<p>Maoz Inon, 48-godišnji izraelski državljanin, izgubio je roditelje u napadu Hamasa 7. oktobra. Ne, on nije tražio osvetu. Od 7. oktobra Maoz Inon ima samo jedan moto: "Ne u moje ime." Isti slogan koji su koristili oni koji su se protivili ratovima protiv terorizma početkom 2000-ih. Maoz je 48-godišnji izraelski državljanin koji organizira ture po Svetoj zemlji, a njegova kompanija upravlja nizom hostela koji promoviraju održivi turizam. Ima tri brata i sestru.</p>

<p>Sa svojim palestinskim prijateljem Abu Sarahom (44), palestinskim novinarom i mirovnim aktivistom čiji je brat preminuo nakon mučenja u izraelskom zatvoru, osnovao je pokret s ciljem uspostavljanja trajnog mira između Izraelaca i Palestinaca.</p><p>Od napada 7. oktobra njih dvojica su, osim u medijskim intervjuima, na konferencijama i u kućnim krugovima, održali otvoreni razgovor na TED konferenciji, te se susreli s diplomatima, a nedavno i s Papom.</p><h2>Osveta ne vodi nikud</h2><p>U razgovoru za „Dnevni avaz“ Maoz kaže da, iako su mu roditelji ubijeni, ni na momente nije pomišljao na osvetu.</p><p>- Osveta vodi u samo novi krug patnje, mržnje, ludila, razaranja i novih ubistava. Moje roditelje neće vratiti ubijanje palestinskih roditelja, djece, supruga i muževa. Samo će poticati nove krugove nasilja i osvete kojima nema kraja. Judaizam nam govori da samo Bog ima pravo na osvetu - govori Inon.</p><p>Kaže da saosjeća s građanima Bosne i Hercegovine i razumije njihov bol zbog ratnih stradanja koja su prošli te da, iako možda mnogi u našoj zemlji nisu zadovoljni mirovnim rješenjem, ono je bolje od bilo kakvog rata, te da isto želi za svoju zemlju.</p><p>- S jedne strane imate Netanjahua i njegovu vladu u kojoj učestvuju jevrejski radikali koji žele jevrejsku supermaciju, preuzeti potpuno Gazu, tu naseliti Jevreje, uspostaviti jevrejsku vlast i riješiti se Palestinaca. S druge strane, imate Hamas čiji je cilj brisanje jevrejske države. I jedni i drugi uzvikuju „od rijeke do mora“. No i jedni i drugi svoje narode vode u propast. Od rijeke do mora živi 7 miliona Jevreja i živi 7 miliona Palestinaca i oni će tu i ostati, moramo naći mirovno rješenje za njih - navodi Inon.</p><h2>Netanjahu nije Izrael</h2><p>Maoz je, također, veoma kritičan prema odnosu koji većina zapadnih država danas ima prema Izraelu.</p><p>- Podrška Netanjahuu nije isto što i podrška Izraelu. Ko podržava Izrael, neće podržati Netanjahua, jer taj čovjek svojim supremacističkim politikama i ratnim razaranjem baca sramotu na kompletan Izrael, a zapadne države mu još oružje daju. Zapadnim diplomatima tokom susreta to uporno ponavljam – to je kao da pijanom čovjeku dajete ključeve do svog automobila. Da mu zaista želite dobro, oduzeli biste mu ključeve potpuno. Netanjahu je u ovom trenutku pijanac s ključevima u rukama od ubojitih projektila - ističe Inon.</p><h2>Mir moguć</h2><p>Inon vjeruje kako je za postizanje mira potrebno iz temelja promijeniti vrijednosti i narativ u društvu.</p><p>- Nijedno političko rješenje nije rješenje ako ne promijenimo umove ljudi. Imate primjer Ruande koja je nakon stravičnog genocida postala funkcionalna jedinstvena država plemena koja su ratovala i imate primjer Rusije i Ukrajine koje su se podijelile na dvije države, ali sada ratuju. Naš pokret smatra da je ostvariv cilj mir do 2030. godine, ali preduvjet za to je da narodi shvate da im radikalne politike neće ništa donijeti.</p><p>Četiri godine nakon krvavog Jomkipurskog rata, u trenutku kada su Izrael i Egipat smatrali jedni druge najvećim neprijateljem, predsjednik Egipta Anvar Sadat i premijer Izraela Menačem Begin potpisali su mir uz posredovanje američkog predsjednika Džimija Kartera (Jimmy Carter.</p><p>To je dovelo do trajnog mira i normalizacije odnosa između dvije zemlje. U ime toga, Izrael je Egiptu vratio kompletan Sinaj. I to su, nakon svih užasa, Jevreji opet spremni, da se odreknu nečega ako će shvatiti da im to trajno garantuje mir i sigurnost. Ali za to morate promijeniti vladajući narativ - ističe Inon u razgovoru za „Dnevni avaz“.</p>

