Budućnost BiH je u EU, naša zemlja može računati na snažnu podršku na tom putu, ali istovremeno domaće vlasti moraju zasukati rukave, usvojiti zadate reforme iz 14 ključnih prioriteta, imati jedinstven i jasan stav i ni na koji način ne dovoditi u pitanje evropske vrijednosti.U najkraćem, ovo su ključne poruke predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen (Von der Leyen) upućene nakon kratke posjete Sarajevu. Bolje poslovno okruženje, integracije tržišta regiona, zelena tranzicija, zadaci su na kojima BiH treba uporedo raditi. Ipak, ključna poruka predsjednice Evropske komisije je da će upravo reforme biti uvjet odobravanju finansijskih sredstava te da će u slučaju njihovog izostanka sredstva biti usmjeravana državama zapadnog Balkana koje postižu rezultate.Ako su ih u međuvremenu, impresionirani sami sobom i usvajanjem nekoliko evropskih zakona, bili i zaboravili, bh. političari dobili su jasna upozorenja. Ono što je urađeno, nije dovoljno za odluku o početku pregovora o članstvu BiH u EU.Aktuelne vlasti mogu nastaviti s usvajanjem antievropskih zakona, poput onih u RS, tvrdoglavim stavovima kojima odlažu usvajanje zakona koji se od BiH očekuju, ali EU nije slijepa, pa će jedini rezultat biti zaostajanje za komšijama iz regiona, ali i izostanak investicija najavljenih za zapadni Balkan.

Reforme će biti uvjet odobravanju finansijskih sredstava za BiH

Ursula fon der Lajen: Jasne poruke

Vrag je, izgleda, odnio šalu. Plin je od 1. novembra u BiH skuplji za 4,96 posto, a novo poskupljenje se očekuje od 1. januara. Međutim, sva „redovna“ poskupljenja moglo bi zasjeniti i „vanredno“ zbog famoznog bugarskog nameta koji bi plin mogao učiniti 20 posto skupljim.Naime, ministarstvo finansija Bugarske izdalo je uputstvo tamošnjem državnom operateru plinskog transportnog sistema o primjeni odluke o uvođenju doprinosa za tranzit prirodnog plina porijeklom iz Rusije. Dio je to restriktivnih mjera protiv Rusije zbog njene agresije na Ukrajinu, pa će ruski plin biti dodatno oporezovan s 20 bugarskih leva ili gotovo 20 KM za svaki megavatsat koji prođe „Turskim tokom“.Iako bi ruski “Gazprom” trebao snositi taj trošak, ipak, nejasno je hoće li ga platiti i zapravo prebaciti na kupce. U tom, krajnjem slučaju u BiH bi minimalno povećanje cijene plina, bez očekivanog rasta cijene od januara, trebalo iznositi gotovo 20 posto.Da ovo nisu jedini udari koji bi mogli uslijediti, govori činjenica da su potkraj prošlog mjeseca privrednim društvima u FBiH počele stizati nove ponude za opskrbljivanje električnom energijom u 2024. godini kojima je cijena struje povećana za 70 posto, pa i više.Iz Udruženja poslodavaca u FBiH pozvali su svoje članice i sva privredna društva u FBiH koja su od “Elektroprivrede BiH” dobila takve ponude da ugovore do daljnjeg ne potpisuju. No, dok se čeka zvaničan stav Vlade FBiH i EPBiH, zbog činjenice da je ova kompanija u dubiozi, veliko je pitanje hoće li poskupljenje struje ošamariti građane, koji nikako do zelene grane. Jer većini je već dovoljno teško uz ovakve cijene energenata i hrane.Mnogi se pitaju kako će pregrmjeti zimu sa sve tanjim novčanicima i sve većim haračima, a nemali je broj porodica koje su pred egzistencijalnim slomom.Na vrh nosa je većini da im se ispostavljaju računi za sve što ne valja u ovoj zemlji. Zato, nažalost, mnogi kao jedino rješenje vide bijeg iz ove male zemlje i sve manje po broju stanovnika. Krajnje je vrijeme da vladajući donesu mjere koje će ublažiti sve moguće cjenovne udare, kako na građane tako i privrednike, jer budžetske „slamarice“ nikad nisu bile punije.

