><p>- Da tehnička i profesionalna sposobnost ponuđača garantuje uspješnu realizaciju ugovora</p><h2>Dostavljanje ponuda</h2><p>Ponuđači se na Javni poziv mogu prijaviti samostalno ili kao grupa izvođača ukoliko su registrovani za izvođenje radova koji su predmet Javnog poziva.</p><p>Ponuda treba da sadrži cijenu sa uključenim PDV-om i rok završetka radova.</p><p>Ponuđač treba da dostavi slijedeću dokumentaciju:</p><p>-	Aktuelni izvod iz sudskog registra ( kopija),</p><p>-	Uvjerenja Porezne uprave i Uprave za indirektno oporezivanje o izmirenim poreznim obavezama (kopija).</p><h2>Preuzimanje dokumentacije</h2><p>Troškovi za izdavanje dokumentacije  (ELABORAT UKLANJANJA/RUŠENJA-GLAVNI PROJEKAT POSTOJEĆI POSLOVNI OBJEKAT BIVŠA “OPRESA” NEDŽARIĆI-ILIDŽA) potrebne za prijavu na javni poziv iznose 500,00 KM na račun broj: 3383202251251669, Unicredit Bank d.d. Sarajevo u svrhu preuzimanje dokumentacije za prijavu na javni poziv.</p><p>Dokumentacija se može preuzeti svakim radnim danom, u vremenu od 08:00 do 16:00 sati, u sjedištu Društva, uz predočen dokaz o uplati.</p><h2>DODATNE INFORMACIJE</h2><p>Javni poziv ostaje otvoren 7 (sedam) dana od dana objave.</p><p>Kontakt telefon 033/752-917 ili 061/561-176</p><p>U postupku nadmetanja Društvo zadržava pravo prihvatiti ponudu u cijelosti, odbiti ponudu, poništiti Javni poziv, bez bilo kakve odgovornosti prema ponuđačima u pogledu naknade troškova, niti je u obavezi obrazložiti razloge takvog postupanja.</p><p>Neblagovremene i nepotpune ponude neće se uzeti u razmatranje.</p>

Javni poziv ostaje otvoren 7 (sedam) dana od dana objave

"Avaz d.o.o." raspisuje javni poziv za izvođenje građevinskih radova

<p>Zimska turistička sezona na području SBK ove je godine jako dobra, a broj dolazaka i noćenja veći je za oko 30 posto u odnosu na isto vrijeme lani.</p><p>Miroslav Matošević, ravnatelj Turističke zajednice Srednjobosanskog kantona kaže kako su statistički pokazatelji jako dobri.</p><h2>Skijališta rade u kontinuitetu</h2><p>- Možemo reći općenito na području SBK da su rezultati jako dobri kad je u pitanju zimska turistička sezona, većina skijališta radi u kontinuitetu, osim nekih manjih koja su imala određene probleme sa snijegom - istaknuo je Matošević.</p><p>Rekao je i kako bilježe od 27 do 30 posto povećanje broja ostvarenih dolazaka i noćenja.</p><p>Posebno raduje činjenica, kako kaže, što imaju jako dobre najave do kraja siječnja, a veliki je interes i za veljaču, posebno skijaški centar Vlašić koji je zapravo i perjanica zimskog turizma na području Srednje Bosne.</p><p>Prema njegovim riječima, za razliku od prethodnih godina kad je bilo dosta problema s nedostatkom prirodnog snijega, ove godine situacija je bolja i na malim obiteljskim skijalištima.</p>

<h2>Najviše domaćih gostiju</h2><p>- Kada su u pitanju mala obiteljska skijališta možemo reći da smo ove godine zadovoljni. Ona i ovise o dovoljnim količinama prirodnog snijega a ove godine bismo izdvojili Busovačku planinu i Pridolce, te Rekreacijski centar Brusnica u Fojnici koji u kontinuitetu rade skoro već mjesec dana i jako je veliki interes za tim skijaškim centrima. Manji skijaški centri na nižim nadmorskim visinama imali su određene probleme s prirodnim snijegom ali skijanje se odvija i mi se nadamo jako dobroj i uspješnoj zimskoj turističkoj sezoni - kazao je Matošević.</p><p>Kad je riječ o strukturi gostiju na malim skijalištima, kaže kako se radi uglavnom o domaćim gostima.</p><p>- Na mala skijališta najčešće dolaze gosti iz BiH budući da takva skijališta imaju i najmanji broj smještajnih kapaciteta. Radi se uglavnom o jednodnevnim izletima, ali ima interesa gostiju, prvenstveno iz Dalmacije. To su gosti kojima je veoma jednostavno doći za vikend - rekao je Matošević za kraj.</p>

