Duže od tri decenije nacionalističke politike u BiH nastoje uništiti svaki trag zajedništva među narodima, insistirajući na razlikama, rasplamsavajući mržnju, konstantno hraneći strah.U prelijepoj zemlji koja nudi sve osim pameti da ljudi sretno i u miru žive, dok svijet konačno pokazuje dobru volju i spremnost da joj pomogne na tom putu, poglavlje ratnih užasa konstantno se drži otvorenim, a budućnost novih generacija zarobljena je u uspomenama i neostvarenim planovima starijih.Uprkos očiglednom putu u propast, nacionalni torovi, isključivo u svrhu lične dobrobiti i opstanka, nastoje se sačuvati po svaku cijenu. Iako pripada svima, crtaju se nove, opasne mape i dijele procenti teritorija, iako nam hiljade sela, pa i svi manji gradovi, ostaju pusti.I, uprkos pokušajima, bosanski komšiluk ne da se ubiti, pa u nekom posebnom svijetu, možda i ne dovoljno zanimljivom većini, naviknutoj na “historijska” obraćanja i drame uživo, nastavlja da traje. U danima posebnih emocija, u ramazanu, za Uskrs, pred nastupajući Vaskrs i Bajram, ljepši dio BiH privuče malo više pažnje. Tako smo mogli čuti da srpski odbornik u Bosanskom Novom komšijama Bošnjacima dijeli iftare, da je naš fra Mirko Majdandžić kod domaćina Salema Šehovića pucnjem iz topa označio kraj posta, da Branislava iz Sarajeva komšijama priprema somune, da su u Odžaku zajedno iftarili i večerali muslimani i katolici, ili da su na velikom iftaru u Jajcu bili skupa prijatelji i sugrađani svih vjera i nacija.Ovaj, bolji dio BiH živom drži nadu da će ova zemlja, nakon što na smetljište historije isprati nacionaliste, dobrotu vratiti u svakodnevnu komunikaciju, život svih učiniti ljepšim, a svaku nevolju podnošljivijom.- Etničke, kulturne i vjerske razlike ne smiju biti uzrok podjele, nego trebaju postati izvorom bogatstva za čitavu Evropu i čitav svijet - poručio je jučer u posebnoj poruci stanovnicima ovog regiona papa Franjo.

U danima posebnih emocija, u ramazanu, za Uskrs, pred nastupajući Vaskrs i Bajram, ljepši dio BiH privuče malo više pažnje

Fra Mirko Majdandžić kod domaćina Salema Šehovića pucnjem iz topa označio kraj posta

Bogatstvo u razlikama

Približili smo se za još jedan korak Evropi nakon što smo dobili zeleno svjetlo za otvaranje pregovora za članstvo u Evropskoj uniji. Uopće ne umanjujući trud, rad i zalaganje domaćih političara, jednu od najznačajnijih uloga u tome je imao šef Delegacije EU u BiH Johan Satler (Johann Sattler). <h2>Produžen mandat</h2>Čovjek je to koji je prije više od četiri i po godine došao u BiH, a, kako se čini, otići će sa stilom. Naime, iako mandat diplomata traje četiri godine, EU je 2023. Satlerov produžio za još godinu, odnosno do avgusta 2024.A uradio je mnogo toga za našu državu, najviše da se BiH vrati na evropsku scenu kao država vrijedna pažnje i približi se demokratskim društvima, kojima i težimo.Možda mu se malo i posrećilo s tim, a možda je njegovom uspjehu u BiH doprinijela činjenica da odlično poznaje ovaj region, s obzirom na to da je krajem devedesetih bio angažiran i u Sarajevu i u Tirani.Nije se „pecao“ na kojekakve prozivke, već je smireno i strpljivo koračao ka onome u šta je bio siguran, a to je da je BiH mjesto u Evropi. Sigurno će u historiji naše zemlje ostati upamćen kao neko ko je zaista dao ogroman doprinos i zalagao se, kako mi to u Bosni kažemo, i srcem i dušom, ali i pameću za ovu malu balkansku državu u srcu Evrope.<h2>Bolje sutra</h2>Isticao je uvijek pozitivne stvari pred međunarodnim zvaničnicima, želeći poručiti kako BiH nisu samo političari ove zemlje, već da građani žele bolje sutra, da odrastaju, stasavaju i ostaju u svojoj državi.<h2>Iskustvo na zapadnom Balkanu</h2>Ambasador Johan Satler rođen je u Austriji, diplomirao je i magistrirao političke nauke i slavenske jezike na Univerzitetu u Inzbruku, a doktorirao političke nauke na Univerzitetu u Beču. U ministarstvu vanjskih poslova Austrije počeo je raditi 1996. godine, posmatračkoj misiji Evropske zajednice se priključuje 1997. godine, u sklopu koje biva angažiran u Sarajevu i Tirani. Radio je kao šef Odjela za zapadni Balkan pri Direkciji za istočnu i jugoistočnu Evropu u ministarstvu vanjskih poslova Austrije, bio je ambasador u Albaniji, a na sadašnjoj dužnosti u BiH je od 2019. godine.