Krajnje je vrijeme da vladajući donesu mjere jer budžetske slamarice nikad nisu bile punije

Nikako na zelenu granu

Bosna i Hercegovina, uključujući i njena sva tri konstitutivna naroda, ruku na srce, od stjecanja nezavisnosti ne može se pohvaliti da je imala pretjeran broj umnih, sposobnih, poštenih i uspješnih političara. No nekoć je čovjek mogao barem u vrijednosnom smislu znati za šta glasa.Religiozni pojedinac konzervativnih nazora mogao se uzdati da će SDA propagirati vrijednosti vjere, džamije i tradicije, nešto umjereniji konzervativci mogli su birati SBiH ili SBB, socijalno osjetljivi i proevropski ljevičar se prirodno orijentirao ka SDP-u, kao što je i društveno liberalno stanovništvo u Sarajevu svoje utočište moglo pronaći u Našoj stranci.Čak je i u RS nekoć, barem do prve polovine prve decenije dvijehiljaditih, postojala jasna razlika između tvrdo nacionalističkog SDS-a i umjerenog i prozapadnog SNSD-a.A onda smo počeli dolaziti u čudnu situaciju. Nacionalisti su pod pritiskom postajali malo više internacionalisti, a ljevičari su shvatali da se uz malo nacionalizma može uzeti i malo više glasova.Onda su se potpuno utopili u taj nacionalizam, pa je to postalo takmičenje ko će koga nadsrbovati/nadhrvatiti/nadbošnjačiti.Na sve to se nakalemila nova generacija političara koji su odrasli u ubitačnoj kombinaciji postdejtonskog obrazovnog sistema skrojenog od nacionalističkih stranaka i navučenosti na društvene mreže.

Bazični sistem vrijednosti svih njih je nacionalistički, ovisno o narodu iz kojeg potječu. Na taj bazični sistem, koji prihvataju zdravo za gotovo, potom nadograđuju hrđavim karakternim osobinama potpune neukosti, beskrupuloznosti, površnosti i nezdrave ambicije.Pojavio se novi tip političara kojima je apsolutno nebitno u kojoj su stranci. Bez ikakvih čvrstih principa, spremni su govoriti apsolutno sve ono za šta procijene da će im donijeti glasove.Iako je na sceni sve više stranaka, sve one preplavljene su takvim kadrovima bez ikakvih jasnih politika, vrijednosti i vizije. Oni se bez problema mogu šaltati iz stranke u stranku i jedni drugima sliče kao jaje jajetu.Preko takvih kadrova stranke gube svoju svrhu ideološke podjele i nadmetanja ideja te postaju tek zavodi za zapošljavanje političkih karijerista.A rezultat je politika svedena tek na jeftini rijaliti šou.&nbsp;

Političku scenu preplavio je tip političara koji mogu biti u bilo kojoj stranci

Hibrid političari

Novak Đoković ne namjerava stati. Srbijanskom asu nije bilo dovoljno što je srušio rekord po broju osvojenih gren slemova (24), već je nastavio dominirati na teniskoj sceni.Nakon što su Karlos Alkaraz (Carlos Alcaraz) i Danil Medvedev šokantno ispali s Mastersa u Parizu, skoro pa sigurno će Đoković godinu završiti na prvom mjestu ATP rang-liste.Da se takvo nešto ne desi, potrebno je pravo čudo – naprimjer, da se ne pojavi u Torinu, a sve su prilike da će mu ovo biti sedmi put da godinu završava kao najbolji teniser svijeta. Primjera radi, Rodžer Federer i Rafael Nadal su to uspjeli po pet puta, a Pit Sampras (Pete) šest puta.Đoković drži i rekord po broju sedmica na vrhu (397). No, s obzirom na to kako briljira s reketom u ruci, taj broj će samo rasti.U svojoj karijeri je osvojio 96 titula u singlu, uključujući 24 gren slem titule, po čemu je rekorder - njegovi ljuti rivali Nadal (23) i Federer (20) mu gledaju u leđa. Ima želju osvojiti olimpijsko zlato, a šansu za to će imati narednog ljeta u Parizu.

Sedmi put će završiti godinu kao prvi na rang-listi

Novak Đoković: Suvereni vladar

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović komentarisao je današnju posjetu predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen (Ursula von der Leyen), naglasivši da je to pozitivan signal za BiH i da očekuje nove korake u pravom smjeru prema EU do sredine decembra ove godine. Poručio je da je veoma važno za BiH da se očuva komunikacija sa ključnim evropskim liderima. - S predsjednicom Evropske komisije razgovarao sam i prije godinu dana. Ona je dokazala da je prijatelj naše zemlje. BiH je 15. decembra prošle godine dobila kandidatski status i danas smo imali važan i ohrabrujući razgovor koji unosi novu dozu optimizma. Vjerujem da ćemo do sredine decembra ove godine imati nove pozitivne korake EU prema BiH – kazao je Bećirović.

