<p>Ako obećanja koja su dobili iz Vlade FBiH budu ispoštovana, oko 30.000 obrtnika sa više od 55.000 uposlenih u FBiH ne bi trebali osjetiti posljedice primjene odluke o minimalnoj plaći od 1.000 KM u ovoj godini, potvrdio je za “Avaz” Naser Idrizagić, predsjednik Upravnog odbora Obrtničke komore FBIH. Pojašnjava da obrtnici nisu dio Ekonomsko – socijalnog vijeća u FBiH, te su u proteklih mjesec dana odvojeno razgovarali sa resornim ministrom Vojinom Mijatovićem i premijerom Nerminom Nikšićem i očekuju da najavljena pomoć obrtnicima, malim i srednjim preduzećima, kroz isplatu subvencija razlike u doprinosima za svakog radnika, bude realizirana.</p><p>- Ta razlika će iznositi oko 350 – 380 KM, pa bi povećanje minimalne plate samo blago opteretilo obrtnike i mala i srednja preduzeća. Stare, tradicionalne zanate, a njih ima blizu 1.500, Vlada FBiH će potpuno zaštititi, pa će nivo plate i doprinosa ostati kao u 2024. godini. Bez toga mi bismo zaista bili ugroženi, a subvencije su i obećali zato što i oni kažu da je nerealno da za mala preduzeća dođe do tako značajnog povećanja. Prije nekoliko dana smo predsjednik Obrtničke komore Željko Babić i ja dobili uvjeravanja od ministra Mijatovića da je već izdvojeno nešto više od 60 miliona KM za isplatu prve tranše subvencija – kaže Idrizagić. </p><p>Iako su isplate planirane kvartalno, obrtnici će pokušati dogovoriti da taj period bude skraćen na dva mjeseca. </p><p>- Bitno je naglasiti da ljudi neće morati predavati nikakve papire, nego će po automatizmu, oni imaju aplikaciju koja je bila u funkciji tokom pandemije, svi koji budu zadržali radnike i redovno izmirivali obaveze imati uplaćenu subvenciju. Istovremeno, radi se na tome da plata bude 1.000 KM, ali da se oporezivi dio smanji na 800 KM i to bi bilo olakšanje za velike kompanije, ali i za ljude u malim obrtima. S tim što bi subvencija njima i dalje bila potrebna, samo u manjem iznosu – dodaje Idrizagić za.</p>

Iako su isplate planirane kvartalno, obrtnici će pokušati dogovoriti da taj period bude skraćen na dva mjeseca

Naser Idrizagić za "Avaz": 60 miliona KM planirano za prvu tranšu subvencija za doprinose

<p>Provodeći aktivnost inspekcijskog nadzora na području FBiH u periodu od 11. do 17. januara inspektori Porezne uprave FBiH izvršili su 1.180 inspekcijskih kontrola kojima su bili obuhvaćeni porezni obveznici koji obavljaju djelatnost ugostiteljstva, trgovine, djelatnost priređivanja igara na sreću klađenja, građevinarstva, pekarstva i druge uslužne djelatnosti.</p><p>U izvršenim kontrolama inspektori su zatekli 2.013 prijavljenih i 199 neprijavljenih radnika. U toku kontrola otkriveno je 13 poreznih obveznika koji nisu imali odobrenje za rad nadležnog organa, 12 poreznih obveznika koji nisu imali instaliran fiskalni uređaj i 322 porezna obveznika koji nisu evidentirali promet putem fiskalnog uređaja.</p><p>- Zbog utvrđenih nepravilnosti angažiranja neprijavljenih radnika, rada bez odobrenja, nepostojanja instaliranog fiskalnog uređaja i neevidentiranja prometa putem fiskalnog uređaja zapečaćena su 124 objekta i izdato je 520 prekršajnih naloga s ukupno izrečenim novčanim kaznama u iznosu 1.310.600 KM – navodi se u informaciji Porezne uprave FBiH.</p><p>Na području Tuzlanskog i Kantona Sarajevo u tri slučaja inspekcijski nadzor je završen uz asistenciju pripadnika Ministarstva unutrašnjih poslova.</p>

U toku kontrola otkriveno je 13 poreznih obveznika koji nisu imali odobrenje za rad nadležnog organa

PUFBiH otkrila 199 radnika na crno i izrekla kazne u iznosu većem od 1,3 miliona KM

<p class="">Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH stavilo je van snage raniju odluku kojom je propisalo rokove za prijavu imovine sudija i tužilaca za 2023. godinu.</p><p>Na taj način Vijeće je postupilo po rješenju inspektora Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH, o kojem je "Dnevni avaz" pisao prije nekoliko dana, a kojim je&nbsp;VSTV-u&nbsp;naloženo&nbsp;da obradu ličnih podataka sudija, tužilaca i članova VSTV-a BiH iz izvještaja o imovini i interesima vrši isključivo putem Odjela za provođenje postupaka po&nbsp;ovim&nbsp;izvještajima,&nbsp;nakon njegove funkcionalne uspostave.</p><h2>Izvještaj o imovini</h2><p>Istovremeno,&nbsp;nakon posrednog inspekcijskog nadzora, izvršenog nakon prigovora Udruženja tužilaca FBiH,&nbsp;VSTV-u je zabranjeno da od sudija, tužilaca i članova VSTV-a BiH zahtijeva dokumentaciju propisanu&nbsp;uputstvom za popunjavanje obrasca izvještaja o imovini i interesima, kao i izvještaje o imovini i interesima u elektronskom obliku bez validnog elektronskog potpisa,&nbsp;kao i&nbsp;davanje saglasnosti za provjeru podataka o imovini i interesima.</p><p>VSTV je usvojio zaključak kojim je rok za prijavu imovine pomjeren do uspostave funkcionalnog Odjela, a na sjednici je istaknuta potreba da se proces imenovanja šefa ovog nezavisnog tijela unutar VSTV-a.</p>