Nije se „pecao“ na kojekakve prozivke, već je smireno i strpljivo koračao ka onome u šta je bio siguran, a to je da je BiH mjesto u Evropi

Johan Satler, šef Delegacije EU u BiH: Ključna uloga

Jeste li ikad razmišljali kako biste se ponašali u situaciji da vama i vašoj porodici neko prijeti dok najnormalnije obavljate svoj posao, i to samo jer oni, koji nisu nikad radili vaš posao, smatraju da vi činite nepravdu? Nije lijep osjećaj, zar ne?Umjesto da nam bude ponos i dika, Irfan Peljto, naš najbolji arbitar, zbog takvih živi noćnu moru proteklih sedmica. Neki bolesni umovi odlučili su mu slati slike sina i supruge dok je on sudio utakmicu Konferencijske lige.Ne smijem ni zamisliti horor i huju pomiješane u njegovoj glavi. Bh. sudija je odlučio reagirati mirno. Prijavio je sve policiji, a hoće li se ikad to riješiti – čisto sumnjam... Najbitnije je da ne bude nikakvog novog napada, jer bi posljedice bile katastrofalne.I na svu tu mržnju nepoznatog porijekla, Peljtu i dalje cijene svi – FIFA, UEFA, birajte. Sudi najveća klupska takmičenja redovno, u užim je krugovima za smotre najboljih reprezentacija. Ode li na Euro, bit će naš jedini predstavnik.Kvalitet prepoznaju čak i u komšijskim zemljama, koje ga uzmu u razmatranje kada im treba neko dobar za derbi utakmicu.A u Bosni? U Bosni mu se prijeti, kao da je on kriv što 22 tupana spomenutih klubova ne mogu da se sastave s loptom od početka sezone. Kao kolektiv bismo trebali prestati svaljivati krivicu na druge i tražiti u svima mane. Ni ne primjećujemo da smo postali eklatantan primjer đon-obraza. Bravo, razočarali smo sebe po ko zna koji put. Svaka nam čast.

Irfan Peljto je poštovaniji u komšiluku nego kod kuće, bravo mi

Dobar svima, nama grozan

Teško je sažeti sve poruke predsjednika s govornice s jučerašnje sjednice NSRS nakon odluke visokog predstavnika, ali i globalne geopolitičke situacije. Ponovo su se čuli ultimatumi i prijetnje već usvojenim i novim odlukama, za koje su i sami poslanici u NSRS kazali da su mrtvo slovo na papiru.Čula se i najava da će s Bošnjacima pokušati relaksirati situaciju i od njih dobiti podršku da se u Parlamentarnoj skupštini BiH usvoji odluka koja je daleko od pameti, a kamoli političke mudrosti i realnosti.U pažljivom iščitavaju Dejtonskog sporazuma, a posebno njegovih neizvršenih odredbi, te zapisnika sa sjednica NSRS u prošlosti kriju se odgovori na većinu dilema režima u RS, pa i status i uloga visokog predstavnika u BiH. Deklarativno zalaganje za mir i stabilnost ne idu skupa s najavama rušenja države i dugim cijevima patrola na entitetskim linijama, pa ne čudi što i Vlada FBiH održava sjednicu posvećenu sigurnosnoj situaciji, dok od političkih turbulencija podjednako strepe građani oba bh. entiteta.Jasno je da izmjene zakona koje će omogućiti poštene izbore nisu toliko dramatične, osim ako ih se ne vidi kao dokaz da se visoki predstavnik nije obazirao na prijetnje da ih ne smije donijeti. Jasno je da ni sve dosadašnje odluke svih visokih predstavnika nisu ugrozile status entiteta RS i Srba u BiH, a da su sve reakcije na njih, pa i one naknadne, proizvod ličnih i političkih animoziteta i sujeta, starih ili naknadno skovanih planova za podjele i trajnu nestabilnost na ovim prostorima.Zato se, baš kao što reče Milorad Dodik jučer, odnosi trebaju pokušati relaksirati. Unutrašnja izolacija od odgovornih političara iz oba entiteta nameće se kao jedini odgovor, uprkos činjenici da će na taj način, dok ostatak „nesvrstanih“ žuri ka članstvu u EU, BiH gubiti vrijeme u blatu i siromaštvu.&nbsp;&nbsp;

