Zoran Milanović uzburkao je duhove u susjednoj Hrvatskoj najavom da će biti nosilac koalicije koju okuplja SDP na predstojećim izborima u Hrvatskoj. Problem je, naravno, u činjenici što Milanović već obnaša funkciju predsjednika države i što je apsurdno da istovremeno bude i kandidat za Sabor.Njegovo obrazloženje je pak bilo da u Ustavu nigdje eksplicitno ne piše da ne može biti kandidat, pa stoga može. Istog mišljenja nije bio i Ustavni sud Hrvatske, koji mu je zabranio kandidaturu na predstojećim parlamentarnim izborima.Milanović je tu odluku prokomentirao optužbom da je taj sud pod kontrolom HDZ-a, da rade šta hoće i da će on sad da ustanovi „treću republiku“ u Hrvatskoj.Naravno, s obzirom na to da je glavni adut hrvatske opozicije pred nastupajuće izbore borba protiv HDZ-ove partijske države i privatizacije institucija, jasno je da je sav igrokaz s Milanovićem tek jedan marketinški trik u kojem bi on ispao navodni mučenik režimskog Ustavnog suda, a opozicija dobila argument na kojem će jahati u kampanji.A to je već populizam na kakvom bi pozavidjeli i “najpopulističkiji” desničari širom Evrope. Upravo ono što Milanović i jeste, kao osoba sklona javnom vrijeđanju političkih protivnika, pravdanju Rusije, hvaljenju Dodika, omalovažavanju BiH i kritiziranju EU. A, ako je on nešto najbolje što ljevica u susjedstvu može ponuditi kao protutežu, onda možemo samo zaključiti da je Andrej Plenković nešto daleko dostojanstvenije i “evropejskije” što se nudi.

Populizam na kakvom bi pozavidjeli i “najpopulističkiji” desničari širom Evrope 

Zoran Milanović: Desničarska ljevica

Sigurnosna situacija u Sarajevu nikad nije bila gora. Najbolje to pokazuje nova pucnjava koja se desila preksinoć u Starom Gradu, treća u posljednjih deset dana.Od 8. do 18. marta u Sarajevu su upucane dvije osobe. Preksinoć maloljetnik, prije deset dana djevojka, i to usred bijela dana. Prije pet dana Emir Kundo, na kojeg je pucao “poznanik”, nije povrijeđen samo pukom srećom budući da je napadač ispalio sedam metaka na Kovačima, svega nekoliko minuta poslije džuma-namaza.O januaru da ne govorimo. Pljačke, ubistvo malog Farisa Pendeka, paljevina vozila... U Sarajevu je vrag već odavno odnio šalu.Za to vrijeme vlast u Kantonu Sarajevo i ministar MUP-a KS Admir Katica uvjeravaju nas da je sigurnosna situacija zadovoljavajuća. Katica se vodi onom “vjerujte meni, a ne svojim očima”.I tako mjesecima. Komesar Fatmir Hajdarević, zvani “duh” jer niko u gradu ne zna ni da je živ, nakon opravdanih prozivki, ukazao se, održao press, fotografirao se više puta s Katicom i opet nestao.I dok je situacija alarmantna, opozicija s pravom traži sjednicu Skupštine o sigurnosnoj situaciji, Katica se bavi nabavkom helikoptera koji će građane koštati skoro 40 miliona maraka, neće toliko, tvrdi on, jedino ako ne plate PDV?!Katici je važniji helikopter zvani “sivi soko” od opreme policije koja hoda gola i bosa, u starim uniformama, gledajući kako im politika nepodobnih odlučuje o glavi.I u Kantonu Sarajevo, da se razumijemo, postoje odlični policajci, ali vode ih loši šefovi. I laiku je jasno da je situacija u Sarajevu zabrinjavajuća, samo je ne vidi Facebook ministar Katica, koji je postao poznat po izjavi da policija u Sarajevu ima novi taktičko-metodološki pristup.Dok se Katica slika i mijenja profilne slike na društvenim mrežama, Hajdarević se bavi premještajima, u Sarajevu puca ko stigne i na koga stigne.Vrijeme je da se Katica i Elvedin Okerić, predsjednik Skupštine KS, malo dohavizaju i uvide da je davno došlo 5 do 12 umjesto što guraju glavu u pijesak.