Zimska turistička sezona na području SBK ove je godine jako dobra

Zimska sezona u Srednjobosanskom kantonu: Čak 30 posto povećan broj dolazaka i noćenja

<p>Federalni ministar trgovine Amir Hasičević smatra kako odluka Vlade FBiH o podizanju minimalne plaće na 1.000 maraka neće imati negativne utjecaje na domaću ekonomiju.</p><h2>Hrabra odluka</h2><p>- Ova odluka Vlade FBiH je hrabra i pokrenula je procese. Imali smo 25 godina pogrešan princip koji se ogledao u niskim plaćama i visokim doprinosima, a da se pri tome mnogima gledalo kroz prste što se ti doprinosi ne plaćaju. Ta paradigma se sada mijenja. Siguran sam da se nikad više nije pričalo o pravima radnika, o radničkom dostojanstvu - kazao je ministar Hasičević u razgovoru za Fenu.</p><p>Dodao je kako će sada u fokusu biti borba protiv sive ekonomije što će doprinijeti većim plaćama i manjim doprinosima:</p><p>- Vlada FBiH intenzivno radi i na setu fiskalnih zakona koji će doprinijeti smanjenju sive ekonomije. Također, podsjećam da smo usvojili novi Zakon o unutrašnjoj trgovini, pred parlamentarcima je iduće sedmice Nacrt zakona o kontroli cijena, u završnoj smo fazi izrade Zakona o e-trgovini, a podsjetit ću da samo na osnovu online trgovine Federacija gubi 200 do 300 milijuna maraka.</p><p>Na pitanje strahuje li da bi odluka o povećanju minimalne plaće mogla rezultirati većim brojem otkaza u sektoru trgovine u kome je zaposlen veliki broj radnika na minimalcu, ministar Hasičević je odgovorio kako takav scenarij nije izgledan.</p><h2>Nelogično da dođe do otkaza</h2><p>- Kao što znate, Udruženje poslodavaca FBiH, kao i Sindikat trgovine su naši partneri u svim procesima od početka mandata. U svim dosadašnjim razgovorima poslodavci su, između ostalog, nedostatak radnika akcentirali kao jedan od gorućih problema. Dakle, nema logike da oni koji su iskazali potrebu za stotinama novih radnika otpuštaju radnike. Budući da i ja dolazim iz realnog sektora i također sam poslodavac, znam sigurno da ni jedan poslodavac neće otpustiti radnika koji mu treba - istaknuo je.</p><p>On je podsjetio da Vlada FBiH planira donijeti mjere kojima će pomoći malim i srednjim poduzećima da što bezbolnije prođu kroz ovaj proces, a postoji mogućnost da se velikim tvrtkama koje povećaju plaće iznad 1000 KM, omogući neoporezivi dio u iznosu od 450 KM.</p><p>Komentirajući inflaciju i moguća poskupljenja kao rezultat povećanja cijene rada, Hasičević je uvjeren da velikih poremećaja neće biti.</p><h2>Cijene diktiraju proizvođači i dobavljači</h2><p>- Cijene diktiraju i proizvođači i dobavljači. Podsjećam, mi smo bazirani uglavnom na uvoz, kada dođe do povećanja cijena na svjetskom tržištu automatski rastu cijene i kod nas. Mi u Federalnom ministarstvu trgovine svakodnevno pratimo cijene i kad primijetimo da je došlo do većih promjena odmah prikupimo informacije zašto je došlo do promjena i da li je to opravdano ili ne. Podsjetit ću na posljednji slučaj. Cijena pšenice skočila je na svjetskom tržištu za 15 posto, a naši proizvođači peciva odmah su najavili poskupljenje kruha za 20 posto. Nakon razgovora, vratili su stare cijene - kazao je Hasičević.</p><p>Što se tiče inflacije, prosječna inflacija u Federaciji BiH u prošloj godini iznosila je 1,43 posto, dok se procjene za ovu godinu kreću od 2 do 3 posto.</p><p>- Teško je to sa sigurnošću projektirati jer se inflacija prelijeva iz drugih zemalja i na našu ekonomiju - kazao je ministar.</p><p>U kontekstu inflacije i poskupljenja, s više strana stižu zahtjevi da se snizi stopa PDV-a na osnovne životne namirnice, a Hasičević podsjeća kako je to pitanje u nadležnosti državnih vlasti.</p><p>- Mi se nadamo da će ovo pitanje u dogledno vrijeme doći na dnevni red, jer i zemlje u okruženju i u Europskoj uniji imaju diferencirane stope PDV-a. Mislim da i BiH zaslužuje takva rješenja – zaključio je federalni ministar trgovine Amir Hasičević.</p>