Hoće li BiH, dok ostatak „nesvrstanih“ žuri ka članstvu u EU, gubiti vrijeme u blatu i siromaštvu

Sujete i ultimatumi

Najbolji bh. sudija Irfan Peljto u posljednje vrijeme je punio naslovnice zbog sjajnih stvari, kako za njega tako i za Bosnu i Hercegovinu.Ispisivao je historiju bh. fudbala. Sudio je nokaut-fazu Lige prvaka, dijelio pravdu najvećem klubu Real Madridu. Redovno dobiva povjerenje UEFA-e da dijeli pravdu na evropskim utakmicama. Nedavno je u prijateljskoj utakmici sudio i Kristijanu Ronaldu (Cristiano), jednom od najboljih fudbalera svih vremena.I odradio je dobar posao, iako se Portugalac, po navici, bunio za svaku odluku koja nije u njegovu korist. Bunio bi se on i da mu brat rođeni sudi. Elem, nije ovdje riječ o Ronaldu, već o Peljti.Vjerovatno će suditi Evropsko prvenstvo u Njemačkoj, trebao bi biti i na Svjetskom prvenstvu 2026. godine. I u moru vijesti u kojima se hvali uspjeh Irfana Peljte stigla je šokantna informacija – prijetili su njemu i njegovoj porodici.Rođeni Sarajlija je krenuo iz Prijedora, gdje je sudio prvi meč Premijer lige BiH između Rudara i bijeljinskog Radnika, a došao je do svjetske scene. I sada mu prijete. Vijest je potresla bh. sportsku scenu, a Peljto je uradio ono što bi svaki čovjek uradio za svoju porodicu – više neće suditi utakmice Željezničara i Sarajeva.

Krenuo iz Prijedora, a došao do svjetske scene. I sada mu prijete...

Peljto: Više neće suditi Želji i Sarajevu

Irfan Peljto: Svjetski sudija

Fudbalska reprezentacija Gruzije je u jednom od najvećih iznenađenja uspjela osigurati plasman na Evropsko prvenstvo.Nakon što su, moglo bi se reći i očekivano, završili kao 4. u kvalifikacijskoj grupi za Euro Gruzijci su uživali u blagodatima koje donosi dobar nastup u Ligi nacija.Ipak, za razliku od selekcije BiH, koja je propustila da ode na Euro, gruzijska je uzela svoju priliku i počela grabiti, kidati, čupati, kako bi se domogla smotre najboljih evropskih reprezentacija prvi put u svojoj historiji. Niko zaslužniji nije od Vilija Sanjola (Willy Sagnol). Čuveni lijevi bek, koji je s reprezentacijom Francuske i minhenskim Bajernom osvojio nebrojeno mnogo trofeja, polako se snalazi i u ulozi šefa stručnog štaba.Nakon nekoliko godina kao pomoćnik u akademiji Bajerna Sanjol je 2021. preuzeo klupu Gruzije i polako počeo graditi svoj tim. Sav trud i rad francuskog stručnjaka stao je u dvije utakmice – protiv Luksemburga i Grčke. Prvo su odigrali sjajnu utakmicu protiv Luksemburžana i slavili 2:0, da bi protiv favoriziranih Grka dočekali penale. Dobrom reakcijom dva puta golmana Mamardašvilija selekcija Gruzije je ostvarila historijski plasman, a Sanjol se upisao zlatnim slovima u historiju još jedne zemlje kao heroj koji im je donio ono što su čekali godinama.