<p>Generalno je dobro da se, kad god je to moguće, koriste mehanizmi za preispitivanje zakonitosti podzakonskih akata, kaže pravni ekspert Arben Murtezić, naglašavajući da je važno da se kroz predviđeni postupak rasprave sva sporna pitanja.</p><h2>Nezahvalna situacija</h2><p>- VSTV se, ne po prvi put nalazi u nezahvalnoj situaciji da popunjava određene zakonske praznine, a u cilju ispunjavanja zahtjeva koji dolaze, prije svega, od EU. Međutim, upravo zaštita ličnih podataka je jedno od gorućih pitanja EU zakonodavstva, pravosuđa i drugih institucija i izaziva nezapamćenu pažnju stručne javnosti – kaže Murtezić.</p><h2>Prava na privatnost</h2><p>U konkretnom slučaju, dodaje, sudaraju se zahtjevi za transparentnošću i za odgovornošću i adekvatnom zaštitom.</p><p>- Tačno je da nosioci javnih funkcija, a tu u širem smislu spadaju i nosioci pravosudnih funkcija, moraju u određenoj mjeri prihvatiti ograničenja svog prava na privatnost. Međutim, ne treba napraviti često ponavljanu grešku, kojom se pravo na privatnost i zaštita ličnih podataka pojednostavljeno izjednačavaju, iako jesu instituti koji se često i preklapaju – ističe Murtezić.</p><p>Bez obzira na obrazloženja u konkretnom slučaju, otpor nastojanjima da se podaci o imovini sudija i tužilaca učine transparentnijim i da se redovno dostavljaju i analiziraju, traju već godinama.</p><h2>Pitanje za sve koji obnašaju javnu funkciju</h2><p>Nekadašnji predsjednik Advokatske komore FBiH Josip Muselimović naglašava da je transparentnost obaveza svih nosilaca javnih funkcija koje plaćaju građani, a ne samo sudija i tužilaca.</p>

<p>- Zna se kolika su primanja određenog čovjeka i dokle se može dosegnuti s tim. Ima ljudi koji su sposobni, marljivi i štedljivi pa mogu nešto uraditi, ali ako se pojave neke ekstremne vrijednosti u nekretninama onda se postavlja pitanje kako i otkud. To nije pitanje samo za nositelje pravosudnih, već za sve koji obnašaju javnu funkciju – ističe Muselimović.</p>

VSTV je usvojio zaključak kojim je rok za prijavu imovine pomjeren do uspostave funkcionalnog Odjela

Nakon rješenja inspektora, VSTV pomjerio rokove: Hitno uspostaviti Odjel za provjeru imovine sudija i tužitelja

<p class="">Izrael će koristiti svaki mogući izgovor za prekid primirja, tvrdeći da ga je prekinuo Hamas, kaže za “Avaz” profesor Američkog univerziteta u Taškentu, ekspert za međunarodne odnose, Mirko Dautović. On podsjeća da primirje nije do kraja usaglašeno, što otvara prostor da na svako navodno kršenje bude uzvraćeno novi  napadima, a osnovni razlog je što u izraelskoj politici nema glasova koji zagovaraju umjerenost i želju za trajnim mirom.</p><p>- To vidimo i iz primjera s Libanom, gdje su oni 100 puta samo u prvih pet dana prekršili primirje koje su krajem novembra prošle godine sklopili sa Hezbolahom. Traženje razloga za napade neće nužno biti i kraj primirja, jer i ovo u Libanu stoji, iako je prekršeno toliko puta. Dakle, u svakom momentu možemo očekivati da kažu da su ciljali nekog pripadnika Hamasa i ubili ga, zajedno sa recimo 100 ljudi – kaže Dautović za "Avaz".</p><h2>Utjecaj Trampa</h2><p>Na postizanje primirja, bez obzira koliko ono bilo krhko, presudan utjecaj imao je novi američki Donald Tramp i njegov izaslanik na pregovorima o primirju Stiv Vitkof (Steve Witkoff). </p><p>- On je obavio ono što mu je Tramp rekao da obavi, znajući da nema političku karijeru kojoj bi mogao da našteti cionistički lobi. Čovjek je prebogat i nezavistan. A Trampovi motivi sumnjam da su humani, da mu je žao Palestinaca ili Izraelaca, već naprosto čovjek želi da obezbijedi sebi mjesto u historiji i to će i uspjeti. Već je postigao Abrahamske sporazume. Kod ovog primirja radi se o njegovom imenu, a Tramp jako voli da stavi svoje ime na sve. Zato će insistirati da se Izrael drži primirja i da primirje ne krši previše – ističe profesor Dautović za "Avaz".</p><h2>Smanjenje populacije</h2><p>Podsjeća da rat u Gazi nije tipičan rat dvije zemlje, poput Rusije i Ukrajine, već ima za cilj smanjenje populacije Palestinaca i njihovo protjerivanje s teritorija koje Izrael smatra svojim. Zato su zvanični podaci o više od 47.000 mrtvih u Gazi, iako dovoljno užasavajući, nepotpuni, a konačni bi mogli biti poražavajući. Dautović pojašnjava da statistiku Ministarstva zdravlja u Gazi objavljuju profesionalci, čiji su izvještaji potvrđeni od svih humanitarnih agencija UN-a.</p><p>- Tih 47.000 osoba su identifikovani leševi, ljudi čija imena, prezimena i matične brojeve znamo. Međutim, znate li koliko je pod ruševinama onih koji nisu iskopani, koji su pod uništenim gradom, koji su umrli od gladi i žeđi, naročito na sjeveru Gaze?! Tu više nemamo bolnice i mrtvačnice, koja bi mogla da broji žrtve. Ne možemo da znamo pouzdano, ali projekcije ozbiljnih ljudi, medicinara sa iskustvom koji se bave opskrbom populacije u ratnim zonama, koji nisu pristrasni jer govorim o etničkim Britancima i Amerikancima, govore da je u Gazi ubijeno i više od 200.000 ljudi. To nećemo ni znati dok se ne obavi popis i dok ne budemo vidjeli koliko stotina hiljada ljudi fali – ističe profesor Mirko Dautović za "Avaz".</p>

Trampovi motivi sumnjam da su humani, da mu je žao Palestinaca ili Izraelaca, već naprosto čovjek želi da obezbijedi sebi mjesto u historiji

Mirko Dautović za "Avaz": Nakon popisa u Gazi bit će poznato koliko stotina hiljada ljudi fali