I dok je situacija alarmantna, u Sarajevu puca ko stigne, Katica se bavi nabavkom helikoptera

Otvorite konačno oči

Ženska fudbalska reprezentacija Bosne i Hercegovine rastala se s trenericom Samirom Hurem.Samira je pionirka ženskog fudbala u BiH koja se uvijek nesebično davala za razvoj i promociju fudbala u našoj zemlji. Šta je pozadina tog rastanka, niko ne zna.Da li je ovo rezultat zategnutih odnosa FK Sarajevo, gdje Hurem radi kao trenerica ženske sekcije (SFK 2000 Sarajevo), i Fudbalskog saveza BiH nakon situacije u Kupu BiH? Niko ne zna.Naša ženska selekcija je pod vodstvom Hurem uspjela doći do nivoa ozbiljne reprezentacije. Pa, s jednom velesilom poput Švedske smo igrali u baražu! Od reprezentacije na kojoj su drugi nabijali gol-razliku došli smo do baraža za Svjetsko prvenstvo.Ne ide Samira daleko – ona će nastavljati praviti uspjehe sa SFK-om, baš kao što je to činila i u prethodnim godinama. Njeno znanje i iskustvo iskrojit će još bogzna koliko novih igračica, koje će poslije dobrih nastupa u našem prvenstvu nastaviti put u nekim od najboljih svjetskih liga i osvjetlati obraz cijele zemlje. A ovaj rastanak, ako ima imalo političku pozadinu, svima nam je na obraz. Zar smo došli do trenutka gdje tjeramo najbolje što imamo?

Pomogla čitavoj generaciji igračica

Samira Hurem: Podigla nivo igre "Zmajica"

Nihad Aličković, vođa ekstremno desničarske i nelegalne organizacije "AntiDayton“, u petak mi je uputio niz prijetnji. Krenuo je od "bagri se mora stati ukraj“, lažno me optužujući da sam u komentaru na Face TV pljuvao po njegovom defileu za 1. mart, a koji ja nisam ni spomenuo.Zatim je u novim objavama nastavio s najavama da ću „pogani jezik pregristi“ i „biti primoran“ da odem iz Sarajeva, da bi u konačnici napravio nekakvu listu za odstrel javnih ličnosti (na kojoj sam naravno i ja), koje je nazvao „štetočinama bošnjačkog digniteta“ (šta god to trebalo značiti, no dobro, pamet i jezik mu nisu jača strana).Naravno, sve te objave pratio je niz gnusnih prijetnji Aličkovićevih pratilaca, što mu je zapravo i krajnji cilj. Ja sam tek jedna od desetina ličnosti kojima ovaj ekstremista iz dana u dan prijeti nasiljem, protjerivanjem, odstranjivanjem iz društvenog života, uz neskriven poziv svojim fanovima da s riječi prijeđu na djela. Aličković bi da nas bije i protjeruje.Kada ovakve slučajeve prijavljujete nadležnim institucijama (što sam ja svakako učinio i ovaj put), odgovor koji u konačnici redovno dobivate je da, ako prijetnja nije eksplicitna, odnosno ako vam valjda nisu najavili datum, sat, vrstu zločina i sredstvo kojim će ga izvršiti nad vama, onda se to i ne može tretirati kao prijetnja.Drugim riječima, država će se ovakvim nasilnicima eventualno baviti ako budete mrtvi ili, eto, barem ozbiljno povrijeđeni. To i ne treba da iznenađuje, s obzirom na to da se država nije bavila ni mnogo konkretnijim Aličkovićevim uličnim nasilništvima u kojima su stradali i ljudi i objekti.Ne bavi se država ni činjenicom da dotični godinama vodi antiustavnu, nelegalnu organizaciju koja nigdje nije ni registrirana. Ne zamara državu pretjerano ni pitanje od čega se ta dotična ekstremistička organizacija finansira s obzirom na to da nema račun, kao ni od čega njen lider tačno živi. Ne zamara se u njegovom slučaju ni činjenicom da je svaki lični dohodak oporeziv, a trpanja donacija u džepove krivično djelo.Umjesto toga, ovaj bivši višestruki ponavljač u Srednjoj ugostiteljskoj, bivši „Avazov“ recepcioner koji je dobio nogu zbog krađe novca i bivši neuspješni konobar, osoba je kojoj „socijaldemokratska“ gradonačelnica Sarajeva dijeli odlikovanja, a hodže i „zeleni“ mediji ga ugošćavaju da nam, kao „vrsni intelektualac“, dijeli lekcije o patriotizmu i odbrani države.Drugim riječima, savršen predstavnik države po Bakirovoj mjeri. Na intelektualno-kabadahijskom habitusu gotovo da bi mu i Fikret Prevljak mogao pozavidjeti.