Bećirović je poručio da BiH uprkos opstrukcijama pravi određene pomake naprijed, što je potvrdila i Fon der Lajen.- Posjeta našoj zemlji ima poseban značaj jer dolazi uoči objavljivanja izvještaja o napretku. Zajednički interes i vladajućih i opozicionih stranaka mora biti ubrzanje našeg evropskog puta.&nbsp;Svi moraju naučiti da naš evropski put nije pitanje jednog pojedinca, jedne stranke ili jednog mandata to je strateško pitanje koje moramo zajednički raditi. Danas sam rekao da bi preporuka Evropske komisije za otvaranje pregovora imala ogroman pozitivni doprinos za jačanje reformskih procesa u našoj zemlji – nastavio je Bećirović.Za kraj Bećirović je dodao da bi se otpočinjanjem pregovora o članstvu EU otvorio prostor za suštinske reforme u BiH koje bi imale pozitivan utjecaj na društvo.

Bećirović je također poručio da je veoma važno očuvati komunikaciju sa ključnim evropskim liderima

Bećirović: Preporuka EK bi bila pozitivan doprinos jačanju reformskih procesa u BiH

Crna Gora dobila je novu vladu, s Milojkom Spajićem (Pokret Evropa sad) na čelu.Njega su izabrali zastupnici Skupštine. Od 66, koliko ih je glasalo, 46 je bilo za, 19 protiv te jedan suzdržan, dok ih je pet bilo odsutno. Odmah su imenovani ministri te je izvršena zvanična primopredaja dužnosti.Time je prestao tehnički mandat stare vlade, s Dritanom Abazovićem na čelu, kojoj je još u avgustu prošle godine izglasano nepovjerenje.Ova imenovanja propratio je cijeli region, jer je Crna Gora važna za odnose zemalja nekadašnje Jugoslavije. Zato ohrabruje i jedna od prvih izjava koje je Spajić dao, a to je da Beograd neće utjecati na rad ove vlade, kao i da je njegov utjecaj na njeno formiranje – nula.Spajić je, kao novi premijer, odmah donio odluku o odgađanju popisa stanovništva za 30. novembar te je poručio da jedva čeka da ovaj sastav napravi rezultat za svoju zemlju.

Prestao tehnički mandat stare vlade, s Dritanom Abazovićem na čelu, kojoj je još u avgustu prošle godine izglasano nepovjerenje

Milojko Spajić: Novi premijer Crne Gore

Irfan Čengić (SDP) je u nedjelju ostvario očekivanu pobjedu na prijevremenim izborima za načelnika Općine Stari Grad.Do borbe za načelničku funkciju je došlo nakon što je bivši načelnik Ibrahim Hadžibajrić (NES) uhapšen zbog zloupotrebe položaja i trenutno se nalazi u pritvoru.Ono što je karakteristično za sve prijevremene izbore nije bio izuzetak ni u Starom Gradu, a to je manja izlaznost nego na redovnim izborima. U ovoj općini je na prijevremenim izborima glasalo svega 30,34 posto građana sa pravom glasa ili 10.773 birača. Primjera radi na lokalnim izborima 2020. godine pravo glasa je iskoristilo 18.742 birača.<h2>Podrška DF-a</h2>Ono što su pokazali ovi izbori, osim niske izlaznosti, su stabilni trendovi. Na prethodnim izborima, Hadžibajrić kao izbor trojke i NBL-a imao je 59,55 posto glasova, dok je na ovim izborima Čengić kao prijedlog trojke, DF-a, SBB-a i Saveza za Stari Grad dobio 62,89 posto glasova.Posebno je bila interesantna podrška DF-a Irfanu Čengiću, pogotovo kada se uzme u obzirom da je DF na svim nivoima vlasti partner SDA, a što se moglo uočiti i na način da su neki funkcioneri DF-a iz drugih kantona šetali sa protukandidatom Čengića Dženanom Selimbegovićem (SDA). Podrška Čengiću od strane DF-a došla je iz razloga njegovih prijateljskih odnosa sa Vedadom Deljkovićem, vijećnikom DF-a u Općinskom vijeću.Ono što je bilo također interesantno je to da je Irfan Čengić nakon pobjede dobio pohvale, kako SDP-a, tako i drugih stranaka unutar trojke, iako je u SDP-u jedna od najomraženijih ličnosti, koju su postavljanjem na ovu funkciju pokušali skloniti od viših nivoa vlasti, gdje im je često pravio probleme.Ipak, mnogi su vidjeli u pobjedi Čengića višu borbu i dokaz da SDA mašinerija, uprkos stalnim izjavama o izdaji od strane trojke, na tome apsolutno ništa nije dobila. Njima će to poslužiti kao argument da su dobro radili u prethodnom periodu.<h2>Manje kandidata</h2>Na drugoj strani kandidat SDA, NES-a i SBiH Dženan Selimbegović je dobio 37,11 posto podrške, što je skoro za 10 više nego li je to prije tri godine imao Jusuf Pušina. Oni su to pokušali predstaviti kao uspjeh, no to je daleko od istine. Na izborima 2020. godine su bila četiri kandidata za načelnika, a dva autsajdera, koja su bila protiv Hadžibajrića, su dobila 13 posto glasova. Od tih glasova Selimbegović je uspio samo na svoju stranu privući tih, već spomenutih, skoro 10 posto.Ono što je sigurno je to da je Selimbegović imao potencijal za veći broj glasova, koje bi neko ko se bolje snalazi u političkim krugovima od njega, sasvim sigurno iskoristio. Ipak, kako to inače biva u SDA, kampanja se više svodila na emocije nego na program. Tako je funkcioner ove stranke Haris Zahiragić jednom rekao da bi Selimbegović bio dobar i u situacijama za „ne daj Bože“, aludirajući na rat. Govorio je Selimbegović da će se suprotstaviti Paradi ponosa, iako nikada niti jedna nije održana na području ove općine. Pokušao je prikupiti glasove i na stradanju palestinske djece u Gazi, ali najmanje je govorio o stvarnim problemima ove općine zbog čega je na kraju doživio debakl ili što bi rekli u SDA dobar rezultat.