<p>Oči cijelog svijeta uprte su u Vašington, gdje će večeras po našem vremenu početi završni čin inauguracije američkog predsjednika Donalda Trampa (Trump). Ambasador BiH u Vašingtonu Sven Alkalaj jedini je predstavnik naše zemlje na ovom značajnom događaju. U razgovoru za „Avaz“ Alkalaj kaže da je Vašington u znaku poruke „Make Amerika Great Again“ i crvene boje sa obilježja Trampovih pristalica koji u velikom broju čekaju inauguraciju.</p><p>- Ceremonija inaguracije sada je unutar Capitol Hilla, u okrugloj sali Rotonda. Pošto je u pitanju prostor koji može primiti 600 ljudi, tu će biti senatori, kongresmeni, VIP gosti, dok su članovi diplomatskog kora u susjednoj sali koja se zove Emancipation i inauguraciju će pratiti preko ekrana. Čitav diplomatski kor je ovdje, pojedine supruge kongresmena i senatora, a vidim i neke od guvernera – kazao nam je Alkalaj.</p><p>Niko od bh. zvaničnika nije pozvan na ovaj važan događaj. Alkalaj kaže da niko ni od zvaničnika iz regiona neće biti u Rotondi, niti ima poseban tretman.</p><p>- Delegacija iz RS, ako dolazi, mogli su kupiti pozivnice, kao i svi američki građani. Oni su daleko od mjesta gdje se sve održava i mogu sve pratiti na ekranima. Udaljeni će biti petnaestak kilometara od mjesta održavanja inauguracije – kaže Alkalaj.</p><p>Bez obzira što u Vašingtonu nije niko od državnih zvaničnika, Alkalaj smatra važnim da je BiH, prisustvom ambasadora, zastupljena na skupuju u koji su uprte oči čitavog svijeta.</p><p>- Na taj način smo prisutni i pokušavamo da obnovimo dijalog sa SAD i sa ovom novom administracijom. Čekamo da se formira kabinet, da se okončaju imenovanja sekretara i da s njima obnovim kontakt u narednih 15 do 20 dana. Što se tiče odnosa SAD prema BiH i Balkanu, ne očekujem značajnije promjene, mislim da će se tu održavati manje, više ista politika kakvu smo imali i u vrijeme Bajdenove administracije – ističe ambasador Sven Alkalaj.</p>

Niko od bh. zvaničnika nije pozvan na ovaj važan događaj

Alkalaj za "Avaz": Sve u znaku poruke „Make America Great Again“, delegacija RS mogla je kupiti pozivnice, oni su 15 km odavde

<p>Uprkos krizi koja u manjem ili većem obimu traje još od pandemije koronavirusa, u kompaniji „Alternativa“ iz Sarajeva zadovoljni su ostvarenim poslovnim rezultatima i stabilnim rastom i u prošloj godini. Inače, “Alternativa” je poznata u regionu po proizvodnji termoizolacionih panela, profiliranih bojenih limova i konstrukcijskih elemenata.</p><p>- Imali smo rekordnu godinu od osnivanja. Svake godine nam je neka rekordna, pa je i prošla bila. Rasli smo ponovo za 14 posto. Zanimljivo je da je izvoz ostao na istom nivou kao ranije, ali je raslo domaće tržište – kaže za “Avaz” vlasnik i generalni direktor Salih Lemeš.</p><h2>Drugo mjesto</h2><p>Osim na domaćem, „Alternativa“ je prisutna u cijeloj bivšoj Jugoslaviji, najvećim dijelom u Srbiji gdje posredstvom firme osnovanoj u ovoj susjednoj državi prati sve velike investicije. Lemeš pojašnjava da proizvodnja i izvoz termoizolacionih panela imaju svoja pravila po pitanju transporta i volumena, pa se ovu vrstu proizvoda ne isplati izvoziti na daleka tržišta. </p><p>- Hrvatska nam se prošle godine sa šestog popela na drugo mjesto po kupovini. Mađarsku jako puno pratimo, investitore koji dolaze s istoka i investiraju u tu zemlju, Slovenija i Austrija standardno, dok je Njemačka zbog krize koju ima malo smanjila potražnju. U razgovorima smo i sa Švedskom, Engleskom i tako dalje – dodaje Lemeš.</p><h2>Šira debata</h2><p>Plaće trenutno zaposlenih 150 radnika puno su veće od minimalne, koju je svojom odlukom propisala Vlada FBiH. Lemeš naglašava da plaće radnika u FBiH u trenutno situaciji trebaju iznositi najmanje 1.200 KM. </p><p>- Da li je potrebno subvencionirati troškove od strane države ili odmah ići na fiskalne zakone, to je jedan složeniji proces koji traži širu debatu na tu temu. S ovim što je vlada tajno napravila pa objavila, na neki način je sebe uvela u jedan proces donošenja teških odluka. Očito je da to složeniji posao, nego što na prvi pogled izgleda i mislim da bi trebalo uključiti širu zajednicu. I akademska zajednica, koja je stala na stranu poslodavaca, dala je do znanja da treba i ona nešta da kaže na tu temu. Šira debata treba da se desi, a puno se stvari razlikuju od biznisa do biznisa, od jedne do druge vrste posla kojim se ljudi bave. Sigurno je da nije isti pristup tamo gdje je konkurencija jaka, gdje iz istočnih zemalja kupci mogu da konzumiraju te proizvode i usluge. Onaj ko se ovdje preklapa s njima u težoj je poziciji – ističe Lemeš.</p>

Da li je potrebno subvencionirati troškove od strane države ili odmah ići na fiskalne zakone, to je jedan složeniji proces koji traži širu debatu

Vlasnik kompanije "Alternativa" Salih Lemeš za "Avaz": U fiskalnu reformu uključiti i akademsku zajednicu