Aličković bi da nas bije i protjeruje

Radikali pušteni s lanca

Kada se prvi put našao na spisku fudbalske reprezentacije BiH, bh. javnost je bila presretna. Sada kada dolazi okupljanje pred veliki meč s Ukrajinom, navijači u BiH su optimistični jer Haris Tabaković dolazi u odličnom raspoloženju.Tabaković je u nedjelju protiv Šalkea postigao dva gola i upisao asistenciju. Tresao je mreže uzdrmanog velikana iz Gelzenkirhena u 2. i 13. minuti, a u 39. je namjestio pogodak svom saigraču.Njegove odlične partije sigurno raduju i selektora „Zmajeva“ Savu Miloševića pred 21. mart i „dan D“ za našu selekciju. Tabaković je ove sezone dao 15 golova uz četiri asistencije u popularnoj „Cvajti“.Naša javnost je strahovala da bi se mogao ponoviti slučaj Zlatana Ibrahimovića i da ćemo izgubiti Tabakovića koji je blistao prvo u bečkoj Austriji, a onda i u dresu Herte.Međutim, Tabaković je želio igrati samo za BiH. Odbio je Švicarsku, završio papire s Fudbalskim savezom Bosne i Hercegovine i zaigrao za „Zmajeve“.- U Švicarskoj sam rođen, ali moje srce kuca za BiH - rekao je Tabaković u jednom razgovoru za "Dnevni avaz“.Haris Tabaković rođen je 20. juna 1994. godine u švicarskom Grenhenu. Karijeru je počeo u Jang Bojsu, a igrao je još za Vil, Grashopers, Debrecen, Diosgjor, Lustenau, Austriju Beč, a od ovog ljeta je član Herte.

Pred okupljanje reprezentacije „razbio“ Šalke s dva gola i asistencijom

Haris Tabaković: Spreman za Ukrajinu

Historijska drama „Oppenheimer“ pokorila je konkurenciju na ovogodišnjim&nbsp;Oskarima&nbsp;osvajanjem čak sedam zlatnih kipića. Riječ je o&nbsp;najdužem&nbsp;filmu Kristofera Nolana (Christopher), koji traje nešto više od tri sata, i prvom u kojem se pojavljuju scene seksa te premijernom uratku za&nbsp;„Universal“. Glumci su među najzaslužnijima za uspjeh filma. S Oskarom kući su otišli Kilijan Marfi (Cillian Murphy) te&nbsp;Robert Dauni Junior (Downey Jr.), dok je&nbsp;Emili Blant (Emily Blunt)&nbsp;ostala na nominaciji za najbolju sporednu glumicu.<h2>Najbolji osjećaj</h2>Nolan je od početka u ulozi ozloglašenog fizičara vidio upravo Marfija. Bio je uvjeren da je kao stvoren za utjelovljenje Openhajmera. I – imao je pravo. To je dokazao i Oskar za najbolju glavnu ulogu.To je prvi Oskar za glumca koji je na veliki ekran maestralno donio lik&nbsp;oca atomske bombe Roberta Openhajmera.- Ako ste sretni, jednom ili dvaput u cijeloj karijeri dobit ćete takav poziv. Bio je to apsolutno najbolji osjećaj. Bio sam euforičan, a onda pomislio koliko je posla preda mnom te se odmah bacio na to. Kada sam dobio scenarij, bilo mi je jasno da će film biti veličanstven - rekao je Marfi.Nakon što je preuzeo svog prvog Oskara veoma emotivno je poručio:- Ja sam ponosan Irac koji stoji ovdje večeras. Živimo u atomskom svijetu i moramo da mislimo na mir i kako da ga sačuvamo.<h2>Skromni laureat</h2>Marfi je skromni glumački genije. Govorio je o tome kako ne uživa u pažnji koja dolazi sa slavom. - Slava je kao putovanje do posla. Morate da putujete da biste stigli do odredišta. Ne izlazim. Većinu vremena sam kod kuće, ili s prijateljima, osim ako nemam film koji treba da promoviram. Ne volim da me fotografiraju ljudi. To smatram uvredljivim - rekao je svojevremeno za „Rolling Stone“.<h2>Šelbi iz „Peaky Blindersa“</h2>Kilijan Marfi je rođen 25. maja 1976. u predgrađu grada Korka u Irskoj, kao najstarije od četvero djece. Njegov otac bio je državni službenik, a majka nastavnica francuskog jezika.Pohađao je privatnu školu samo za dječake, a zatim se upisao na Univerzitet u Korku kako bi studirao pravo, ali je propao na prvim ispitima prve godine, jer, kako je rekao, „nisam imao ambicija za to“, piše “Time”.U braku je od 2004. godine s irskom vizuelnom umjetnicom Ivon Mekginis (Yvonne McGuinness). Par ima dva sina i preselili su porodicu nakon 14 godina provedenih u Londonu nazad u Irsku 2015. godine.- Željeli smo da djeca budu Irci, a bili su skoro tinejdžeri i imali su veoma elegantne engleske akcente i to mi se nije previše dopadalo - Marfi je rekao u šali tokom gostovanja na podcastu Daksa Šeparda (Dax Shepard) „Armchair Expert“.Svoj prvi veliki filmski uspjeh imao je u ostvarenju „28 Days Later“ reditelja Denija Bojla (Danny Boyle).Najpoznatija uloga Marfija u Evropi je Tomija Šelbija (Tommy Shelby) u TV seriji „Peaky Blinders“, koja je nastala na BBC-ju, a zatim je preuzeo Netflix.&nbsp;

