Nakon što je strpljivo čekao da domaće institucije riješe probleme i prekinu nacionalnu sramotu kojoj smo svi svjedočili, visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Kristijan Šmit (Christian Schmidt) jučer je donio odluku kojom rješava pitanje finansiranja i funkcioniranja Nacionalne i univerzitetske biblioteke (NUB) BiH, Zemaljskog i Historijskog muzeja BiH, Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti, Biblioteke za slijepe i slabovidne osobe, Kinoteke BiH i Umjetničke galerije BiH.
Historija BiH
Odluku kojom prekida agoniju sedam institucija kulture od posebnog značaja za državu saopćio je na konferenciji za novinare na stepeništu NUB-a BiH, koja već mjesecima nema direktora i upravni odbor. Zbog toga nije bila u mogućnosti pružati svoje usluge, a zaustavljeno je i izdavanje međunarodnih identifikacijskih i serijskih brojeva, pa je i objavljivanje knjiga i časopisa u FBiH paralizirano.
- Ovih sedam institucija su kulturni i identitetski stubovi Bosne i Hercegovine. Oni čuvaju bogatu i raznoliku historiju ove zemlje, osiguravajući da buduće generacije razumiju i svoje zajedničko naslijeđe. U zemlji koja ima složenu prošlost, ove ustanove doprinose i pomirenju, kao i međusobnom razumijevanju svih njenih naroda. Kako bih onemogućio daljnju blokadu rada Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH te spriječio da se slična situacija ponovi u svih sedam ustanova kulture od značaja za BiH, donio sam nalog kojim se podržava rad NUB-a BiH i drugih ustanova kulture. Nalog se odnosi na ovlasti za obavljanje konkretnih poslova NUB-a BiH i isti plan za ostalih šest ustanova ako se suoče sa sličnim problemom - kazao je, između ostalog, Šmit.
Vijeću ministara BiH dao je rok od 60 dana da Parlamentarnoj skupštini BiH predloži nacrt zakona kojim bi se uredilo pitanje rukovođenja i finansiranja ustanova kulture od značaja za BiH.
Bonske ovlasti
Energični njemački političar, koji se od dolaska u BiH suočava s napadima, uvredama, osporavanjima, pa i protestima pod prozorom svoje zgrade, još jednom je spasio državu. Ovaj put u pitanju su bili obraz države i njene institucije kulture od najvećeg značaja, prepuštene (ne)brizi političara zaokupljenih drugim prioritetima. Za razliku od svog prethodnika, čiji je jedini odgovor bila zabrinutost, Šmit je definitivno pokazao da mu po bonskim ovlastima neće padati prašina i da će za njima posegnuti svaki put kada država i njene institucije budu ugrožene. Pa i one kulturne, koje posrću zbog dugogodišnjeg maćehinskog odnosa, koje bez budžeta i pozicija poželjnih za udomljavanje njihovih kadrova, strankama nisu mnogo interesantne.
Pošteni izbori
Šmit je do sada svojim odlukama deblokirao proces uspostave vlasti u FBiH, poništavao svaku neustavnu odluku NSRS - zakone o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH u RS, neobjavljivanju odluka OHR-a, zakone o nepokretnoj imovini, agenciji za lijekove.
Nametnuo je i izmjene Krivičnog zakona po kojima se svako narušavanje ustavnog poretka tretira kao krivično djelo, a kazna za neprovođenje odluka visokog predstavnika je do pet godina zatvora. Šmit je donio i tehničke izmjene Izbornog zakona s kojima su građani korak bliže poštenim izborima. Neki njegovi potezi često su i na meti opravdanih sumnji i kritika, ali pitanje koje stalno lebdi u zraku je šta bi se dešavalo da Kristijan Šmit nije tu, ili da je na njegovom mjestu stalno zabrinuti Valentin Incko (Inzko)?!