<p>U političkim analizama i izjavama vezanim za rat, emocije se uglavnom skrivaju, ali bi medijski mogle biti malo više istaknute, izjavio je za “Avaz” politolog i teolog, ekspert za Bliski istok i odnose politike i religije, Vedran Obućina, predsjednik Centra za međureligijski dijalog iz Rijeke.&nbsp;</p><p>Komentirajući na nekoliko sati odložen početak krhkog primirja u Gazi, profesor Obučina kaže da je svaki odbrambeni rat moralno prihvatljiv sve do trenutka kada život pojedinca kojeg branite više nije ugrožen.</p><p>- Nakon toga prestaje obaveza ratnog djelovanja, jer svi drugi politički ciljevi nisu životno ugrožavajući. To je odgovor na pitanje možemo li taj rat sagledavati kao nešto što s moralne strane možemo prihvatiti. Tako prihvaćanje nema tu ljudsku dimenziju, jer svaki taj trenutak je odsustsvo božanske milosti – kaže Obućina. </p><h2>"Ne žele mir"</h2><p>Vjeruje da je mir na Bliskom istoku moguć, ali ističe da je osnovni problem rata u ovom dijelu svijeta što oni koji donose odluke mir ne žele.</p><p>- Gotovo nikome, osim narodu, palestinskom i izraelskom, mir ne odgovara, jer većina susjednih zemalja cjelokupan vanjskopolitički pogled prema svijetu zasniva na tom sukobu, a Izrael gotovo da i ne zna živjeti bez tog sukoba. Lobiranja unutar američkog kongresa i senata vezana su za taj sukob, velika količina oružja se proizvodi upravo za taj sukob. Puno toga se vrti oko novaca i kad bi došlo do dugotrajnog mira, mnogi bi ostali bez novaca i bili bi jako žalosni – pojašnjava Obućina.</p><p>Čovječanstvo je na prekretnici kada mora razmisliti zašto bira političke snage koje velikim dijelom vraćaju ekspanzionističku, pa i imperijalističku politiku. Podjela svijeta između velilkih sila očito se događa ponovo, ukazuje Obućina, a real – politika se vraća na pijedestal.</p><p>- Ideja univerzalnosti, utjecaja multilateralne politike u kojoj bi međunarodne institucije mogle imati neki upliv, s ovom konstelacijom u svijetu – od Trampa, preko Putina do Šija u Kini i svih malih država preko BRICS-a, Šangaja i ostalih, ne daje puno optimizma za budućnost. Ipak, mislim da ne treba potcijeniti moć naroda. Narod će uvijek u jednom trenutku odlučiti da djeluje na drugačiji način – naglašava profesor Vedran Obućina.</p><h2>Usputna vijest</h2><p>Pokazujemo li dovoljno empatije prema žrtvi nevinih, jedno je od pitanja koje se nameće od početka napada na Gazu. Obućina smatra da sve donositelje odluka treba upoznati  s onima koji pate, a slike stradanja ponavljati češće.</p><p>- Toliko je nasilja u kinematografiji, medijima i općenito u svakom obliku, da smo toliko zasićeni i da nam sve ovo nije blisko i ne izgleda stvarno. To je onaj Simulakrum Bodrijarov (simulacija stvarnog svijeta posredstvom politike, kulture i masovnih medija, francuskog sociologa Žana Bodrijara (Jean), op.a.), koji nas dovodi u dilemu je li to stvarno. Realno je samo onima koji to doista dožive, a svima nama je to još jedna usputna vijest, još jedan akcijski film – kaže Obućina.</p>

 Lobiranja unutar američkog kongresa i senata vezana su za taj sukob, velika količina oružja se proizvodi upravo za taj sukob, kaže Obućina

Predsjednik Centra za međureligijski dijalog Vedran Obućina za "Avaz": Gotovo nikome, osim palestinskom i izraelskom narodu, mir ne odgovara

<p>Iako još uvijek postoji doza nevjerice, primirje u Gazi signal je volonterima bh. udruženja Pomozi.ba da počnu pripreme za dostavljanje pomoći stanovnicima razorene enklave. Sporazumom o primirju, koju su Izrael i Hamas postigli uz posredovanje Katara, Egipta i SAD-a, predviđeno je da u Gazu dnevno stiže do 600 kamiona prijeko potrebne humanitarne pomoći.</p><p>- Još uvijek mi je rano da se radujem, jer vidjet ćemo kako će to ići u narednim danima i hoće li, uz Božiju pomoć, to stradanje ljudi stati. Naš tim već danas putuje prema Egiptu i kada dođu tamo vidjet ćemo šta će se moži u prvoj fazi raditi. Nama je krajnji cilj da uradimo značajnije projekte od dugorčnijeg značaja, kroz izgradnju naselja ili nešto slično, a i dalje ćemo ići i s pomoći u hrani – kazao je za „Avaz“ osnivač i predsjednik udruženja Elvir Karalić.</p><p>Pomoć naroda BiH, prikupljena posredstvom ovog udruženja, već je stizala do Gaze, a Karalić kaže da su na prijelazu Rafah, između Egipta i Gaze, čekale kolone i sa po 15.000 kamiona. </p><p>– Tada je ulazilo 10 do 20 kamiona dnevno, a sa 600 koji se najavljuju sada to će biti ozbiljne količine robe. Nadam se samo da će se to i ostvariti. Građani su do sada putem organizacije Pomozi.ba donirali oko 5 miliona KM za Gazu, dio smo u proteklom periodu i poslali, prvenstveno kroz hranu, šatore i druge potrepštine, onda je bilo sve teže i na kraju nije bilo ni sigurno hoće li ta pomoć uopšte doći do tih ljudi. Nadamo se da ćemo preostala sredstva od 2,5 do 3 miliona maraka utrošiti na najbolji mogući način, a akcija je stalno otvorena – dodaje Karalić</p>

Građani su do sada putem organizacije Pomozi.ba donirali oko 5 miliona KM za Gazu, rekao je Karalić

Elvir Karalić za "Avaz" o nastavku pomoći za Gazu: Tim Pomozi.ba danas putuje za Egipat