U ovoj općini je na prijevremenim izborima glasalo svega 30,34 posto građana sa pravom glasa ili 10.773 birača

Šta su pokazali izbori u Starom Gradu: Mala izlaznost, nemoć SDA, licemjerje i stabilni trendovi

Britanski bokser Tajson Fjuri (Tyson Fury) „preživio“ je Fransisa Enganua (Francis Ngannou) u spektaklu održanom u Saudijskoj Arabiji. Niti jedan analitičar nije očekivao da će Enganu, inače MMA borac, pružiti tako dobar otpor WBC-ovom svjetskom prvaku teške kategorije.Štaviše, nekoliko puta je dobro uzdrmao britanskog gorostasa koji je na kraju uspio pobijediti. Prosto, Fjuri je navikao na ovakve borbe i dobro je rasporedio snagu. Kako je vrijeme odmicalo, bivao je sve opasniji, a prednji direkt bio je noćna mora za Enganua.„Kralju Cigana“ je to bio 35. profesionalni meč i 34. pobjeda. Zanimljivo, njegovog protivnika je trenirao njegov idol i osoba po kojoj je dobio ime – Majk Tajson (Mike Tyson), ali ni to nije pomoglo Enganuu da dođe do pobjede. Nije Fjuri samo „Kralj Cigana“ već i kralj boksa.Osim što je veliki bokser, Fjuri je i veliki šoumen. Možda je dobio i „poguranac“, sve kako bi se što bolje najavio spektakl i borba stoljeća – okršaj protiv Oleksandra Usika (Usyk).Tajson Fjuri je rođen 12. avgusta 1988. godine u Mančesteru. Profesionalni debi upisao je u decembru 2008., a do sada je imao 35 profi borbi i zabilježio 34 pobjede, od kojih 23 nakon nokauta protivnika. Ostvario je i jedan remi, onaj protiv Dionteja Vajldera (Deontay Wilder) na startu trilogije njihovog rivalstva.&nbsp;

Britanski gorostas savladao Enganua, čeka Usika

Tajson Fjuri: Kralj boksa

Dok šef bh. diplomatije Elmedin Konaković izjavljuje kako voli Banju Luku, da je to prelijep grad te da je njegov kao što je i Sarajevo, predsjednik manjeg bh. entiteta Milorad Dodik pljuje po bh. prijestonici.Ništa novo. Dok ga karakterizira kao isključivo „političko Sarajevo“, ne libi se pustiti jezik iliti ga udarati po tastaturi te je pokušao oskrnaviti ono čime se svi (čitajte: normalni ljudi) ponosimo, a to je da Sarajevo zasluženo nazivaju evropskim Jeruzalemom.A zašto ga tako nazivaju? Nije dovoljna duga historija vjerske i kulturne raznolikosti? Ni činjenica da je jedan od rijetkih velikih evropskih gradova koji u istom naselju imaju katoličku i pravoslavnu crkvu, džamiju i sinagogu?Kaže Dodik da upravo ti „objekti služe za zavaravanje naivnih turista koji u Sarajevu provedu dan u neznanju“.

