U političkim analizama i izjavama vezanim za rat, emocije se uglavnom skrivaju, ali bi medijski mogle biti malo više istaknute, izjavio je za “Avaz” politolog i teolog, ekspert za Bliski istok i odnose politike i religije, Vedran Obućina, predsjednik Centra za međureligijski dijalog iz Rijeke. 

Komentirajući na nekoliko sati odložen početak krhkog primirja u Gazi, profesor Obučina kaže da je svaki odbrambeni rat moralno prihvatljiv sve do trenutka kada život pojedinca kojeg branite više nije ugrožen.

- Nakon toga prestaje obaveza ratnog djelovanja, jer svi drugi politički ciljevi nisu životno ugrožavajući. To je odgovor na pitanje možemo li taj rat sagledavati kao nešto što s moralne strane možemo prihvatiti. Tako prihvaćanje nema tu ljudsku dimenziju, jer svaki taj trenutak je odsustsvo božanske milosti – kaže Obućina.

"Ne žele mir"

Vjeruje da je mir na Bliskom istoku moguć, ali ističe da je osnovni problem rata u ovom dijelu svijeta što oni koji donose odluke mir ne žele.

- Gotovo nikome, osim narodu, palestinskom i izraelskom, mir ne odgovara, jer većina susjednih zemalja cjelokupan vanjskopolitički pogled prema svijetu zasniva na tom sukobu, a Izrael gotovo da i ne zna živjeti bez tog sukoba. Lobiranja unutar američkog kongresa i senata vezana su za taj sukob, velika količina oružja se proizvodi upravo za taj sukob. Puno toga se vrti oko novaca i kad bi došlo do dugotrajnog mira, mnogi bi ostali bez novaca i bili bi jako žalosni – pojašnjava Obućina.

Čovječanstvo je na prekretnici kada mora razmisliti zašto bira političke snage koje velikim dijelom vraćaju ekspanzionističku, pa i imperijalističku politiku. Podjela svijeta između velilkih sila očito se događa ponovo, ukazuje Obućina, a real – politika se vraća na pijedestal.

- Ideja univerzalnosti, utjecaja multilateralne politike u kojoj bi međunarodne institucije mogle imati neki upliv, s ovom konstelacijom u svijetu – od Trampa, preko Putina do Šija u Kini i svih malih država preko BRICS-a, Šangaja i ostalih, ne daje puno optimizma za budućnost. Ipak, mislim da ne treba potcijeniti moć naroda. Narod će uvijek u jednom trenutku odlučiti da djeluje na drugačiji način – naglašava profesor Vedran Obućina.

Usputna vijest

Pokazujemo li dovoljno empatije prema žrtvi nevinih, jedno je od pitanja koje se nameće od početka napada na Gazu. Obućina smatra da sve donositelje odluka treba upoznati s onima koji pate, a slike stradanja ponavljati češće.

- Toliko je nasilja u kinematografiji, medijima i općenito u svakom obliku, da smo toliko zasićeni i da nam sve ovo nije blisko i ne izgleda stvarno. To je onaj Simulakrum Bodrijarov (simulacija stvarnog svijeta posredstvom politike, kulture i masovnih medija, francuskog sociologa Žana Bodrijara (Jean), op.a.), koji nas dovodi u dilemu je li to stvarno. Realno je samo onima koji to doista dožive, a svima nama je to još jedna usputna vijest, još jedan akcijski film – kaže Obućina.