Živimo u atomskom svijetu i moramo da mislimo na mir i kako da ga sačuvamo, izjavio je dobitnik Oskara za glavnog glumca

Kilijan Marfi: Mirotvorac u koži oca atomske bombe

Podijeljene su, privatizirane i uništene nekada velike bosanskohercegovačke kompanije čije je tržište bilo cijeli svijet, nema više proizvođača automobila, aviona i helikoptera, pa danas i obična ručna kolica ili popularne i nezamjenjive radničke „civare“ moramo uvoziti, uništen je i dobar dio namjenske industrije, sve što se našlo na udaru stranačkog upravljanja, zapošljavanja i pustošenja, a na red je, čini se, došlo i preduzeće kojem je malo ko mogao prognozirati ovakvu sudbinu.S oko 6 miliona dobiti na kraju 2022. godine „Elektroprivreda BiH“ je prošlu godinu završila s rekordnim gubicima većim od 140 miliona KM. Obrazloženja da su uzroci smanjenje proizvodnje uglja, ispadi na termoblokovima, neplanirani zastoji na hidroelektranama, pad proizvodnje i izvoza struje i ko zna šta još, samo su dio priznanja da je malo koji segment uopće funkcionirao.S druge strane, indikativno je da su i u godini svih zastoja, ispada, padova i rekordnih gubitaka troškovi plaća uposlenih sa 185,8 narasli na više od 193 miliona maraka.Potrošača struje u FBiH, posebno urednog platišu, ne zanima zašto nije bilo viškova za izvoz, je li padala kiša i zašto termoblokovi „ispadaju“, već za novac koji izdvaja očekuje da ima urednu isporuku. Očekuje, s pravom, i da, nakon što je „iskihao“ i svjetsku inflaciju, i poremećaje na tržištu, i cijene goriva, i plina, i ratove Rusa, i Husa, u državi kojoj je Bog dao i rijeke, i ugalj, a građani prije 60-70 godina napravili hidrocentrale i termoelektrane, barem struju plaća po relativno povoljnoj cijeni.Međutim, Planom poslovanja EPBiH polovinom godine predviđeno je poskupljenje, iako se detalji o modelu i kategoriji potrošača koja će se naći na udaru još bojažljivo pripremaju. Gubitke neko mora platiti, a ko drugi do onaj ko će već nakon prvog neplaćenog računa ostati u mraku, dok uprave i direktori dolaze i odlaze bez odgovornosti za ostvarene rezultate. Nema ni najave detaljnije analize pogrešnih odluka iz proteklih decenija što su ovoj kompaniji, koja mora ostati garant energetske stabilnosti BiH, stavile omču oko vrata.

Planom poslovanja EPBiH predviđeno je poskupljenje struje

Faktura potrošačima

Ukoliko se nakon derbi utakmice u fokus stavi glavni arbitar, odmah je jasno da se nije nešto dobro desilo. Po tom receptu je onda katastrofalno ako se nakon oba meča između dvije ekipe u centru pažnje nađe sudija.Takva je situacija s Mateom Musom, sudijom iz Čitluka koji je u susretu Kupa BiH između Sarajeva i Borca ukrao pažnju svih. Ne dobrim potezima, naravno.Nakon što je u prvom ovosezonskom susretu oštetio bordo tim u sudijskoj nadoknadi, kriminalnim suđenjem odlučio je ponovo uzeti stvar u svoje ruke i uništiti utakmicu. Legendarni hrvatski stručnjak Jasmin Repeša proslavio se izjavom: „Greška na grešku, pa daj više...“ Gledajući ovu utakmicu, usta bi mu se ukočila ponavljajući slavnu izjavu.Gospodin Mateo je jedan od razloga zbog kojih sve više ljudi odustaje od bh. fudbala. Zašto igrati ako je pobjednik odlučen? Klimači glavama na bitnim pozicijama, koji se prodaju zarad marke-dvije, odlučuju o sudbini mnogih. Nije baš stvar za pohvale, zar ne?Jedina pozitivna stvar je, ako se to može tako nazvati, činjenica da je čitlučka moralna nula otvorila Pandorinu kutiju. Sada više nema izbjegavanja priče o teškim temama. Dame i gospodo iz Saveza, pozornica je vaša. Izvolite braniti ovu odluku ili ćete možda i uraditi nešto korisno. Napomene radi, suspenzijica, koju ste već isplanirali kao da se operete od ovog, ne vrijedi. Jedino se prihvataju prave promjene, jer ovakvi ljudi ne smiju imati mjesto u bh. fudbalu!

