Debljina je postao jedan od najvećih javnozdravstvenih problema današnjice kako u svijetu, tako i u Evropi i Bosni i Hercegovini, među odraslima i djecom. Prekomjerna tjelesna masa i debljina prepoznate su kao jedini značajni faktori rizika za razvoj danas pet vodećih hroničnih nezaraznih bolesti, od kojih umire više od 80 posto stanovništva, a to su:

Tjelesna masa

1. Kardiovaskularne bolesti

2. Neke vrste tumora

3. Šećerna bolest tipa 2

4. Hronična opstruktivna bolest pluća

5. Mentalni poremećaji

Zabrinjavajući su podaci Svjetske zdravstvene organizacije, koji govore da se prevalencija prekomjerne tjelesne mase i debljine među djecom i adolescentima u dobi od 5 do 19 godina povećala sa četiri posto 1975. godine na više od 18 posto 2016. godine te sada čak 340 miliona djece ima prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu.

Pretilost se definira kao abnormalna ili prekomjerna nakupina masnoća, koja može narušiti zdravlje. Pretilost se obično mjeri uz pomoć indeksa tjelesne mase (BMI), koji je procjena masnog tkiva pojedinca u odnosu na težinu i visinu. Pretilost je klasificirana kao BMI veći ili jednak 30 kg/m2 i dalje je podijeljena u tri klase (klasa I: BMI jednak ili veći 30 do manji od 35 kg/m2, klasa II: BMI jednak ili veći 35 do manji od 40 kg/m2 i klasa III: BMI jednak ili veći 40 kg/m2).

Pretilost je hronična bolest koja zahtijeva dugoročno liječenje. To je složena bolest na koju utječu fiziološki, psihološki, ekološki, socio-ekonomski i genetski faktori.

Drugi način

Zdravstvene organizacije, uključujući Svjetsku zdravstvenu organizaciju (WHO), Evropsko udruženje za proučavanje pretilosti (EASO), Američko medicinsko udruženje (AMA) i Svjetsku federaciju za pretilost (WOF) prepoznaju pretilost kao hroničnu bolest koja zahtijeva dugoročno liječenje.

Klasifikacija pretilosti kao bolesti napravljena je s namjerom da se promijeni način na koji medicinska zajednica upravlja ljudima sa pretilosti i da se poboljšaju zdravstveni ishodi te da se smanji stigmatizirajuća percepcija pretilosti.

Posljedice

Globalno povećanje prevalencije pretilosti problem je javnog zdravstva s ogromnim finansijskim posljedicama za zdravstvene sisteme. Globalno, stope pretilosti skoro su se utrostručile od 1975. godine, a približno 650 miliona odraslih je pretilo. Pretile osobe izložene su većoj smrtnosti zbog razvoja bolesti, a osim toga, i stigmatizirane su.

Zglobovi

Pretilost je, također, povezana s tegobama i bolestima mišićno-koštanog sistema, uključujući bolove u kuku, koljenu i leđima. Pokazalo se da bol u koljenu i kuku predstavlja glavni prediktor lošeg zdravstvenog stanja života kod pretilih osoba. Brojne studije pokazale su da se povećavanjem BMI-ja smanjuje kvalitet života povezan sa zdravljem.

Šta pomaže

Kada pretilost postane problem koji zahtijeva ljekarsku intervenciju, koriste se i lijekovi za smanjivanje apetita. Naravno, oni neće sami istopiti kilograme i masti nego se koriste u kombinaciji sa prepisanom dijetom i tjelovježbom. Zapravo nema određenog lijeka osim promjene stila života. Potrebni su dosljednost u držanju dijete i redovna tjelovježba.

Uravnoteženi obroci

Treba imati uravnotežene obroke te raznoliku prehranu. Poznata je stara izreka koja kaže da više boja na tanjiru, označava i zdraviji obrok. Fizička aktivnost vrlo je bitan zaštitni faktor, ne samo u prevenciji pretilosti nego i za smanjivanje rizika od kardiovaskularnih bolesti, osteoporoze i raka.

Preporučuje se barem 30 minuta kretanja dnevno na bilo koji način - hodanje, trčanje ili kućanski poslovi. To ne mora označavati samo naporno vježbanje u teretani, dovoljno je i zamijeniti lift stepenicama ili otići pješice umjesto autom.