Reprezentacija Gruzije je uspjela ono što BiH nije – plasirati se na Euro

Vili Sanjol: Tvorac historije

Visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit (Christian Schmidt) ponovo je iskazao odlučnost i posegnuo za bonskim ovlastima.Da će nametnuti izmjene Izbornog zakona, jasno je nagovijestio u intervjuu koji je dao za „Dnevni avaz“, podsjetivši na to kako su domaći političari još 12. juna 2022. godine, na sastanku s predsjednikom Evropskog vijeća Šarlom Mišelom (Charles Michel), obećali da će građanima omogućiti fer i pravedne izbore.- Dogovor nije postignut, a vrijeme im curi - poručio je Šmit.Njemački diplomata je, izgleda, bio dovoljno strpljiv nakon poziva vlastima da usvoje tehničke izmjene Izbornog zakona kojima bi se smanjile izborne prevare i povećala transparentnost izbornog procesa. I tada je, koncem prošle godine, upozorio da će, u suprotnom, te izmjene nametnuti on.Sve do jučer su, izgleda, mnogi mislili da Šmit priča uprazno. No, ni lavine reakcija koje su jučer uslijedile, baš kao i prije nekoliko mjeseci, posebno od SNSD-a i Milorada Dodika, ali i iz HDZ-a BiH, Šmita nisu dotaknule. Pokazao je da nije obični posmatrač i da zapravo radi svoj posao.

Strpljivo je čekao da vlasti usvoje tehničke izmjene Izbornog zakona

Kristijan Šmit: Upozoravao, pa presjekao

Brazilski reprezentativac i prva zvijezda madridskog Reala Vinisijus Žunior (Vinicius Jr.) u prošlosti je nekoliko puta prolazio kroz pravu torturu od protivničkih navijača.Krilni napadač je omiljena meta navijačima širom svijeta, a ti problemi se pogoršaju kada dođe u situaciju da igra neki od derbija.Navijači Atletiko Madrida vješali su njegove lutke preko mosta, a nije rijetkost ni da mu posvete pjesme u kojima ga, „vrlo kreativno“, nazivaju čimpanzom. Rat Vinisijusa i protivničkih navijača dobio je novu epizodu, nakon što je Brazilac u više navrata tražio od UEFA-e i FIFA-e, kao krovnih organizacija svjetskog fudbala, da reagiraju na ovo. Očekivano ili ne, oni bi se na njegove molbe oglušili.Na konferenciji za novinare održanoj pred susret sa Španijom, Vinisijus je izgleda napokon eksplodirao i nije uspio više zadržati emocije.- Žao mi je, želim samo da igram nogomet i uradim sve što mogu za svoj klub i porodicu. Ne želim više gledati crnce kako pate - rekao je.Možda ovaj put, ako su već griješili u prošlosti, krovne organizacije reagiraju kako treba pa pronađu rješenje - jednom zasvagda. Čest je komentar da su oni fudbaleri i da zarađuju basnoslovne cifre, ali na kraju dana i oni zaslužuju rad u relativno normalnom okruženju. Volio bih vidjeti ove što ga nazivaju kojekakvim imenima da njima neko dođe na radno mjesto i konstantno ih naziva pogrdnim nazivima. Mada, moguće da im se to i radi, pa ne znaju za bolje...