<p>Nakon polaganja svečane zakletve pred sudijom Vrhovnog suda, Donald Tramp (Trump) danas se vraća u Bijelu kuću i preuzima dužnost 47. predsjednika SAD. Nakon više od 130 godina i Grovera Klivlenda (Cleveland), Tramp je drugi američki predsjednik s dva odvojena mandata.</p><h2>Pobjednički skup</h2><p>Nakon onog u periodu 2017.–2021., novi četverogodišnji mandat počinje teći od 20. januara u ponoć. Tramp od svog prethodnika Džoa Bajdena (Joe Biden) preuzima titulu najstarijeg predsjednika SAD ikada, a novi američki predsjednik istovremeno je jedini koji je osuđen za krivično djelo i koji je smjenjivan dva puta.</p><p>Dan uoči inauguracije Tramp je s Floride, u društvu supruge Melanije, kćerke Ivanke i zeta Džareda Kušnera (Jared Kushner), avionom američkih zračnih snaga koji mu je poslao predsjednik u odlasku Bajden, doputovao u Vašington. Tramp je jučer položio cvijeće na Grob neznanog vojnika na američkom nacionalnom groblju Arlington, a potom prisustvovao i velikom pobjedničkom skupu u Vašingtonu.</p><p>Zbog polarne hladnoće kompletna ceremonija inauguracije bit će organizirana u Rotondi, okrugloj dvorani ispod kupole Kapitola, što je prvi put u 40 godina da se svečanost inauguracije predsjednika SAD održava u zatvorenom prostoru. Na dan inauguracije on će prisustvovati tradicionalnoj jutarnjoj službi u crkvi u Vašingtonu, prije nego što njegova pratnja krene na jutarnji čaj u Bijelu kuću. U podne, odnosno u 18 sati po našem vremenu, Donald Tramp i njegov potpredsjednik JD Vens formalno će položiti zakletvu.</p><h2>Ilegalna deportacija</h2><p>Tramp će potom održati inauguracijski govor naciji prije nego što se uputi u predsjedničku sobu u zgradi američkog Kapitola da potpiše svoje prve naredbe. Tramp je najavio da će, odmah nakon zakletve, potpisati čak stotinjak izvršnih uredbi, među kojima će biti i one o ilegalnoj deportaciji miliona ilegalnih imigranata, povećanje carina Meksiku, Kanadi i Kini, deregulaciji u energetici i klimi, pomilovanje njegovim pristalicama za napad na Kapitol u januaru 2021., kao i poništavanje brojnih odluka svog prethodnika. Kraj ratovima u Gazi i Ukrajini među priorioritetnim su vanjskopolitičkim ciljevima.</p><p>Primirje u Gazi postignuto je i prije nego što je Tramp preuzeo dužnost, dok ovih dana traju intenzivne pripreme za njegov susret s Putinom, s kojim će nastojati postići okončanje rata i u Ukrajini.</p><p>Novoizabrani republikanski američki predsjednik Donald Trump u nedjelju je najavio da će, kad u ponedjeljak preuzme dužnost, izdati naredbu kojom će TikTok ponovno postati operativan.</p><p>TikTok, u vlasništvu kineske tvrtke ByteDance, u nedjelju je, i prije stupanja na snagu zakona o njegovoj zabrani, prestao s radom za svojih 170 miliona američkih korisnika.</p><p>Oglasili su se i iz TikToka te potvrdili da vraćaju svoju uslugu u SAD.</p><p>- U dogovoru sa našim pružaocima usluga, TikTok je u procesu obnavljanja usluge. Zahvaljujemo predsjedniku Trampu što je pružio potrebnu jasnoću i garanciju našim pružaocima usluga da se neće suočiti s kaznama ako TikTok ostane dostupan za više od 170 miliona Amerikanaca i omogući napredovanje preko sedam miliona malih preduzeća.</p><p>Najvažniji  politički događaj u SAD, ali i jedan od najznačajnijih u svijetu, putem TV ekrana pratit će stotine miliona ljudi u svijetu.</p><h2>Ko će biti prisutan</h2><p>Inauguraciji bi trebali prisustvovati milijarderi Ilon Mask (Elon Musk), Džef Bezos (Jeff Bezos), Mark Zakerberg (Zuckerberg), Tim Kuk (Tim Cook). Očekuje se i prisustvo Baraka Obame (Barack), Bila i Hilari Klinton (Bill i Hillary Clinton), Džordža i Laure Buš (Georg i Laura Bush). Na svečanost su pozvani italijanska desničarska premijerka Đorđa Meloni (Giorgia), mađarski premijer Viktor Orban, a dolazak su najavili i drugi evropski desničari.</p>

Dan uoči inauguracije Tramp je s Floride, avionom američkih zračnih snaga koji mu je poslao predsjednik u odlasku Bajden, doputovao u Vašington

Donald Tramp u društvu supruge Melanije stigao u Vašington

Postaje 47. predsjednik Amerike, drugi put u životu: Tramp preuzima SAD i vraća TikTok

<p>Politička prepucavanja uvijek su predstavljala prepreku svim reformskim procesima u BiH, kaže generalni sekretar Evropskog pokreta u BiH Haris Plakalo. Dodaje da još ne postoji stvarni konsenzus unutar BiH za usvajanje zakona potrebnih za početak pregovora, uprkos nastojanjima i apelima iz Evropske komisije da se to konačno desi.</p><p>- Očigledno je da ovakvo stanje odgovara određenim politikama, koje bi trebale da rade u interesu građana BiH i približavanja Bosne i Hercegovine punopravnom članstvu u EU, a ne s ciljem ispunjavanja uskih partokratskih interesa i političkih ciljeva zbog kojih evropski put stagnira – kaže Plakalo.</p><p>Podjele u smislu eurointegracija stvaraju prostor za euroskepticizam kod dijela građana, dodaje, pa dok dio političara stvara dojam da im evropski put nije prioritet, BiH gubi dragocjeno vrijeme.</p><p>- Mart je blizu. Tada će se donijeti odluka o otvaranju pregovora s EU ili samoizolaciji i nastavku blokada, s kojima su na gubitku svi građani i narodi koji žive u BiH, dok se ostale zemlje regiona kreću naprijed – ističe Plakalo.</p>

Podjele u smislu eurointegracija stvaraju prostor za euroskepticizam kod dijela građana

Haris Plakalo za "Avaz": Otvaranje pregovora s EU ili samoizolacija

<p>Bez obzira da li to rade prema tuđim nalozima ili zbog vlastitih interesa, svjesni da ih s evropskim integracijama BiH čeka više reda, zakona i rada, evidentno je da se bh. političari poigravaju s evropskim putem naše zemlje, te da im činjenica da smo na začelju regiona i kontinenta ne znači ništa. Pokazuje to zakazivanje, a zatim odgađanje sjednice Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, koja je trebala biti hitna, a zatim je odgođena za 23. januar. Zakoni o graničnoj kontroli i o zaštiti ličnih podataka BiH, koji su ključni za dobijanje datuma početka pregovora, ponovo su ostali na čekanju.</p><p>Za otvaranje pregovora o članstvu od BiH se očekuju dva imenovanja, među kojima je i imenovanje glavnog pregovarača, te usvajanje četiri zakona, podsjeća Adnan Ćerimagić, viši analitičar Evropske inicijative za stabilnost (ESI). Dodaje da je za povlačenje sredstava iz Plana rasta EU potreban dogovor o nekoliko preostalih pitanja.</p><p>- Ova agenda se čini teško ostvarivom, prije svega, jer smo iz dana u dan svjedoci sve većih apetita Banje Luke povezanih s povratkom Donalda Trampa (Trump) u Bijelu kuću. Posljednjim izjavama Milorad Dodik je dao naslutiti da sada nije trenutak za značajne korake, već za čekanje, pokušavajući povezati razgovore o statusu Grenlanda i mirovni proces u Ukrajini sa statusom bh. entiteta RS i četiri općine na sjeveru Kosova. S takvim procjenama i bez značajnijeg buđenja i angažmana EU, teško je očekivati napredak u BiH – ističe Ćerimagić.</p><p>&nbsp;</p>