A kad nema turista, šta ćemo onda? Je li to znači da su svi koji žive, rade, dolaze u Sarajevo iz svih dijelova Bosne i Hercegovine ustvari neznalice? Je li proslava katoličkog i pravoslavnog Božića samo predstava za turiste, koji će možda doći, a možda i neće? Je li ponoćka, na koju često idu pripadnici svih vjera, zamajavanje? A idu jer im neko blizak slavi Božić. Isto je i s Bajramom. Dolaze prijatelji, članovi porodica katoličke ili pravoslavne vjeroispovijesti na kahvu/kafu/kavu i baklavu.Znam da zvuči isprano, ali jeste tako.Zapitaš se je li Milorad Dodik onda toliko ispran postao i nekreativan da konstantno po istom udara, samo su mu drugačiji „argumenti“. Opet sve pokušava svesti na vjeru i naciju. Niko Srbe iz Sarajeva nije protjerao. Mnogo Srba se borilo za taj isti grad i odbranilo ga, zajedno sa svojim saborcima iz drugih naroda. I to je činjenica. Jer Sarajevo je svačije. Kako ga je Balašević davno opisao: „Vidiš, Sarajevo je srednjeg roda, kao dijete – zaigrano, prostodušno, naivno... Lakovjerno, djetinjasto... Zato ono prvo i pruža ruke...".Drži ih ispružene i za Dodika, no on ga konstantno udara po ruci. A bez istog tog Sarajeva, gdje bi bio Milorad Dodik? Nešto mi se čini da dalje od Laktaša ne bi došao, dok bi mu Banja Luka bila na listi željenih destinacija.

Milorad Dodik opet sve pokušava svesti na vjeru i naciju

Od Laktaša „niđe“

Dok se civili u Gazi očajnički tuku za vreću brašna, koriste morsku vodu kako bi se spasili od žeđi, a operativni zahvati u bolnicama koje još imaju goriva izvode bez anestezije, izraelska vojska ne samo da nastavlja već i pojačava nemilosrdne napade na palestinsku enklavu pod opsadom.Iz izvještaja zdravstvenih institucija i međunarodnih organizacija već danima je jasno da cijenu Hamasovog terorističkog napada na jug Izraela 7. oktobra plaćaju civili, a ponajmanje lideri pokreta skriveni duboko ispod Gaze, u skloništima do kojih čak ni izraelske bombe ne mogu doprijeti, a pješadija nema hrabrosti da ih u njima potraži.U napadima izvedenim u protekla 23 dana ubijeno je više od 8.000 Palestinaca, među kojima je i 3.342 djece! Dok gledamo potresne snimke uplakane i ranjene palestinske djece, očajnih građana koji svoje najmilije traže ispod ruševina, dok novinari izvještavaju o novim prijetnjama bombardiranjem bolnica, aktuelna vlast u Izraelu region vodi u daljnje krvoproliće, a da ni sama ne zna gdje je kraj i koliko bombi, koliko života je dovoljno da režim Benjamina Netanjahua (Netanyahu) utaži svoju žeđ za osvetom.U novom zlu, a čovjek ni u 21. stoljeću, čini se, nizašta drugo nije ni sposoban, ohrabruje sve jači glas razuma koji poziva na mir. Glas koji je ujedinio ljude od SAD, Velike Britanije i Francuske do Turske, Indonezije i Australije, koji na isti način vide ubijanje i otmicu izraelskih civila u krvoločnom napadu Hamasa, ali i još suroviji odgovor Izraela i opasnost da Palestinci u Gazi dožive potpuno uništenje i progon. Posebno su važni protesti jevrejskih organizacija u Njujorku, Londonu, Tel Avivu koje, uz poruke “Ne u naše ime” i “Zaustavite genocid”, pozivaju na prekid vatre. Uostalom, politički možda i ne, ali premijeri, lideri i vrhovne vođe prežive svaki rat, a ljudi i nade ostaje manje.&nbsp;&nbsp;

U novom zlu, a čovjek ni u 21. stoljeću, čini se, nizašta drugo nije ni sposoban, ohrabruje sve jači glas razuma koji poziva na mir

U napadima izvedenim u protekla 23 dana ubijeno je više od 8.000 Palestinaca

Koliko bombi je dosta

„Lajkonačelnica“ Sarajeva i ovisnica o društvenim mrežama Benjamina Karić rođ. Londrc nešto je poput vegete - u sve se miješa, a ako i ne želite da se miješa, ništa ne brinite, naći će ona već način kako da vam iskoči iz paštete. U svijetu je vjerovatno teško sresti političara s manjim ovlastima, a koji se s toliko upornosti, da ne kažemo gluposti, petlja u sve živo.Ni nastup megapopularne Aleksandre Prijović nije mogao proći bez njenog umovanja, pa je svojim pristalicama sa žaljenjem poručila da ona nema ovlasti da zabrani koncert.Zar gradonačelnik jednog grada zaista nema pametnijeg posla od komentiranja komercijalnih muzičkih događaja koje niti organizira niti s njima ima veze?A mjesta u kojima gradonačelnici imaju ovlasti i namjere zabranjivati koncerte i manifestacije sigurno nisu uzor slobode i jednakosti.Nažalost, nije ovo prvi put da „lajkonačelnica“ Karić rođ. Londrc pokazuje otvorene autoritarne sklonosti, jer dovoljno se samo sjetiti načina kojim je upravljala Vijećnicom i paušalno određivala kome je dozvoljeno, a kome ne da tamo održava manifestacije i osvjetljava objekt.No, ovisnost o društvenim mrežama, "navučenost" na lajkove lumpenproletarijata koji joj jedini kliče, te konstantno miješanje u stvari s kojima njena funkcija nema dodirnih tačaka, pokazuje da je njena politička ambicija puno veća od pozicije gradonačelnice.Ambicija je sama po sebi pohvalna i korisna ako ste osoba s principima i jasnim planom šta s tom ambicijom želite ostvariti. Benjamina je osoba koja, očito, ima veliku ambiciju biti na pozicijama. No, princip joj je lešinariti na svemu što će donijeti popularnost i ne birati sredstva da se dođe do cilja.