Brazilac prkosi onima što siju mržnju

Vinisijus Žunior: Borac protiv rasizma

Novinari u Bosni i Hercegovini odavno se više ne čude kada na nekom mediju u susjedstvu ili komšiluku osvane neka „jaka“ bh. ličnost, koju kod kuće prati glas da je “teška”, da ne daje izjave, a kamoli intervjue, da čuva privatni život daleko od očiju javnosti... Za bilo koji medij u našoj zemlji, ako i progovore jednom u sto godina, procijede to kroz zube.A onda, gle čuda, slavni reditelji, filmaši, „zvezde“, pjevači i pjevačice se veoma susretljivo i ljubazno kolegama u Srbiji i Hrvatskoj ogole do kože. Ma, sve ih se može pitati, a ono što ih ne pitaju, sami kažu. S druge strane, kod nas neće da kažu ni ''halo'' na telefonski poziv.Sve to nekako podsjeća na pjesmu Marinka Rokvića „Zanela me svetla velikoga grada“, a može i ona od Šabana Šaulića „S namerom dođoh u veliki grad“.Pa, Bože dragi, jesu li mediji u BiH toliko loši, nazadni, primitivni, nepismeni, dosadni i nedostojni tih veličina? Zar u čitavoj šumi medija ne postoji niti jedan vrijedan vremena pojedinih naših zvijezda? Ali, eto, čim se prijeđe rijeka, sve je drugačije, nekako im se razgali, oni se raspričaju i sve to nekako ima smisla.Svima njima topla preporuka da pročitaju crticu Ivana Cankara „Zastidio se majke“. Možda će im tada neke stvari biti jasnije.A, pardon. Ma oni su to, vjerovatno, davno pročitali, kao i sve ostalo.P. S. Važno je napomenuti da, naravno, ima zvijezda i poznatih ličnost koje itekako drže do svoje zemlje i medija u njoj. A ovi ostali će se prepoznati.

Novinari u BiH više se i ne čude kada na nekom mediju u  komšiluku osvane neka "jaka“ bh. ličnost koju kod kuće prati glas da ne daje izjave

Za susjedne medije dostupni, za domaće "teški" i nedostupni

Zanijela ih svjetla velikoga grada

U utrci Formule 3 u Melburnu do svoje prve pobjede jučer je došao Dino Beganović, koji je odlično odvozio utrku za Veliku nagradu Australije. Iako se za njega već čulo u svijetu najbržeg cirkusa na svijetu, mladi Šveđanin porijeklom iz Bosne i Hercegovine pokazao je o kakvom talentu je riječ.Beganoviću se predviđa svijetla budućnost kada je ovaj sport u pitanju te, ukoliko nastavi ovim putem, nema dileme da ćemo ga jednog dana gledati u Formuli 1.Inače, on je sin Fikreta i Mirnese, koji su napustili BiH krajem osamdesetih godina i otišli da žive u Švedsku, gdje je Dino rođen 2004. te je od malih nogu počeo da se bavi kartingom i uspio je da otvori vrata Formule.Nakon velike pobjede u Melburnu kamere su zabilježile scenu dok Beganović proslavlja pobjedu sa svojom majkom Mirnesom.Ovom pobjedom Dino Beganović došao je na četvrto mjesto u generalnom plasmanu sa 28 bodova iz četiri utrke, devet manje od vodećeg dvojca Luke Brauninga (Browning) i Leonarda Fornarolija.Beganović je, inače, u akademiji „Ferrarija“ te je sigurno da i u italijanskom timu pomno prate njegove rezultate.

S majkom Mirnesom proslavio veliku pobjedu

Dino Beganović: Svijetla budućnost

Rusija je u ratnom stanju, izjavio je jučer portparol Kremlja Dmitrij Peskov, čime je prvi put zvanična Moskva napad na Ukrajinu nazvala pravim imenom, onako kako ga ostatak svijeta vidi još od početka ruske agresije na Ukrajinu prije dvije godine.- Počelo je kao specijalna vojna operacija, ali kad je kolektivni Zapad postao sudionik na strani Ukrajine, to je za nas postao rat - precizirao je portparol Vladimira Putina.Dok smo zaokupljeni dobrim vijestima iz Brisela, nesretnim porazom u Zenici, Izbornim zakonom i drugim domaćim temama, značaj jedne ovakve izjave bit će jasniji kasnije. Ona je tek nastavak sve ubrzanijeg zaoštravanja odnosa, sve intenzivnijih priprema i glasnijih i otvorenijih najava rata u Evropi, šireg od onog koji sada traje na ukrajinskom tlu. Takve najave i u BiH bi morale biti ozbiljno shvaćene.Rusija se priprema za sveobuhvatni rat s NATO-om, koji će se dogoditi prije nego što se vjerovalo, upozorava i američki Institut za proučavanje rata (ISW). Nakon pobjede na izborima Putin osniva dvije nove vojske i 30 novih formacija do kraja godine. NATO od januara do kraja maja izvodi najveće vojne vježbe posljednjih decenija.Zloslutnoj atmosferi doprinose i vijesti da britanska vojska razmatra kako izgraditi snage do pola miliona ljudi, uključujući civile, upozorenja švedskih zvaničnika svojim građanima da budu spremni na rat ili izjava predsjednika Francuske Emanuela Makrona (Emmanuel Macron) da bi Evropa trebala da se “pripremi za rat ako želi mir”, jer Putin neće stati u Ukrajini.Iz pozicije BiH, one nipošto ne bi smjele rezultirati dubljim podjelama, već stišavanjem opasne retorike na domaćem terenu. Suviše smo mali u trenutnom geopolitičkom zemljotresu, ali smo kao zemlja s gorkim iskustvom rata jasno osudili rusku agresiju na Ukrajinu i iskazali svoje opredjeljenje kuda stremimo i gdje pripadamo. Dok se milijarde ulažu u naoružavanje s obje strane, ono što mi možemo je da se zapitamo kakvo nam je stanje u magacinima i rezervoarima i na koji način bismo se suočili s jednom takvom krizom.