Nastavlja se poigravanje sa sudbinom građana

Ćerimagić za "Avaz": Očekivanja RS od Trampa BiH zaustavila na evropskom putu

<p>Usvajanjem potrebnog zakona, Parlament FBiH dao je zeleno svjetlo za izgradnju Južne plinske interkonekcije, koja će smanjiti ovisnost BiH o ruskom plinu. Zakon o Južnoj plinskoj interkonekciji podržao je 51 delegat Doma naroda, a projekt izgradnje vodit će državna kompanija „BH-Gas“, koji će biti restruktuiran na način da u upravu budu imenovani predstavnici hrvatskog naroda.</p><p>Predviđeno je da „BH-Gas“, osim sjedišta u Sarajevu, ima i regionalnu kancelariju u Mostaru.</p><h2>Prirodni gas</h2><p>- Ova gasna interkonekcija je važna zbog sigurnosti snabdijevanja, jer diverzificira i pravac snabdijevanja i izvor snabdijevanja prirodnim gasom – kazao je za “Avaz” ekspert za energetiku i član ReSET Centra za održivu energetsku tranziciju Ognjen Marković.</p><p>Naravno, od usvajanja zakona do realizacije ovog izuzetno značajnog projekta, dug je put.</p><p>- Treba imati u vidu da za priključenje Južne interkonekcije na gasnu mrežu u Hrvatskoj treba izgraditi dionicu gasovoda do mjesta spajanja s Južnom interkonekcijom. </p><h2>Politički odnosi</h2><p>To je tehno-ekonomsko, a vjerovatno i političko pitanje. Kako se ne bavim politikom, ne mogu ocijeniti kako i koliko će politički odnosi utjecati na povezivanje Južne interkonekcije s gasnom mrežom Hrvatske, ali to pitanje svakako treba uzeti u obzir i u širem kontekstu političkih odnosa i sudionika u tim odnosima – ističe Marković.</p><h2>Šta je Južna interkonekcija</h2><p>Južna interkonekcija je planirani gasovod koji spaja Bosnu i Hercegovinu na evropsku gasnu mrežu preko Hrvatske, te smanjuje ovisnost zemlje o ruskom gasu. Dugačka je približno 180 kilometara, ulazi u zemlju kod Posušja na jugu i završava se kod Travnika u srednjoj BiH. Također je planirano nekoliko krakova ka gradovima u Hercegovini.</p><p></p>

<p>Zagvozd će planiranim Jadransko-jonskim gasovodom biti spojen s postojećom gasnom mrežom kod Splita, a samim tim i s terminalom tečnog prirodnog gasa na Krku.</p>

Treba imati uvidu da za priključenje Južne interkonekcije na gasnu mrežu u Hrvatskoj treba izgraditi dionicu gasovoda do mjesta spajanja kaže Marković

Ekspert za energetiku Ognjen Marković za "Avaz": Južna interkonekcija važna zbog sigurnosti snabdijevanja

<p>Za samo 14 dana januara u Kantonu Sarajevo otpuštena su 1.153 radnika.&nbsp;</p><p>Ova informacija koju je u medijima iznijela direktorica Službe za zapošljavanje KS Amina Džonlagić jedna je u nizu onih koji Vladu FBiH pozivaju da analizira posljedice svoje odluke o povećanju minimalne plaće na 1.000 KM i da hitno smanji teret koji na svojim plećima nose poslodavci, posebno dio ekonomije koji stvara novu vrijednost i puni budžete i fondove.</p><p>Tačno je da je minimalna plaća u FBiH već dugo ispod svakog minimuma, da prošlogodišnjih 619 KM predstavlja mizeran, sramotan iznos i da se nešto moralo promijeniti, ali i put do pakla popločan je najboljim namjerama, a informacije s terena izbijaju i posljednji argument iz ruku onih koji su vjerovali da se to može uraditi na ovaj način.</p><p>Na to su proteklih dana, osim predstavnika investitora i poslodavaca, upozoravali i ekonomski stručnjaci. Jedan od dodatnih problema bit će lančana reakcija kroz rast ostalih plaća.</p><p>Iz grupacije sindikata iz realnog sektora, kojeg čine Sindikat građevinarstva i industrije građevinskog materijala BiH, Sindikat tekstila, kože, obuće i gume FBiH, Samostalnog sindikata radnika hemije i nemetala u FBiH, Samostalni sindikat šumarstva, prerade drveta i papira BiH i Sindikata metalaca FBiH, ukazuju na to. Oni su podržali odluku Vlade FBiH, smatraju je odgovornim činom nosilaca vlasti s ciljem ispravljanja potpuno narušenog balansa između poslodavaca i radnika, posebno u realnom privatnom sektoru, a tamo gdje radnici nisu sindikalno organizirani čak i kao zaštitu od eksploatacije radnika.</p><p>Međutim, sindikati traže hitno donošenje mjera i propisa s ciljem smanjenja tereta na plaće, kako bi se osigurao rast ne samo najniže nego i svih ostalih plaća. Predstavnike vlasti pozivaju da najkasnije u roku od deset dana pažljivo analiziraju trenutnu situaciji i riješe pitanja poreza i doprinosa, jer u protivnom će biti problema s primjenom kolektivnih ugovora.</p><p>S odlukom o povećanju minimalne plaće Vlada FBiH očigledno je skratila i rokove za dugo obećavane fiskalne reforme. Očekuje se da dodatni teret podijeli s ekonomijom, ne do kraja godine, već odmah, jer formula po kojoj su privredi nametnuti dodatni troškovi, a budžetima namijenjeni dodatni prihodi očigledno vodi u ambis.&nbsp; &nbsp;&nbsp;</p>

Očekuje se da dodatni teret podijeli s ekonomijom jer formula po kojoj su privredi nametnuti dodatni troškovi očigledno vodi u ambis

Jedan od dodatnih problema bit će lančana reakcija kroz rast ostalih plaća

Put do pakla...