Zar gradonačelnica nema pametnijeg posla od komentiranja komercijalnih muzičkih događaja

Benjamina Karić: Karić po Prijović

Na jugu BiH ništa novo. Cijela priča o uspostavi izvršne vlasti u Hercegovačko-neretvanskom kantonu vraćena je na početak. Pregovori između HDZ-a BiH, SDA i SDP-a su propali. Trakavica u vezi s formiranjem nove Vlade HNK je nastavljena nakon svojevrsnog obrata, kada je, izgleda, iz samog vrha SDA stigla uputa da se u vlast uvede NES, a što je dovelo do povlačenja SDP-a.Tako bi građani HNK ponovo mogli svjedočiti mukotrpnim pregovorima ako se cijela stvar ne riješi, kako se to opet „kuha“ u Sarajevu, kao koalicija četvorke.S jedne strane je to HDZ BiH, bez kojeg se ne može jer imaju 11 mandata, a s druge bi to bio blok SDA – NES – DF.Kako god, opet je došlo vrijeme da se prebroje zastupnici u Kantonalnoj skupštini. Uz sedam zastupnika SDA i jednog NES-ovog koji se toj stranci drži za skute, nije isključeno to da se „as“ za potvrđivanje nove Vlade HNK krije u redovima DF-a, a koji je osvojio dva mandata.Do tada i, eventualno, nekih drugih kombinacija koje bi se mogle naći „u bubnju“, ostaje Vlada s Nevenkom Hercegom na čelu. Kada je potvrđena, a bilo je to 23. septembra 2015. godine, resori su podijeljeni po principu „pola-pola“ između SDA i HDZ-a BiH, čiji su ministri i premijer zagazili debelo u devetu godinu vladavine.Jedni ih zovu vlada u tzv. tehničkom mandatu, a drugi vlada za tekuća pitanja. U međuvremenu djeluju u krnjem sastavu, jer se jedan ministar iz SDA zbog zdravstvenog stanja skoro povukao, a drugi HDZ-ov je ponudio ostavku i praktično ne dolazi na svoje radno mjesto.No i njima je počeo hod po mukama. Budžetske rezerve su prilično potrošene i zdravstveni radnici su zakazali opći štrajk. A građani? Oni, izgleda, imaju moć navikavanja na takve situacije. Samo su Mostarci čekali na zakonodavnu vlast više od 10 godina, pa što ne bi mogli i Stočani, Konjičani, Čapljinci, Neumljani ... na novu ekipu u Vladi HNK? Nema veze što je već jednom njihova izborna volja pregažena i što trenutna Vlada HNK nije odraz izbornih rezultata iz 2018. godine.

Nije isključeno da se “as” krije u redovima DF-a

Vlada ni na nebu ni na zemlji

Kino život filma „Ekskurzija“ Une Gunjak je krenuo, a samim tim se podgrijavaju i očekivanja da bi bh. kandidat za Oskara mogao dospjeti među nominirane filmove. Ovo je prvi dugometražni film rediteljice, a prema onoj narodnoj – prvo pa muško - odmah se našao u igri za nominaciju za Oskara.No, Una je i do sada napravila vrlo dobar posao. „Ekskurzija“ je svjetsku premijeru imala na ovogodišnjem Filmskom festivalu u Locarnu, gdje je film osvojio Specijalno priznanje. Na 29. Sarajevo Film Festivalu imao je gala projekciju u okviru Takmičarskog programa – igrani film izvan konkurencije.Gunjak se ukoštac hvata s temom seksualnosti mladih djevojaka u BiH i konstatira da se u našoj zemlji već 30 godina ništa ne mijenja.Kazala je da je film nastao kao reakcija na skandal koji se desio prije desetak godina u BiH, gdje su navodno djevojčice od 13 godina na jednom putovanju ostale trudne...Una je rođena u Sarajevu prije 37 godina, a trenutno živi u Francuskoj. Njen kratki film „Kokoška“ ostvario je veliki uspjeh. Dobitnik je nagrade „Srce Sarajeva“ i još niza priznanja, a među njima i evropskog Oskara - Evropske filmske nagrade (EFA) za najbolji kratkometražni film.