Sprema li se Rusija za sveobuhvatni rat s NATO-om koji će se dogoditi prije nego što se vjerovalo

Zloslutne najave

Najuspješnija bh. skijašica Elvedina Muzaferija danas će se takmičiti u prvoj finalnoj utrci FIS Svjetskog kupa u disciplini superveleslaloma. Muzaferija će u austrijskom Salbahu imati najbolji startni broj u karijeri – 19 i bit će to prilika za novi uspjeh naše „ledene kraljice“.S izvrsnim rezultatima u drugom dijelu sezone, Muzaferija se prvi put našla u drugoj jakosnoj grupi te je broj pod kojim će nastupiti ujedno i njen najbolji startni broj do sada.Finalna Super-G utrka u Salbahu na programu je danas, 22. marta, s početkom u 10 sati i u prijenosu na Eurosportu 1. Zbog Elvedine će i bh. javnost biti uz TV i pratiti našu najbolju skijašicu koja je ove sezone ispisala historiju bh. skijanja.Bila je 14. u superveleslalomu, a u spustu održanom u švicarskoj Kran Montani izmaklo joj je postolje za samo 11 stotinki, bila je na 4. poziciji.Njeni rezultati su najbolji dokaz koliko se osjeća ugodno na stazama širom svijeta. Ono što joj je najbitnije i što redovno ističe, svoju domovinu je učinila ponosnom.Kako i ne bi. Bosna i Hercegovina je na mapi svjetskog skijanja zbog sjajne Elvedine Muzaferije. Danas ćemo svi navijati u nadi da će ponovo doći do velikog uspjeha. Zaslužila je to.

U austrijskom Salbahu će imati najbolji startni broj u karijeri

Elvedina Muzaferija: Pohod na novi uspjeh

Bosna i Hercegovina dobila je zeleno svjetlo za početak pregovora o članstvu u EU. Ovo je svakako historijski dan i u općem sivilu i beznađu bh. društva jedna od najpozitivnijih vijesti za našu zemlju.Ipak, treba biti realan i svjestan da je ova odluka više rezultat „sadake“ Evropske unije i promijenjenih geopolitičkih okolnosti nego neke veće zasluge domaćih političkih aktera. Ipak, istini za volju, s krajnje niskim standardima na koje smo navikli, činjenica da danas u vlasti participiraju politički akteri koji EU put navode kao primarni cilj i spremni su beskompromisno ispunjavati evropske uvjete predstavlja poželjnu promjenu u odnosu na dvije decenije mrtvila na evropskom putu kojem smo svjedočili.Ipak, Evropska komisija i Evropsko vijeće bili su eksplicitni da pregovori i daljnji evropski put dolaze uz mnogo novih teških uvjeta. I to je zapravo sjajna stvar. Nakon godina prepucavanja, erodiranja institucija, korupcije, partokratije i jalovih međusobnih prepucavanja, domaći lideri konačno će imati konkretnu zadaću pred sobom.Na medijima, nevladinom sektoru, akademskom svijetu i cjelokupnom društvu jeste da sve to vrijeme vrše enorman pritisak na izabrane funkcionere da se konačno ozbiljno uhvate konkretnog posla i ubrzano provode evropske uvjete, bez dodatnih „ali“.A u slijeđenju tog puta, osim što će BiH usvajanjem evropskih standarda i praksi postati daleko uređenije i kvalitetnije društvo, također će domaći političari dobiti zadaću da napokon nešto rade u zajedničkom cilju. To u konačnici možda barem malo ujedini dubinski podijeljenu zemlju.