Dodao je kako će sada u fokusu biti borba protiv sive ekonomije što će doprinijeti većim plaćama i manjim doprinosima

Hasičević: Odluka o minimalcu neće negativno utjecati na domaću ekonomiju

<p>Kataklizma u Jablanici istisnula je iz javnog prostora priču o ulasku strateškog partnera, sarajevske kompanije "Lake“, čiji je vlasnik Nedžad Bubica, u nekadašnji gigant "Granit“.</p><h2>Odluke suda </h2><p>Premda je Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona,kao vlasnik 67 posto državnog kapitala u jablaničkom "Granitu“ izmijenila ugovor o koncesiji i, praktično, dala novi rok Bubici da izvrši uplatu sredstava od 20,5 miliona KM do kraja prošle godine, to se nije desilo. </p><p>Razlog tome su, kazao je jučer za “Avaz” Abid Šarić, stečajni upravnik "Granita“, administrativne barijere i začkoljice.</p>

<p>Do produženja roka je došlo, jer je u međuvremenu iskrsnuo problem zato što dio eksploatacionog polja obuhvata šumsko zemljište koje predstavlja državnu imovinu i koja je pod zabranom raspolaganja kako je to Ustavni sud BiH utvrdio svojim odlukama.</p><h2>Zatraženo mišljenje</h2><p>Nije bilo moguće ni ishodovati dozvole za eksploataciju, a u međuvremenu je, ispričao je Šarić, izvršeno cijepanje eksploatacionog polja.</p><p>- To je bilo rješenje da izbjegnemo problem u vezi šumskog zemljišta, a sada čekamo potvrdu Federalnog ministarstva okoliša i turizma da nam za to nije potrebno pribavljanje studije procjene uticaja na okoliš, jer su mišljenje o tome zatražili iz resornog kantonalnog ministarstva. Vjerujem da ćemo do kraja januara dobiti tu potvrdu. Nadamo se da će ujedno s tim biti kompletirana sva neophodna dokumentacija - optimističan je Šarić.</p><p>Podsjećamo, ugovorom potpisanim 9. januara “Granitu” je data koncesija na 30 godina za eksploataciju mineralne sirovine arhitektonsko-građevinskog kamena gabra na lokaciji Čehari. Koncesija je, pak, data pod uvjetom da strateški partner u roku od šest mjeseci izvrši uplatu sredstava u iznosu od 20,5 miliona KM.</p><p>Jablanički „Granit“, nekadašnji gigant, u stečaju je od, čak, 2010.godine, a gotovo 200 radnika radi za gole, minimalne plaće.</p>

Do kraja januara ta priča bi trebala biti završena, kaže Šarić

Uprkos produženju roka i cijepanju eksploatacionog polja: Jablanički "Granit" i dalje na čekanju