Krenuo je kino život „Ekskurzije”, bh. kandidata za Oskara

Una Gunjak: Borba protiv tabua

Državna vlast funkcionira na mišiće. I to velike, napuhane. I tako je, evo, mjesecima. Trojka i HDZ BiH optimistični, u SNSD-u bijesni. Dođi, vidi, sjedni, hajmo sada svako za svojim poslom.Tako bi se mogli ukratko opisati sastanci predstavnika državne vlasti, i to redovni. Za one “ispod stola”, u restoranima i uz ručak, za sada ne znamo. Ali, kada se sve pogleda, Vijeće ministara nekako i gura. Parlament isto, evropski zakoni prolaze. Sporo, ali prolaze. Nekako se u moru blokada nešto i kotrlja.Milorad Dodik čas spusti loptu, čas se naljuti, trojka dosljedna. Bori se i ne da, kako god to neki predstavljali kao popuštanje lideru SNSD-a.

Koplja se lome, o čemu smo pisali još prije mjesec, oko zakona o sudovima. I sporno je gdje će biti sjedište Apelacionog odjela. Dodik je za Banju Luku, trojka za Istočno Sarajevo. U prijevodu, sjedište bi bilo u entitetu RS, ali to strankama oko Dodika ne odgovara.I Dodik mjesecima uporan, trojka se donekle, iako u nekim situacijama pogubljena, i dalje bori. Oko nekih stvari bila je široke ruke, ali kad su u pitanju Apelacioni odjel Ustavnog suda BiH i odlazak stranih sudija – drži pravu stranu.U prijevodu, državna vlast funkcionira po principu serije „Složna braća“.Dogovora ima tamo gdje je obostrani interes. I Srbima i Bošnjacima i Hrvatima. U protivnom su blokade i opstrukcije. S Dodikom je dogovor moguć samo tamo gdje su u pitanju pare pozicije. Tamo gdje nema para, grantova, ide teže. Trojka uvidjela, ali drži gard. Teško, ali drži.Valjda će izdržati do kraja. Mnogo je posla pred njima. Oko Ustavnog suda nema pregovaranja. Svako popuštanje Dodiku bilo bi ravno samoubistvu.

Državna vlast funkcionira na mišiće. I to velike, napuhane. I tako je, evo, mjesecima

Državna vlast funkcionira po principu serije "Složna braća"

Složna braća

Svaka kriza, pa i eskalacija rata na Bliskom istoku, usložnjava odnose i na globalnom planu, ali i u BiH, koja je suočena s vlastitim problemima, a istovremeno pod različitim utjecajima Istoka i Zapada. Ovo je za “Avaz” izjavio Denis Hadžović, direktor Centra za sigurnosne studije, komentirajući aktuelnu, prvenstveno sigurnosnu situaciju u našoj zemlji. Hadžović podržava odluku da se sigurnosne mjere u BiH podignu na viši nivo nakon terorističkog napada Hamasa na Izrael, početka izraelske agresije na Gazu, ali i incidenata u Evropi. Podsjeća da je BiH dio migrantske rute, a da evropske sigurnosne službe ukazuju na opasnost od potencijalnih terorista među migrantima. <h2>Prisustvo desničara</h2>- Vidimo da su se napadi desili u Briselu i na sjeveru Francuske. U pretresu i hapšenjima u Blažuju bilo je neprijavljenih i neregistriranih imigranata, a postoji mogućnost da se među njima kriju i neke osobe koje bi mogle počiniti neki teroristički akt. Slijedom, vjerovatno, saradnje s međunarodnim akterima i obavještajnim organizacijama, došlo je do povećanja stepena sigurnosti, što i nije loše da se pokaže da se vodi računa, jer je i BiH dio Evrope - kaže Hadžović.Situacija na Bliskom istoku dodatno je podijelila bh. društvo, koje podržava Palestinu ili Izrael, a Hadžović upozorava na prisustvo desničara koji koriste svaku priliku da, posebno preko društvenih mreža, šire govor mržnje i netrpeljivosti.<h2>Izazvali tenzije</h2>- Zato je dobro da obavještajne i sigurnosne agencije rade više na terenu, kako ne bi došlo do neželjenih posljedica. Vidimo da su i inicijative i protesti pokreta za zaštitu Dodika u prvom momentu izazvali tenzije. BiH se suočava s unutrašnjom polarizacijom i nedostatkom zajedničke vizije, a tu su i utjecaji i prisustvo obavještajnih službi i borba za interese u ovom dijelu Evrope. Kao i u Pojasu Gaze, nekome ne odgovaraju mir, dijalog i rješenje, nego nesređena situacija, izazivanje verbalnih incidenata za koje se nadamo da neće prerasti u nešto slično onome na Kosovu - dodaje Hadžović.<h2>Nestašica i poskupljenja</h2>Očekuje da novi rat u svijetu, posebno ako se proširi na region, dodatno zakomplicira i ekonomsku situaciju te izazove još veće nezadovoljstvo kod građana. - Imali smo energentsku krizu nastalu agresijom na Ukrajinu, a, ako na Bliskom istoku dođe do većih previranja u koja se uključuje i region, ta rezervna dostava energenata će biti ugrožena. To bi vodilo ka nestašicama i poskupljenjima, lančanom ekonomskom udaru. Aktivnosti koje se dešavaju imaju sve veći globalni utjecaj, a prelijeva se i na BiH, koja je opterećena svojim problemima i ne može nikako da izađe iz začaranog kruga prošlosti - ističe Hadžović.Građani nisu zadovoljni, mladi odlaze, političari jedino imaju neke interese u svemu ovome.