Evropski put možda barem malo ujedini dubinski podijeljenu zemlju

Evropa bez "ali"

Bosna i Hercegovina danas bi trebala dobiti historijsku šansu, zeleno svjetlo za otvaranje pregovora s Evropskom unijom. Euforija među političarima na vlasti je opravdana, građani su skeptični, mediji optimistični, doduše, neki.Oni koji su gurali staru vlast i dinastiju, koja je otišla u propast, naravno da nisu. Za njih je to samo običan datum.No, vratimo se u realnost. Zaboravimo gubitnike kojima je država bila od Baščaršije do Marindvora. Danas ćemo, konačno, znati hoćemo li dobiti tačan datum za početak pregovora s evropskom porodicom.I šta onda, šta nas čeka? Mnogo je pitanja. Ali jedno je sigurno – bh. vlast, ovakvu krnju, nekad posvađanu, nekad zagrljenu, očekuje mnogo posla. Tek onda nam slijede Tantalove muke.Znaju to Nermin Nikšić, Milorad Dodik, Elmedin Konaković i Dragan Čović. Tek slijedi prava, rovovska borba da se usklade loši bh. propisi, pravila i zakoni s evropskima. Pogotovo je rak-rana teško oboljelo pravosuđe.Treba biti pošten, urađeno je mnogo posla u Vijeću ministara i vlasti u kojoj je koalicioni partner optuženi i ljuti Milorad Dodik, koji javno šuruje i sjedi s diktatorom Vladimirom Putinom u trenutku kada mu je cijeli svijet okrenuo leđa.U takvoj atmosferi, geopolitičkim igrama, s ratom u Ukrajini, agresijom Izraela na Gazu, koja je opteretila Evropu, Bosna i Hercegovina se (ne)zasluženo našla tamo gdje i pripada, u priči o EU integracijama.Danas ćemo znati šta to od nas tačno traži Evropa. Koji su jasni uvjeti.Bilo kako bilo, jedno je sigurno. Ovo je historijska šansa i pružena ruka koju ne smijemo olako propustiti. Pogotovo u vremenu teških ekonomskih posljedica, još od pandemije koronavirusa i prijetnji i zveckanjem oružjem.BiH je uvijek bila dio Evrope. Samo je, konačno, došlo vrijeme da nam zvanično otvore svoja vrata.I da, neće nas čekati med i mlijeko, ali ćemo pod EU kišobranom barem biti sigurniji.Evropu će pamtiti naša djeca, kakva god bila u budućnosti. Sretno nam!

Bh. vlast, ovakvu krnju, nekad posvađanu, nekad zagrljenu, očekuje mnogo posla. Tek onda nam slijede Tantalove muke

Evropo, eto nas

Odluka o početku pregovora BiH o članstvu u EU, koju očekujemo sa sjednice Evropskog vijeća koja počinje danas, predstavljala bi važan iskorak ove zemlje.S manje ili više zasluga u prvim redovima su političari koji nastoje istaći vlastitu ulogu u cijelom procesu, dok se ime diplomate koji od dolaska u BiH predano i neumorno radi na promjenama unutar Evropske komisije u pogledu politike proširenja, ali i promjeni odnosa BiH prema evropskim integracijama tek s vremena na vrijeme spomene.Ambasador Johan Satler (Johann Sattler), šef Delegacije Evropske unije i specijalni predstavnik EU u BiH, jedan je od ključnih, ako ne i ključni šaraf u rasklimanoj bh. lokomotivi koja će ovu zemlju približiti zajednici demokratskih, uređenih i prosperitetnih društava.Uporni Austrijanac o evropskim prioritetima je govorio i u godinama kada su ga bh. političari podozrivo gledali i kada o reformskim zakonima nisu ni razmišljali. I u samom finišu roka za ispunjavanje uvjeta ključna je bila preporuka Evropske komisije, koja bi bez pozitivnog stava izaslanika EU za BiH bila sasvim drugačija, a o ogromnom doprinosu njegove domovine da i ne govorimo.Johan Satler diplomirao je i magistrirao političke nauke i slavenske jezike na Univerzitetu u Inzbruku, a doktorirao je političke nauke na Univerzitetu u Beču. U ministarstvu vanjskih poslova Austrije počeo je raditi 1996. godine, posmatračkoj misiji Evropske zajednice se priključuje 1997. godine, u sklopu koje biva angažiran u Sarajevu i Tirani. Radio je kao šef Odjela za zapadni Balkan pri Direkciji za istočnu i jugoistočnu Evropu u ministarstvu vanjskih poslova Austrije, bio je ambasador u Albaniji, a na sadašnjoj dužnosti u BiH je od 2019. godine.