<p>Miloneri i milijarderi sami traže od svjetskih vlada da ih se oporezuje jer posjeduju enormno bogatstvo. Da, dobro ste čuli!</p><p>To je pokazala anketa koju je proveo Survation u saradnji s organizacijama kao što su Oxfam, Millionaires for Humanity i TaxmeNow. U anketi je sudjelovalo 2.902 milionera iz zemalja G20.</p><p>Bogataši su uputili i otvoreno pismo "Moramo podvući crtu" koje je upućeno svjetskim liderima u Davosu i koje je potpisalo više od 370 milionera i milijardera.</p><h2>"Trebamo biti zabrinuti gdje ovo vodi"</h2><p>- Dok se ove godine ponovo sastajete u Davosu, shvatite ovo.&nbsp; Fenomen koncentriranog i ekstremnog bogatstva nagriza sve što nam je drago. Bogatstvo više nije samo vrijednost. Riječ je o kontroli. Ako vi, naši izabrani čelnici, nastavite zanemarivati ​​krizu bogatstva ekstremizma, polomljeni temelji naših teško stečenih demokratija suočit će se s daljnjom štetom.&nbsp;</p><p>Širom svijeta, neki od onih koji uživaju isti ekonomski status kao mi također uživaju neopisivi nivo utjecaja i moći. Šačica izuzetno bogatih ljudskih bića kontrolira medije, koji nagovaraju, uvjeravaju, a ponekad i krivo informiraju; neopravdano utječu na naše pravne sisteme, pretvarajući pravdu u nepravdu; i pomažu upravljati našim demokratijama u opadanju.</p><p>Trebali bismo biti zabrinuti gdje nas ovo vodi. Oligarhija se ne može roditi iz političkog straha od uznemiravanja superbogatih. Možda ćete ovo odbaciti kao hiperbolu, ali mi znamo drugačije. Mi smo ljudi koji imaju bogatstvo. Znamo kako se novcem može kupiti pristup. Naše iskustvo nam govori da se super bogatima nudi više glasa nego svima ostalima. Ovo je neugodna istina. Povjerenje u naše demokratije je sve manje jer su politički čelnici potrošili previše vremena na ugađanje nama, političkoj donatorskoj klasi, a premalo vremena na pružanje usluga za sve ljude.&nbsp;</p><p>Rezultat je najgora nejednakost u sto godina. Odbrana i posebne privilegije ekstremnog bogatstva ne mogu se nastaviti. Moramo podvući crtu. Ovo ne bi trebalo biti teško. Postoji jednostavno rješenje koje se može vrzo isporučiti. Morate oporezivati nas, super bogate. Milioneri to žele, javnost to želi, a naša globalna politika to zahtijeva.&nbsp;</p><p>Osim male manjine onih koji su odlučni sačuvati svoj preveliki utjecaj i nezasluženu poziciju, ko vas zaustavlja?</p><p>Milioneri u zemljama G20 vjeruju da se ekstremnim bogatstvom kupuje politički utjecaj i smatraju ga prijetnjom demokratiji. Ne želimo niti trebamo više pristupa ili moći. Umjesto toga, želimo da oni koje izaberemo izgrade bolju budućnost s pravednim demokratijama, jakim ekonomijama koje služe svima, planetom u procvatu i društvima u kojima svi možemo napredovati.&nbsp;</p><p>Moramo podvući crtu i odustati od ekstremnog bogatstva. I to morate isporučiti za sve nas. Počnite s najjednostavnijim rješenjem: oporezujte nas, super bogate - piše u pismu koje je objavio "<a href="https://wemustdrawtheline.org/">Patriotic Millionaires</a>".</p><h2>Ekstremna nejednakost</h2><p>Pismo su potpisali, između ostalih, Abigel Dizni (Abigail Disney), Marlene Engelhorn, Brajan Eno (Brian), Ričard Kurtis (Richard Curtis), te Čak Kolins (Chuck Collins).</p><p>- Lako je vidjeti izbor osobe poput Donalda Trampa kao zastranjenje, ali to nije slučaj. Donald Tramp, zajedno sa svojim takozvanim prvim prijateljem Ilonom Maskom, konačni je i neizbježni zaključak decenija neaktivnosti svjetskih čelnika kako bi se zaustavila ekstremna nejednakost.&nbsp;</p><p>Teško je biti optimističan glede onoga što nas čeka u sljedeće četiri godine, a možda i više, ali ako dužnosnici žele učiniti nešto kako bi osigurali stabilnost naših demokratija, trebaju samo naći političku odlučnost da jednom zauvijek oporezuju bogate ljude poput mene - poručila je Dizni, inače rediteljica dokumentarnih filmova, dobitnica Emmyja i članica Patriotic Millionaires-a.</p><p>Anketa ukazuje da je na kraju 2024. Amerika imala 813 milijardera čija je ukupna vrijednost iznosila 6,7 triliona dolara, što je više od BDP-a bilo koje zemlje izvan SAD i Kine.&nbsp;</p><p>Prema analizi "Financial Timesa", 144 milijardera donirala su  695 miliona dolara u predsjedničkoj utrci. Sadržali su šest posto sredstava koje je prikupila bivša potpredsjednica Kamala Haris (Harris) i nevjerovatnu trećinu sredstava koje je prikupio predsjednik Tramp. Milijarderi su nastavili biti darežljivi i nakon Trampove pobjede, izdašno finansirajući njegovu tranziciju kao i inauguraciju.</p>