<p>Imenovanjem posebnog zamjenika glavnog tužitelja FBiH&nbsp;Hrvoja Čabrajića, te tužitelja Samira Selimovića, Amre Mehmedić, Jove Karića, Nine Šahinpašić, Aida Hadžismajlovića, Medine Džerahović i Aide Bešlije, nepunih 11 godina od donošenja zakona, okončana je uspostava Posebnog odjela Tužilaštva FBiH, koji će se baviti najtežim oblicima kriminala i korupcije.</p><h2>Istražne radnje </h2><p>Zakon o suzbijanju korupcije i organiziranog kriminala u FBiH, koji predviđa uspostavu posebnih odjela pri Tužilaštvu i Vrhovnom sudu FBiH, usvojen je 2014. godine, nakon velikih nereda i protesta građana širom BiH. Njime su precizirani osnivanje, organizacija, nadležnost, ovlaštenja i način rada Posebnog odjela Federalnog tužilaštva za suzbijanje korupcije, organiziranog i međukantonalnog kriminala, te Posebnog odjela Vrhovnog suda FBiH za korupciju, organizirani i međukantonalni kriminal.</p><p>Ovim zakonom je definirano da je Posebni odjel Tužilaštva nadležan da provodi istražne radnje i vrši funkciju otkrivanja i krivičnog gonjenja učinitelja krivičnih djela korupcije, organiziranog i međukantonalnog kriminala, koja su u nadležnosti Posebnog odjela suda. </p><h2>Krivična djela </h2><p>A radi se o krivičnim djelima udruživanja radi činjenja krivičnih djela, organizirani kriminal, uključujući time sva krivična djela koja je učinila grupa za organizirani kriminal, zatim krivična djela terorizma i protiv ustavnog poretka FBiH. Posebni odjeli imat će nadležnost i u vezi s krivičnim djelima podmićivanja, krivičnim djelima protiv službene i druge odgovorne dužnosti, krivičnim djelima protiv privrede, poslovanja i sigurnosti platnog prometa i krivičnim djelima iz oblasti poreza, ako je počinitelj službena ili odgovorna osoba izabrana ili imenovana od Parlamenta FBiH, Vlade FBiH ili VSTV-a BiH, ili je Vlada FBiH u postupku njihovog imenovanja dala prethodnu saglasnost. „Federalni Uskok“ bit će angažiran i u svim drugim slučajevima kada vrijednost zahtijevane, obećane ili pribavljene imovinske koristi ili štete pričinjene učinjenjem ovih krivičnih djela prelazi iznos 100.000 KM. </p><p>U nadležnosti Posebnog odjela Vrhovnog suda FBiH su i krivična djela protiv pravosuđa - davanje lažnog iskaza, sprečavanje dokazivanja, povreda tajnosti postupka, odavanje istovjetnosti zaštićenog svjedoka i povreda zakona od sudije, ako su učinjena u vezi s prethodno navedenim krivičnim djelima.</p><p>Zakonom je definirano i da su službene i odgovorne osobe u organima uprave, upravnim organizacijama i svim pravnim osobama, koje saznaju za podatke koji upućuju na neko od ovih krivičnih djela, dužne odmah obavijestiti Posebni odjel Tužilaštva. </p><h2>Neophodna pomoć</h2><p>Svi policijski organi, organi uprave i upravne organizacije dužni su da na zahtjev posebnog zamjenika glavnog federalnog tužioca pruže svu neophodnu pomoć i podršku, bez odgađanja omoguće upotrebu službenih prostorija, opreme i svakog tehničkog sredstva kojim raspolažu, osiguraju pravovremeno odazivanje svakog svog pripadnika, odnosno uposlenog, uključujući i rukovodioce organa, radi davanja obavještenja, ispitivanja i saslušanja u svojstvu osumnjičenog ili svjedoka, te da bez odgađanja predaju Posebnom odjelu Tužilaštva svaki dokument ili drugi dokaz koji posjeduju, ili na drugi način saopće informacije koje mogu da pomognu u razjašnjavanju krivičnih djela.</p>

Ovim zakonom je definirano da je Posebni odjel Tužilaštva nadležan da provodi istražne radnje i vrši funkciju otkrivanja i krivičnog gonjenja

Svi policijski organi, organi uprave i upravne organizacije dužni su da na zahtjev posebnog zamjenika glavnog federalnog tužioca pruže svu neophodnu pomoć i podršku

Nakon imenovanja tužitelja Posebnog odjela Tužilaštva FBiH:  Kome će "federalni Uskok" kucati na vrata?

<p>Sporazum o primirju između Izraela i Hamasa na ispitu je i prije nego što je stupio na snagu, a slavlje stanovnika Gaze prekinuto je snažnim zračnim napadima u kojima su ubijeni deseci civila, uglavnom djece i žena. Dok brojni zvaničnici pozdravljaju dogovor, izraelska vlada jučer, iako je bilo najavljeno, nije odobrila sporazum, pa je cijela situacija još konfuzna.</p><h2>Bolna stvarnost</h2><p>- Teško mi je to komentarisati, jer sam bio svjedok koji je posmatrao izbliza sve što se dešavalo u Gazi. Doživljavao sam to veoma blisko i emotivno. Naravno da čovjeka raduje ako dođe do bilo kakvog primirja, ali sve ovo što se dešava zaista je bolno. Bolje je bilo kakvo primirje, jer bi to, ipak, bio znak da će se nešto u budućnosti popraviti – kazao je za “Avaz” ambasador BiH u Egiptu Sabit Subašić.</p><p>Nikada nije uspio ući u Gazu, ali je tokom procesa evakuacije bh. državljana s njenih granica vidio razmjere stradanja, a u razgovoru s ljudima koji su izašli iz pakla enklave dobio dodatne informacija. Od tada do danas situacija je postala neuporedivo teža.</p><h2>Nemoguće opisati </h2><p>- To je kataklizma. Ne postoji drugi izraz kojim bi se moglo opisati sve što se dešava tamo. Bio sam na granici tamo, izvlačili smo te ljude iz Gaze u periodu kad smo to bili u prilici. Vidjeli smo u kakvim uslovima su ti ljudi izlazili. To je katastrofa koja se dešava palestinskom narodu, a koja je jednostavno neopisiva. To je neuporedivo s bilo čim drugim što se dešavalo u modernom svijetu – ističe Subašić.</p><p>Za 467 dana u Gazi je ubijeno više od 46.700 Palestinaca, među kojima je čak 18.000 djece. Na osnovu podataka koje je dobio, Subašić tvrdi da je broj žrtava mnogo veći nego što se to navodi u zvaničnim podacima. Smatra da je predsjedniku SAD Donaldu Trampu (Trump) stalo da zaustavi velike sukobe u svijetu, kako bi u historiji ostao upamćen kao mirotvorac, što svim ljudima zgroženim užasom koji se dešava u Gazi daje nadu da je mir, ipak, blizu.</p><h2>Odgovornost za genocid</h2><p>Na tragičnoj sudbini Palestine svijet testira svoju snagu da odgovornost za zločine protiv civilnog stanovništva i genocid bude utvrđena i kažnjena.</p><p>- To je nešto što nas čeka. Da li će svijet imati snage da na ovo odgovori na pravi način, u skladu sa međunarodnim pravom? Postoji puno oponenata koji će se na sve načine boriti da se dostignuća međunarodnog prava u segmentu genocida stave u stranu. Bit će to velika borba – ističe Subašić.</p>