Zašto igrati ako je pobjednik odlučen

Mateo Musa: Kriminalno suđenje

Nacija je jučer, umjesto srbijanskog rijalitija, na Googleu u polju "traži“ ukucavala "zahiragić vreto sukob“. Ko nije uživo gledao, pogledao je na brojnim portalima sukob iz sale Skupštine Kantona Sarajevo između Harisa Zahiragića, koji dolazi iz opozicione SDA, i Elvisa Vrete, iz pozicionog NiP-a.Skupštinska sala jučer je bila poprište sukoba. Ali ne onog sukoba mišljenja, prijedloga, argumenata, nego fizičkog.Zahiragić je zbog, kako je objasnio, odbrane svog kolege Faruka Kapidžića krenuo prema predsjedavajućem Elvedinu Okeriću da mu “nešto objasni”. Onda je Zahiragiću, koji je zbog Kapidžića krenuo do Okerića, put prepriječio Vreto, koji je stranački saborac predsjedavajućeg Okerića. I tu je počelo hvatanje za guše, nazivanje pogrdnima imenima poput ''šonjo'' i tako dalje. Nešto što se posljednjih godina gledalo u rijaliti programima s istoka.Ali, eto, ne valja se nikome rugati ni smijati, dođe „hvatanje šonje za gušu“ i u šeher. I to, kako voli reći Okerić, u ramazanu, mjesecu solidarnosti, svetom mjesecu. Nije na tome stalo. Zahiragić je u nastavku sjednice poslao poruku da je mnogo jak i da će sljedeći put svako onaj koji mu stavi ruku na vrat dobiti nokaut!- A i Vi, gospodine Vreto, ako mislite da ste snažni, crni pojas u tekvandou, ja Vas pozivam da se sami, ispred Kantona Sarajevo, obračunamo muški, a ne kukavički, kada vas deset napadne mene ovdje - rekao je Zahiragić.Izgleda da puno gleda onog bivšeg sarajevskog kriminalca koji šalje prijetnje po TikToku. U svemu ovome nema nevinih. Pozivanje na Allaha, na ramazan, na Bog dragi zna šta, spominjanje halala, harama, kao da je čas vjeronauke ili hutba kod uvaženog reisa, pokazalo je o kakvim likovima se ovdje radi. Jedini koji su izigrani i razočarani su građani koji su dali glasove i jednima i drugima.Bahata i nekulturna škvadra iz skupštinskih klupa bi se trebala pitati hoće li im narod halaliti. A oni će se opet kleti u Allaha i vjeru, i post, i ramazan kad ih bude trebalo “zaokružiti” na glasačkom listiću.Ako već nemaju odgovornosti prema narodu, obraza nemaju, kulture nemaju, pameti nemaju, onda bi se makar trebali zamisliti nad jednim komentarom „za šta se borio moj babo, mili Bože“.&nbsp;&nbsp;

Zahiragić je nakon sukoba poslao poruku da je mnogo jak i da će sljedeći put svako onaj koji mu stavi ruku na vrat dobiti nokaut

Trenutak kada je Vreto uhvatio Zahiragića za vrat

Uhvatiti šonju za gušu

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen (Von Leyen) dala je zeleno svjetlo za početak pregovora s BiH o pridruživanju Evropskoj uniji. Naravno, ova činjenica za našu zemlju donosi brojne benefite. Prije svega, naši političari se ovim jasno opredjeljuju za evropski put i provođenje evropskih zakona, procedura i vrijednosti, a to građanima garantira bolju državu, više pravde i manje korupcije.Još važnije, početak pregovora i samoj EU i njenim institucijama daje mogućnost direktnog nadgledanja evropskog procesa i stanja u institucijama. Upravo zahvaljujući tome, u susjednoj Hrvatskoj je tokom procesa pridruživanja zbog raznih koruptivnih radnji palo nekoliko stotina nosilaca funkcija, s bivšim premijerom Ivom Sanaderom kao najreprezentativnijim primjerom.Zeleno svjetlo za otvaranje pregovora sigurno bi bio dobar signal za međunarodne finansijske institucije i ulagače da je BiH mjesto u kojem njihov kapital može biti siguran. Osim toga, bio bi ojačan kredibilitet države. Naprimjer, nakon dobivanja statusa kandidata imali smo blago povećanje kreditnog rejtinga BiH, a koji je zadržan i ove godine. S otvaranjem pregovora o pristupanju moglo bi se očekivati njegovo dodatno povećanje. Naravno, za sve ovo bit će najvažnija volja svih vladajućih stranaka i opozicije da bezuvjetno podrže evropski put naše zemlje i učine potreban posao prema civilizacijskom cilju naše zemlje. A to je jedan od rijetkih ciljeva oko kojih se slažu stranke i elite sva tri naroda u našoj zemlji.Konačnu odluku o otvaranju pregovora donijet će šefovi država i vlada EU na samitu 21. i 22. marta u Briselu, nakon što razmotre izvještaj i preporuke Evropske komisije.