<p>- Kao praunuk pakirivača mesa Oskara Majera, imao sam priliku iz prvog reda promatrati bogate porodice poput moje kako se zaokupljaju korištenjem svake mogućnosti za očuvanje i povećanje svog bogatstva tokom generacija – za razliku od korištenja svojih jedinstvenih položaja privilegija da čine dobro i dovode do trajne i pravedne promjene za cijelo društvo. </p><p>Ako se nešto ne poduzme da ih se zaustavi, iskreno se bojim da će SAD početi više ličiti na nasljednu aristokraciju nego na demokratsku republiku, s puno više Donalda Trampa — djeteta s postera opasnosti naslijeđenog bogatstva, ako ikada bude bio jedan — nego što imamo sada - rekao je Čak Kolins.</p><h2>Nasljeđivanje ogromnih sredstava</h2><p>On je upozorio na sve veću koncentraciju bogatstva i moći u rukama malog dijela ultrabogatih ljudi.</p><p>Očekuje se da će milijarderi širom svijeta transferirati 6,3 triliona dolara u narednih 15 godina. Prema Oxfamu, u SAD, u narednih 25 godina, 1,5 posto najbogatijih domaćinstava spremno je naslijediti ne manje od 30 triliona dolara, dok je već sada 36 posto bogatstva milijardera naslijeđeno. </p><p>Iz navedenog se može zaključiti kako će nasljeđivanje ogromnih sredstava dodatno učvrstiti ekonomske razlike među klasama.</p><p>Stopa rasta bogatstva 2024. godine bila je tri puta brža nego 2023., otkriva istraživanje nejednakosti Oxfama,prenosi The Guardian, gdje je bogatstvo svjetskih milijardera poraslo za dvije milijarde dolara u 2024. godini, piše <a href="https://forbes.n1info.ba/aktuelnosti/milioneri-i-milijarderi-traze-od-celnika-u-davosu-oporezujte-nas-da-smanjimo-nejednakost-ko-vas-zaustavlja/">Forbes</a>.</p>

Ilon Mask pisao uposlenicima X-a o finansijskim problemima: "Jedva se isplati"

Hrvati bojkotom kupovine protestirali zbog visokih cijena: Građani BiH trpe, ali do kada?!

Bh. firma, čiji je suvlasnik njemački industrijski div, dobila novog većinskog vlasnika

U BiH najviše stranih radnika iz Turske, a opada interes bh. radnika za rad u Njemačkoj

Dodik: Vlada RS će odrediti minimalne plaće radnicima po stručnim spremama

Sindikat nije prihvatio prijedlog poslodavaca i Vlade RS o najnižoj plaći

Problemi dolaze na naplatu: Boeing izgubio četiri milijarde dolara

Na pragu još jedne neizvjesne sezone: "Ako se narod digne, sve će otići u ofsajd"

Halim Zukić, vlasnik kompanije "Interšped", za "Avaz": Prvi hotel pod kišobranom "Hiltona" otvara svoja vrata dogodine u Mostaru

Vazdušni saobraćaj u regionu u ekspanziji: Poznato gdje se na listi nalaze aerodromi iz BiH

Generalni direktor BH Telecoma Amel Kovačević održao sastanak s načelnikom Općine Ilijaš

"Avaz d.o.o." raspisuje javni poziv za izvođenje građevinskih radova

Zimska sezona u Srednjobosanskom kantonu: Čak 30 posto povećan broj dolazaka i noćenja

Hasičević: Odluka o minimalcu neće negativno utjecati na domaću ekonomiju

Uprkos produženju roka i cijepanju eksploatacionog polja: Jablanički "Granit" i dalje na čekanju

Milioneri i milijarderi traže od čelnika u Davosu: Oporezujte nas, da smanjimo nejednakost

Biznis

Ilon Mask pisao uposlenicima X-a o finansijskim problemima: "Jedva se isplati"

Hrvati bojkotom kupovine protestirali zbog visokih cijena: Građani BiH trpe, ali do kada?!

Bh. firma, čiji je suvlasnik njemački industrijski div, dobila novog većinskog vlasnika

U BiH najviše stranih radnika iz Turske, a opada interes bh. radnika za rad u Njemačkoj

Dodik: Vlada RS će odrediti minimalne plaće radnicima po stručnim spremama

Sindikat nije prihvatio prijedlog poslodavaca i Vlade RS o najnižoj plaći

Problemi dolaze na naplatu: Boeing izgubio četiri milijarde dolara

Na pragu još jedne neizvjesne sezone: "Ako se narod digne, sve će otići u ofsajd"

Halim Zukić, vlasnik kompanije "Interšped", za "Avaz": Prvi hotel pod kišobranom "Hiltona" otvara svoja vrata dogodine u Mostaru

Vazdušni saobraćaj u regionu u ekspanziji: Poznato gdje se na listi nalaze aerodromi iz BiH

Generalni direktor BH Telecoma Amel Kovačević održao sastanak s načelnikom Općine Ilijaš

"Avaz d.o.o." raspisuje javni poziv za izvođenje građevinskih radova

Zimska sezona u Srednjobosanskom kantonu: Čak 30 posto povećan broj dolazaka i noćenja

Hasičević: Odluka o minimalcu neće negativno utjecati na domaću ekonomiju

Uprkos produženju roka i cijepanju eksploatacionog polja: Jablanički "Granit" i dalje na čekanju

Milioneri i milijarderi traže od čelnika u Davosu: Oporezujte nas, da smanjimo nejednakost