Obavještajne i sigurnosne agencije trebaju što više raditi na terenu

Hadžović: Spriječiti neželjene posljedice

Denis Hadžović, direktor Centra za sigurnosne studije, za “Avaz”: Možda se među migrantima kriju teroristi

Jusuf Nurkić je prije nekoliko sedmica trejdovan iz Portlanda, u kojem je proveo posljednjih šest godina, u Finiks, a debi za Sanse je bio baš onakav kakav su navijači mogli samo sanjati.Nurkić je već na prvoj utakmici pokazao sve što od njega mogu očekivati igrači, ali i navijači. Požrtvovanost na oba kraja terena i kvalitet da to dovoljno dopuni da bude pun pogodak.Utakmicu protiv Golden Stejt Voriorsa je završio dabl-dablom, zabilježivši 14 poena i 14 skokova, uz veoma dobru i aktivnu odbranu. Šampionske aspiracije ekipe iz Arizone sigurno neće doći kao prevelik pritisak Jusufu, koji je i u Portlandu bio član ekipa koje su bile u samom vrhu, iako nikada nije otišao do samog kraja.Ovoga puta će biti drugačije. U ekipi s Nurkićem igraju superzvijezde poput Kevina Duranta, Devina Bukera (Booker) i Bredlija Bila (Bradley Beal), koji će moći povući napadački dio, dok će Bosanska zvijer biti potrebna da krpi odbrambene rupe, a to je već dokazao da može raditi, pošto je sam čuvao kriminalno lošu odbranu Portlanda od raspada, a znao je ići i korak dalje dovodeći je do top 10 najboljih u cijeloj NBA ligi.Ukoliko ovu ekipu povrede zaobiđu, bit će jedna od glavnih koje će ciljati na sami vrh i titulu najjače lige svijeta, a sam Jusuf će biti u centru, kao jedna veoma bitna nit.&nbsp;

Ursula fon der Lajen: Jasne poruke

Nikako na zelenu granu

Hibrid političari

Novak Đoković: Suvereni vladar

Bećirović: Preporuka EK bi bila pozitivan doprinos jačanju reformskih procesa u BiH

Milojko Spajić: Novi premijer Crne Gore

Šta su pokazali izbori u Starom Gradu: Mala izlaznost, nemoć SDA, licemjerje i stabilni trendovi

Tajson Fjuri: Kralj boksa

Od Laktaša „niđe“

Koliko bombi je dosta

Benjamina Karić: Karić po Prijović

Vlada ni na nebu ni na zemlji

Una Gunjak: Borba protiv tabua

Složna braća

Denis Hadžović, direktor Centra za sigurnosne studije, za “Avaz”: Možda se među migrantima kriju teroristi

Jusuf Nurkić: Bosanska zvijer

Kolumne

Ursula fon der Lajen: Jasne poruke

Nikako na zelenu granu

Hibrid političari

Novak Đoković: Suvereni vladar

Bećirović: Preporuka EK bi bila pozitivan doprinos jačanju reformskih procesa u BiH

Milojko Spajić: Novi premijer Crne Gore

Šta su pokazali izbori u Starom Gradu: Mala izlaznost, nemoć SDA, licemjerje i stabilni trendovi

Tajson Fjuri: Kralj boksa

Od Laktaša „niđe“

Koliko bombi je dosta

Benjamina Karić: Karić po Prijović

Vlada ni na nebu ni na zemlji

Una Gunjak: Borba protiv tabua

Složna braća

Denis Hadžović, direktor Centra za sigurnosne studije, za “Avaz”: Možda se među migrantima kriju teroristi

Jusuf Nurkić: Bosanska zvijer