Evropska unija je jedan od rijetkih ciljeva oko kojih se slažu stranke i elite sva tri naroda u našoj zemlji

BiH: Dobila zeleno svjetlo za otvaranje pregovora

EU kao zajednički san

Kada je preuzeo Radnički iz Kragujevca, rijetko ko je vjerovao da će bh. fudbalski trener Feđa Dudić uspjeti tako preokrenuti sezonu srbijanskog superligaša. Stigao je 24. septembra prošle godine, kada je ekipa bila na pretposljednjem mjestu.Mnogi su joj predviđali grčevitu borbu za opstanak, a Dudić je, sa svojim saradnicima, preporodio klub koji se sada bori za mjesto u Evropi. Klub je u nizu od sedam vezanih pobjeda i nalazi se na 4. mjestu s dva boda iznad prvog pratioca Čukaričkog.Da stvar bude bolja, Dudićev tim je zabilježio šest trijumfa u proljetnom dijelu sezone, što nije uspjelo ni „vječitima“ – Crvenoj zvezdi i Partizanu.Dudić je svojevremeno odradio fantastičan posao u Veležu, s kojim je igrao Evropu i osvojio Kup BiH, a onda otišao u Sarajevo. Avantura na Koševu nije dugo trajala, stvari nisu išle očekivanim tokom, pa je Dudić napustio bordo tim.Kasnije je strpljivo čekao priliku. Povezivao se sa Željezničarom, odbio još neke ponude, a malo se zaigrala i sudbina. Naime, Dudić je praktično postao trener Novog Pazara, ali je, nakon incidenta kada su navijači napali kapitena Filipa Kljajića, odlučio napustiti taj klub.Volju, želju i entuzijazam je prenio u Radnički iz Kragujevca, koji je najzanimljivija priča srbijanskog fudbala ove sezone.Feđa Dudić je rođen 1. februara 1983. godine. U svojoj trenerskoj karijeri je vodio GOŠK, Velež i Sarajevo.

Preuzeo je pretposljednji tim na tabeli i u potpunosti ga preporodio

Feđa Dudić: Juriš na Evropu

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen (Von Leyen) obratila se u Evropskom parlamentu, gdje je obećala da će Bosni i Hercegovini dati zeleno svjetlo za otvaranje pregovora s EU, što je dočekano gromoglasnim aplauzom.Fon der Lajen lično se enormno založila da se pomogne našoj državi da uhvati evropski voz i dobije zeleno svjetlo za početak pregovora te da se izvrši pritisak na domaće političare da ozbiljno shvate historijsku priliku koja im se pruža i provedu potrebne uvjete.A za početak pregovora EU je maksimalno snizila kriterije: tražilo se usvajanje svega tri zakona koja su bh. političari, uz mnogo muke i natezanja, u posljednji tren usvojili te tako stvorili preduvjete za dobivanje zelenog svjetla.Naravno, put ka EU ima duboke pozitivne reperkusije po bh. društvo. Osim što od nas traži usvajanje zakona i standarda koji će od Bosne i Hercegovine učiniti daleko pravednije, funkcionalnije i transparentnije društvo, on obećava kreiranje pozitivne atmosfere ujedinjenosti oko evropske budućnosti, jedne od rijetkih stvari oko kojih među bh. građanima postoji konsenzus.Ursula Gertrud fon der Lajen njemačka je političarka koja je od 1. decembra 2019. godine predsjednica Evropske komisije. Članica je Kršćansko-demokratske unije (CDU), kao i Evropske narodne stranke (EPP).

