Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH stavilo je van snage raniju odluku kojom je propisalo rokove za prijavu imovine sudija i tužilaca za 2023. godinu.

Na taj način Vijeće je postupilo po rješenju inspektora Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH, o kojem je "Dnevni avaz" pisao prije nekoliko dana, a kojim je VSTV-u naloženo da obradu ličnih podataka sudija, tužilaca i članova VSTV-a BiH iz izvještaja o imovini i interesima vrši isključivo putem Odjela za provođenje postupaka po ovim izvještajima, nakon njegove funkcionalne uspostave.

Izvještaj o imovini

Istovremeno, nakon posrednog inspekcijskog nadzora, izvršenog nakon prigovora Udruženja tužilaca FBiH, VSTV-u je zabranjeno da od sudija, tužilaca i članova VSTV-a BiH zahtijeva dokumentaciju propisanu uputstvom za popunjavanje obrasca izvještaja o imovini i interesima, kao i izvještaje o imovini i interesima u elektronskom obliku bez validnog elektronskog potpisa, kao i davanje saglasnosti za provjeru podataka o imovini i interesima.

VSTV je usvojio zaključak kojim je rok za prijavu imovine pomjeren do uspostave funkcionalnog Odjela, a na sjednici je istaknuta potreba da se proces imenovanja šefa ovog nezavisnog tijela unutar VSTV-a.

Generalno je dobro da se, kad god je to moguće, koriste mehanizmi za preispitivanje zakonitosti podzakonskih akata, kaže pravni ekspert Arben Murtezić, naglašavajući da je važno da se kroz predviđeni postupak rasprave sva sporna pitanja.

Nezahvalna situacija

- VSTV se, ne po prvi put nalazi u nezahvalnoj situaciji da popunjava određene zakonske praznine, a u cilju ispunjavanja zahtjeva koji dolaze, prije svega, od EU. Međutim, upravo zaštita ličnih podataka je jedno od gorućih pitanja EU zakonodavstva, pravosuđa i drugih institucija i izaziva nezapamćenu pažnju stručne javnosti – kaže Murtezić.

Prava na privatnost

U konkretnom slučaju, dodaje, sudaraju se zahtjevi za transparentnošću i za odgovornošću i adekvatnom zaštitom.

- Tačno je da nosioci javnih funkcija, a tu u širem smislu spadaju i nosioci pravosudnih funkcija, moraju u određenoj mjeri prihvatiti ograničenja svog prava na privatnost. Međutim, ne treba napraviti često ponavljanu grešku, kojom se pravo na privatnost i zaštita ličnih podataka pojednostavljeno izjednačavaju, iako jesu instituti koji se često i preklapaju – ističe Murtezić.

Bez obzira na obrazloženja u konkretnom slučaju, otpor nastojanjima da se podaci o imovini sudija i tužilaca učine transparentnijim i da se redovno dostavljaju i analiziraju, traju već godinama.

Pitanje za sve koji obnašaju javnu funkciju

Nekadašnji predsjednik Advokatske komore FBiH Josip Muselimović naglašava da je transparentnost obaveza svih nosilaca javnih funkcija koje plaćaju građani, a ne samo sudija i tužilaca.

- Zna se kolika su primanja određenog čovjeka i dokle se može dosegnuti s tim. Ima ljudi koji su sposobni, marljivi i štedljivi pa mogu nešto uraditi, ali ako se pojave neke ekstremne vrijednosti u nekretninama onda se postavlja pitanje kako i otkud. To nije pitanje samo za nositelje pravosudnih, već za sve koji obnašaju javnu funkciju – ističe Muselimović.