Diplomata od dolaska u BiH predano i neumorno radi na promjenama unutar Evropske komisije u pogledu politike proširenja

Johan Satler: Uporni Austrijanac

Osam godina čekamo na otvaranje pristupnih pregovora s Evropskom unijom i sada se čini da nam je nadohvat ruke. Ne, ne čini se, već jeste.Politika pregovora, razgovora i dijaloga, iako se u nekim momentima činila kao mač s dvije oštrice, pokazala se kao pravi put za naše umorno i sumorno društvo. Umorno od političara koji decenijama gledaju samo svoje gu*ice, kako da ih smjeste u fotelje, a nama, građanima, prodaju priče o patriotizmu i vjerskom identitetu. Sumorno jer bolje budućnosti rijetko ko vidi za sebe i svoje najmilije.Kako je velikan Dževad Karahasan rekao u svom posljednjem intervjuu za „Dnevni avaz“: „Ne dozvoljavam da me uvjere kako mogu biti dobar Bošnjak samo onda kada mrzim Srbe ili Hrvate.“ I obrnuto. Tri decenije mržnje nikuda nas nisu dovele, a godina i kusur razgovora jeste. I to je ključno.Entuzijazam se osjeti u zraku. Iako postoji mogućnost, niko ne želi vjerovati da Evropsko vijeće na sutrašnjoj sjednici neće dati zeleno svjetlo za pregovore s BiH. Ali daleko od toga da je tu kraj. Naprotiv – pravi posao tek slijedi, tek sada će morati zasukati rukave, i pozicija i opozicija.Zemlje članice EU sigurno će tražiti kao prioritet ispunjavanje svih 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije koje su dostavili još 2019. godine. Na sramotu i obraz neka prethodnim vlastima ide to što nisu skoro ništa uspjeli ispuniti, a puna su im usta onih koji sada rade najbolje što umiju i znaju te njihove greške, neznanja i propuste ispravljaju.Samo da ne bude onako kako je Đorđe Balašević davno opjevao: „Putuj, Evropo, nemoj više čekati na nas.“ Jer budućnosti bez EU nema.

Politika pregovora, razgovora i dijaloga, iako se u nekim momentima činila kao mač s dvije oštrice, pokazala se kao pravi put

Zemlje članice EU: Tražit će ispunjavanje svih 14 ključnih prioriteta

Bogatstvo u razlikama

Johan Satler, šef Delegacije EU u BiH: Ključna uloga

Dobar svima, nama grozan

Sujete i ultimatumi

Irfan Peljto: Svjetski sudija

Vili Sanjol: Tvorac historije

Kristijan Šmit: Upozoravao, pa presjekao

Vinisijus Žunior: Borac protiv rasizma

Zanijela ih svjetla velikoga grada

Dino Beganović: Svijetla budućnost

Zloslutne najave

Elvedina Muzaferija: Pohod na novi uspjeh

Evropa bez "ali"

Evropo, eto nas

Johan Satler: Uporni Austrijanac

Zasukati rukave

Kolumne

Bogatstvo u razlikama

Johan Satler, šef Delegacije EU u BiH: Ključna uloga

Dobar svima, nama grozan

Sujete i ultimatumi

Irfan Peljto: Svjetski sudija

Vili Sanjol: Tvorac historije

Kristijan Šmit: Upozoravao, pa presjekao

Vinisijus Žunior: Borac protiv rasizma

Zanijela ih svjetla velikoga grada

Dino Beganović: Svijetla budućnost

Zloslutne najave

Elvedina Muzaferija: Pohod na novi uspjeh

Evropa bez "ali"

Evropo, eto nas

Johan Satler: Uporni Austrijanac

Zasukati rukave