Fon der Lajen lično se enormno založila da se pomogne našoj državi da uhvati evropski voz

Ursula fon der Lajen: Vjetar u leđa za BiH

Teško se sjetiti povoda i situacije u kojoj su se Bosna i Hercegovina i impresivni rezultati i napredak mogli naći u istoj rečenici, ali dočekali smo, konačno, i taj historijski dan. Očekivalo se jučer da Evropska komisija zauzme stav o pitanju početka pregovora BiH o članstvu u EU, duboko se vjerovalo, postojale su i naznake da će on biti pozitivan, ali riječi predsjednice EK Ursule fon der Lajen (Von Leyen) odzvanjaju i danas. I odzvanjat će danima.- Otkad je dobila status kandidata, Bosna i Hercegovina je napravila impresivne korake naprijed. Više napretka je postignuto za nešto više od godinu nego za više od jedne decenije - kazala je Fon der Lajen.Predstavnici stranaka u vlasti odmah su se počeli udarati u prsa junačka, naglašavajući da je pozitivna odluka za našu zemlju rezultat politike dijaloga i kompromisa, da kada postoji dobra volja, možemo postići sve, da bolju vijest nismo dobili još od stjecanja nezavisnosti, a neki su konačno shvatili da će unutar EU i svi Srbi moći živjeti u ekonomskoj i političkoj zajednici bez granica. Barem ne ovakvih na kakve smo navikli. Dok se iz stranaka većine, s jakim povodom, čuju pobjedničke trube, opozicija je umuknula i konsolidira vlastite redove.Nakon što reakcije utihnu svakako se trebamo zapitati u kakvom smo to mraku i na kakvom dnu bili, pa da i tih nekoliko zakona i odluka iz Brisela izgleda kao “impresivan korak naprijed”.Jesu li oni mogli biti usvojeni i u godinama koje su pojeli skakavci, potrošenim na beskorisne obračune saopćenjima za javnost, blokade, nerad, javašluk? Gdje smo mogli biti danas da su tadašnji funkcioneri radili svoj posao? Koliko bi naše djece danas bilo s nama umjesto u dalekom svijetu? Zato ova generacija političara, koliko god raznolika bila, priliku ne smije upropastiti, jer službena odluka o početku pregovora bit će samo prvi korak na dugom i teškom putu na kojem će trebati puno više dogovora, kompromisa i rezultata. Do tada će efekte valjda osjetiti i građani BiH.

Nakon što reakcije utihnu svakako se trebamo zapitati u kakvom smo to mraku i na kakvom dnu bili

Historijska odluka

U vrijeme Austro-Ugarske, kada se politički i kulturni život u našoj zemlji ubrzano razvijao, svaka bitna stranka svakog naroda, svako veće kulturno udruženje, svaka veća organizacija imala je svoje glavno sjedište u Sarajevu. Tako je ostalo sve do agresije 1992. godine. Slijedili su različite, često potpuno međusobno suprotstavljene ideje koje su se kretale u rasponu od ultranacionalističkih do ultraliberalnih. No, sve su one uspijevale koegzistirati u istom gradu koji su sva tri naroda u zemlji i ljudi različitih opredjeljenja posmatrali kao svoj prirodni centar u BiH. Naravno, srpski i hrvatski nacionalisti su, s ratom, svoja središta i ključne institucije premjestili van Sarajeva.No, iako je (ne svojom krivicom) postalo dominantno bošnjački grad, u Sarajevu je opstala ideja o BiH kao multietničkoj i jedinstvenoj državi, s gradom i dalje dovoljno širokim da oko te ideje okupi i nemali broj nebošnjaka.Ipak, bošnjački nacionalisti procijenili su da je to previše, a da Sarajevo ima da bude bošnjačka replika Banje Luke i Širokog Brijega i isključivo bošnjački, a ne bh. politički i kulturni centar.Tri decenije obrazovnog sistema skrojenog po novobošnjačkom narativu, frustracije vlastitim političkim položajem, nasrtaji srpskog i hrvatskog nacionalizma na državu, kao i gnjev bošnjačkih nacionalista zbog gubitka vlasti stvorili su novi omikron bošnjačkog nacionalizma.On ne da dovodi u pitanje patriotizam srpskih i hrvatskih intelektualaca u Sarajevu nego ih sada otvoreno kiti epitetima poput UZP-ovci, četnici, ustaše, a one Bošnjake koji zagovaraju zajedništvo proglašava petom kolonom.Oni su odlučni, i to sve otvorenije pokazuju, Sarajevo očistiti od svega što ne bi bio bošnjački nacionalistički narativ, proglašavajući to „slabljenjem vlastite nacionalne pozicije“.Ako uspiju, a u velikom su zamahu, tu onda i prestaje priča o Bosni i Hercegovini kao državi. Jer, ako Sarajevo poklekne i postane bastion bošnjačkog nacionalizma iz kojeg je protjerano svako drugačije mišljenje, tu nema centripetalne sile koja bi državu držala na okupu.Umjesto toga, imat ćemo trajno tri odvojena etnički čista društva koja jedna druge posmatraju kao neprijateljske teritorije i s mukom preko krhkih institucija održavaju privid države koje u praksi nema.

Bošnjački nacionalisti pokušavaju glavni grad BiH pretvoriti u bošnjačku repliku Banje Luke i Širokog Brijega

Ako padne Sarajevo...

