Sve više ljudi razmišlja o stvarima koje bi mogli promijeniti u idućih godinu dana. Donose se novogodišnje odluke, sebi obećavamo da ćemo mnoge stvari raditi drugačije, ali koliko brinemo kada je zdravlje u pitanju?
Budući da zdravlje ulazi na usta, trebalo bi početi od prehrane i sljedećih 12 savjeta primjenjivati u idućoj godini, piše CNN. Ako ih ne uspijete uvesti u svoju svakodnevnu rutinu odjednom, možete svakog mjeseca početi prakticirati po jedan da bi do kraja godine ovo postale vaše uobičajene navike.
Proteini su ključni za zdravlje kože, kose, noktiju i kostiju, a dobri su i za očuvanje mišićne mase kako starimo, što doprinosi održavanju pravog tempa metabolizma. Kada jedemo hranu bogatu proteinima, osjećamo se sitije nego kada je obrok pun ugljikohidrata i masti, čak i onda kada unosimo manje kalorija.
Unosite barem 85 grama ribe ili piletine prilikom svakog obroka ili barem pola šolje graha ili leće. Za doručak jedite bjelance, sir, grčki jogurt ili maslac od kikirikija s tostom od cijelih žitarica.
Ishrana puna biljnih sastojaka smanjuje rizik od srčanih bolesti, dijabetesa tipa 2, raka i pretilosti. Ako vam previše teško pada prebaciti se samo na voće i povrće, jednostavno ga dodajte svojim omiljenim jelima. Na primjer, zamijenite meso grahom, stavite povrće umjesto mesa u lazanje i druge recepte s tjesteninama, koristite slanutak umjesto piletine u salatama i određenim jelima.
Prvo pojedite supu pa onda ostatak obroka jer ćete tako unijeti mnogo manje kalorija. Nastojte jesti bistre supe jer u kremastima ima dosta zasićenih masnoća i kalorija.
I salate su veoma dobar početak obroka jer su zdrave i bogate hranjivim materijama. Samo ne pretjerujte s preljevima, orašastim plodovima i mesom. Ako pretjerate po broju kalorija i masnoća koje budete unijeli, bit će kao da ste jeli hamburger.
Osim proteina, u prehrani je potrebna i dovoljna količina vlakana. Ona se nalaze u voću, povrću i mahunarkama i zbog njih se osjećate sito bez suvišnih kalorija. Najbrži i najlakši način za uvođenje vlakana u svoju ishranu je da jedete po dvije voćke i povrće kao užinu svakog dana.
Dovoljnim unosom vode ostajete hidrirani i sprječavate nepotrebne nalete gladi, kao i simptome dehidracije kao što su glavobolja i vrtoglavica. Pijte osam čaša vode dnevno i uvijek imajte bocu vode uz sebe.
Najbolji način izbjegavanja ustaljene prehrane je probati nove recepte koji će vam na zabavan i kreativan način popraviti hranjivu vrijednost obroka. Potražite recepte u kuharicama, časopisima o kulinarstvu, na stranicama u rubrici za hranu i slično.
Prehrana bogata šećerima može negativno utjecati na zdravlje i na struk. Preporučuje se ženama da ne unose više od šest kašičica šećera dnevno, što je oko 100 kalorija. S druge strane, muškarci ne trebaju preći devet kašičica dnevno (150 kalorija).
Zamijenite zaslađena pića voćnim sokovima, a slatkiše smanjite na minimum. Čuvajte se skrivenih šećera u hrani, preljevima za salate i kruhu.
Dobro je postiti s vremena na vrijeme, ali nije dobro odjednom preći na post jer tijelo tada prolazi kroz metaboličku promjenu s korištenja glukoze na korištenje ketona kao goriva, što rezultira iscrpljivanjem energije jetre i taloženjem masti.
Zapisujte što jedete ili fotografirajte svoje obroke kako biste imali uvid u to što ste sve pojeli, naročito tokom izlaska u grad ili putovanja, kada ne unosite uobičajenu hranu. Ovako ćete biti svjesni svakog zalogaja i donosit ćete bolje odluke u vezi s hranom.
Nemojte koristiti telefon, kompjuter ili gledati televiziju dok jedete jer tako niste svjesni koliko ste pojeli. Osim toga, više ćete uživati u obroku i ukusu hrane, a izbjeći ćete i impulzivno jedenje.
Većini ljudi je teško odoljeti hrani koju voli, naročito ako se ona stavi ispred njih pa zato trebate naučiti izbjegavati izazove te vrste.
U supermarketu nemojte prolaziti pored polica na kojima je hrana koju volite, a koja nije dobra za vas, izbjegavajte prolazak pored slastičarne u kojoj prave najbolje torte i ne idite u restorane koji pretjeruju s veličinom porcija.