Teško mi je to komentarisati, jer sam bio svjedok koji je posmatrao izbliza sve što se dešavalo u Gazi, kaže Subašić

Ambasador Subašić: Bolje je bilo kakvo primirje

Ambasador BiH u Egiptu Sabit Subašić za "Avaz": Kataklizma je jedini izraz za ono što se dešava u Gazi

<p>Snažnija i odlučnija borba protiv korupcije i kriminala intencija je širih, evropskih razmjera, izjavio je za “Avaz” pravni ekspert Josip Muselimović, komentirajući vijest da je&nbsp;posebni zamjenik glavnog tužitelja FBiH, odnosno šef „federalnog Uskoka“, konačno imenovan.</p><p>- Apsolutno je očekivati neke promjene, moguće i ozbiljnije, jer stvarno je došlo vrijeme da se neke stvari postave na svoje mjesto. Iz nekih mojih saznanja, nažalost, ne postoji nijedna društvena sfera a da se ne može staviti pod neku sumnju. Do rata sam sudjelovao u najvećim kaznenim predmetima u BiH i na području cijele bivše Jugoslavije. Vjerujte mi, nikad mi niko nije dao ni naznaku da u našem pravosudnom sistemu u to doba ima bilo kakvih kontakata, mešetarenja, a pogotovo nekakvog kriminala i mita. Ovo danas je nešto drugačije – kaže Muselimović. &nbsp;&nbsp;</p><p>Borba protiv organiziranog kriminala i korupcije, dodaje, ovisi o tome hoće li na čelo institucija koje je nose doći ljudi koji mogu odgovoriti takvoj zadaći, a iskustvo nam govori da se tu uvijek umiješaju interesi političkih stranaka. Muselimović se nada da su se pri izboru cijenile vrijednosti koje kandidat mora imati za tako odgovornu funkciju. O Čabrajiću ne zna ništa, ali zaključuje kako to ne znači da nije kompetentan.</p>

Snažnija i odlučnija borba protiv korupcije i kriminala intencija je širih, evropskih razmjera, izjavio je

Muselimović: Došlo je vrijeme da se stvari postave na svoje mjesto

Naser Idrizagić za "Avaz": 60 miliona KM planirano za prvu tranšu subvencija za doprinose

PUFBiH otkrila 199 radnika na crno i izrekla kazne u iznosu većem od 1,3 miliona KM

Nakon rješenja inspektora, VSTV pomjerio rokove: Hitno uspostaviti Odjel za provjeru imovine sudija i tužitelja

Mirko Dautović za "Avaz": Nakon popisa u Gazi bit će poznato koliko stotina hiljada ljudi fali

Alkalaj za "Avaz": Sve u znaku poruke „Make America Great Again“, delegacija RS mogla je kupiti pozivnice, oni su 15 km odavde

Vlasnik kompanije "Alternativa" Salih Lemeš za "Avaz": U fiskalnu reformu uključiti i akademsku zajednicu

Predsjednik Centra za međureligijski dijalog Vedran Obućina za "Avaz": Gotovo nikome, osim palestinskom i izraelskom narodu, mir ne odgovara

Elvir Karalić za "Avaz" o nastavku pomoći za Gazu: Tim Pomozi.ba danas putuje za Egipat

Postaje 47. predsjednik Amerike, drugi put u životu: Tramp preuzima SAD i vraća TikTok

Haris Plakalo za "Avaz": Otvaranje pregovora s EU ili samoizolacija

Ćerimagić za "Avaz": Očekivanja RS od Trampa BiH zaustavila na evropskom putu

Ekspert za energetiku Ognjen Marković za "Avaz": Južna interkonekcija važna zbog sigurnosti snabdijevanja

Put do pakla...

Nakon imenovanja tužitelja Posebnog odjela Tužilaštva FBiH: Kome će "federalni Uskok" kucati na vrata?

Ambasador BiH u Egiptu Sabit Subašić za "Avaz": Kataklizma je jedini izraz za ono što se dešava u Gazi

Josip Muselimović za "Avaz": Moguće je očekivati čak i ozbiljnije promjene

Naser Idrizagić za "Avaz": 60 miliona KM planirano za prvu tranšu subvencija za doprinose

PUFBiH otkrila 199 radnika na crno i izrekla kazne u iznosu većem od 1,3 miliona KM

Nakon rješenja inspektora, VSTV pomjerio rokove: Hitno uspostaviti Odjel za provjeru imovine sudija i tužitelja

Mirko Dautović za "Avaz": Nakon popisa u Gazi bit će poznato koliko stotina hiljada ljudi fali

Alkalaj za "Avaz": Sve u znaku poruke „Make America Great Again“, delegacija RS mogla je kupiti pozivnice, oni su 15 km odavde

Vlasnik kompanije "Alternativa" Salih Lemeš za "Avaz": U fiskalnu reformu uključiti i akademsku zajednicu

Predsjednik Centra za međureligijski dijalog Vedran Obućina za "Avaz": Gotovo nikome, osim palestinskom i izraelskom narodu, mir ne odgovara

Elvir Karalić za "Avaz" o nastavku pomoći za Gazu: Tim Pomozi.ba danas putuje za Egipat

Postaje 47. predsjednik Amerike, drugi put u životu: Tramp preuzima SAD i vraća TikTok

Haris Plakalo za "Avaz": Otvaranje pregovora s EU ili samoizolacija

Ćerimagić za "Avaz": Očekivanja RS od Trampa BiH zaustavila na evropskom putu

Ekspert za energetiku Ognjen Marković za "Avaz": Južna interkonekcija važna zbog sigurnosti snabdijevanja

Put do pakla...

Nakon imenovanja tužitelja Posebnog odjela Tužilaštva FBiH: Kome će "federalni Uskok" kucati na vrata?

Ambasador BiH u Egiptu Sabit Subašić za "Avaz": Kataklizma je jedini izraz za ono što se dešava u Gazi

Josip Muselimović za "Avaz": Moguće je očekivati čak i ozbiljnije promjene