Rijetko se koji trener u Bosni i Hercegovini suočavao s nipodaštavanjem postignutih uspjeha kao Vinko Marinović, šef stručnog štaba banjalučkog Borca. Posebno je to bio slučaj nakon neslavno završene epizode u Sarajevu. Međutim, mnogi zaboravljaju da je Marinović na putu da se okiti titulom prvaka BiH i u trećem klubu. Uspio je to sa Zrinjskim u sezoni 2015./2016. i u Sarajevu u skraćenoj sezoni 2019./2020.Sada je na red došao uspjeh i s Borcem. Može se raspravljati da li su oni tu titulu kupili na autopijaci ili su vlasnici dušu đavolu prodali da bi došli do uspjeha. Za to niko dokaza nema. Ono za šta imamo je kompaktnost u igri i apsolutno razumijevanje svakog igrača šta se od njega traži u datom trenutku.Vrhunac je došao u Mostaru na gostovanju kod Zrinjskog. Banjalučani od nastanka Premijer lige BiH u ovom formatu su samo dva puta prošli neporaženo na stadionu „Pod Bijelim brijegom“, ali i tu su kletvu skinuli.“Doktorska disertacija” Vinka Marinovića o temi spremanja derbija bila je na vidjelu u ovom susretu. Zrinjski je na svom stadionu dobivao i mnogo ozbiljnije protivnike, ali Banjalučani su došli s ciljem – tri boda i ništa drugo. To su i uspjeli učiniti. Ne pamti se ni da je neko toliko izdominirao „Plemiće“ na njihovom terenu. Jednostavno, Vinko je još jednom pokazao zašto pripada samoj kremi bh. stručnjaka, nakon što je u ovoj igri razbio svog protivnika.

Na putu je da osvoji titulu prvaka BiH s trećim različitim klubom

 Marinović: Pripada samoj kremi bh. stručnjaka

Vinko Marinović: "Doktorska disertacija"

Ramazansko vrijeme je mubarek vrijeme i naši postupci u njemu zadobivaju naročit značaj - uvećavaju se, kako oni dobri tako i oni loši, kazao je u svojoj ramazanskoj poruci reisu-l-ulema IZBiH Husein ef. Kavazović, pozivajući da povedemo računa o svojim postupcima, ali i da se u svojim dovama sjetimo nevinih ljudi u svijetu, naročito u Palestini i Ukrajini, koji stradavaju i izloženi su neviđenim patnjama.- Zamolimo svog Gospodara da otkloni od njih zlo, zaštiti ih svojom zaštitom i donese mir u ove zemlje - poručio je reis Kavazović.Svaki ramazan u prošlosti stizao je u periodima različitih iskušenja, ratova, gladi, bolesti, doživjeli smo i onaj u vrijeme pandemije kada su i džamije morale biti zatvorene, ali u svijetu u kojem ljudski život sve manje vrijedi i kojeg ljudska mržnja i bezosjećajnost vode ka kataklizmi dove za mir, čini se, nikada nisu bile potrebnije.Dove, molitve, pa koliko se prime, ali i ljudi koji bi i vlastitim riječima i postupcima iz zemlje koja još pati zbog posljedica zla i mržnje koje je osjetila mogu ovaj dio svijeta učiniti puno boljim, ljepšim i sretnijim.

Zoran Milanović: Desničarska ljevica

Otvorite konačno oči

Samira Hurem: Podigla nivo igre "Zmajica"

Radikali pušteni s lanca

Haris Tabaković: Spreman za Ukrajinu

Kilijan Marfi: Mirotvorac u koži oca atomske bombe

Faktura potrošačima

Mateo Musa: Kriminalno suđenje

Uhvatiti šonju za gušu

EU kao zajednički san

Feđa Dudić: Juriš na Evropu

Ursula fon der Lajen: Vjetar u leđa za BiH

Historijska odluka

Ako padne Sarajevo...

Vinko Marinović: "Doktorska disertacija"

Husein ef. Kavazović: Poziv na mir

Kolumne

Zoran Milanović: Desničarska ljevica

Otvorite konačno oči

Samira Hurem: Podigla nivo igre "Zmajica"

Radikali pušteni s lanca

Haris Tabaković: Spreman za Ukrajinu

Kilijan Marfi: Mirotvorac u koži oca atomske bombe

Faktura potrošačima

Mateo Musa: Kriminalno suđenje

Uhvatiti šonju za gušu

EU kao zajednički san

Feđa Dudić: Juriš na Evropu

Ursula fon der Lajen: Vjetar u leđa za BiH

Historijska odluka

Ako padne Sarajevo...

Vinko Marinović: "Doktorska disertacija"

Husein ef. Kavazović: Poziv na mir