Ko želi Izraelu dobro, sigurno neće podržati Netanjahua

Maoz Inon: Radikalne politike neće ništa donijeti

Maoz Inon, izraelski mirovni aktivista, za "Dnevni avaz": Moje ubijene roditelje neće vratiti ubijanje palestinske djece

<p>Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, s priličnim je ushićenjem dočekao pobjedu Donalda Trampa (Trump) te mu je među prvima uputio čestitku. Ovaj put otišao je i korak dalje, pa je na glavu stavio dobro poznati crveni kačket s natpisom „Make America Great Again“ (simbol Trampovog političkog angažmana) te je organizirao i koktel prijem u Banjoj Luci povodom toga. Radost bi, vjerovatno, bila i potpunija da Donald Tramp uopće zna ko je Milorad Dodik, što nije izvjesno.</p><h2>Velike nade</h2><p>Dodik, barem kada je njegova retorika u pitanju, polaže velike nade u Donalda Trampa. Tokom posljednjeg boravka u Rusiji, Dodik je i javno rekao kako će proglasiti nezavisnost Republike Srpske u slučaju Trampovog povratka na vlast.</p><p>- Ako se dogodi da Donald Tramp pobijedi na američkim predsjedničkim izborima, mogu se pojaviti određeni uslovi da se to dogodi - kazao je Dodik tada.</p><p>Ove nade nisu potpuno bez temelja. Tramp neslužbeno pripada globalnom bloku desničarskih populista i suverenista koji ne gledaju blagonaklono na međunarodni liberalni poredak i čiji mnogi pripadnici pokazuju otvorene simpatije prema ideji otcjepljenja RS. I sam Stiv Benon (Steve Bennon), bivši blizak Trampov savjetnik i saradnik, svojevremeno se sastao s tadašnjom predsjednicom RS Željkom Cvijanović.</p><p>Trend koji se generalno može očekivati s Trampovom pobjedom, ako u svim porama vlasti uspije nametnuti kurs svoje politike, a to su izolacionizam i okretanje ka Americi i njenim interesima, jeste vjerovatno smanjenje intervencionizma glede unutrašnjih pitanja zapadnog Balkana i Bosne i Hercegovine.</p><h2>Historijska lekcija</h2><p>No, ako pogledamo bližu historiju, tj. šta se u praksi dešavalo tokom prvog Trampovog mandata, Dodik i nema previše razloga za optimizam. Naime, Dodiku su sankcije uvedene još 2017. godine, uoči Trampove inauguracije, kao odgovor na Dodikovu dugotrajnu politiku podrivanja integriteta Bosne i Hercegovine te kontinuirano pozivanje na secesiju RS. Iako je Dodik ovo pripisivao bivšoj Obaminoj administraciji i tvrdio da će novi predsjednik imati drugačiji pristup, Trampovi ljudi nisu ni pomišljali da Dodika skinu s liste, niti se predsjednik i na koji način uspio približiti tadašnjoj administraciji. </p><p>Dodik sada vjerovatno vjeruje da će Tramp voditi mnogo drugačiju politiku te da bi se eventualno i u Vašingtonu mogla pronaći pokoja simpatija za njegov secesionistički plan ili barem spremnost na popuštanje rigoroznih sankcija kojima je izložen.</p><p>No, to je još sve na nivou lijepih želja, bez ikakvog uporišta u realnosti da će se politika SAD prema BiH i državnom pitanju na ovim prostorima zaista promijeniti. A u jednoj stvari i republikanske i demokratske administracije imali su jedinstven stav prema BiH - </p><p>podržavati njenu cjelovitost i suverenitet. U međuvremenu, Dodik i njegovi najbliži saradnici ostaju na crnoj listi SAD. A nada posljednja umire.</p><h2>Bez pregovora</h2><p>Kada je u pitanju odnos prema regionu, politički analitičar Dušan Janjić ne očekuje nikakve promjene u politici SAD.</p><p>- Na pokušaje secesije Tramp bi reagovao oštrije nego Džo Bajden (Joe Biden). Ne bi vodio pregovore, jer im to žarište ne treba. Ne znam zašto bi on Dodika stavio na dnevni red, a dok on preuzme vlast, ova administracija bi mogla završiti s Dodikom - smatra Janjić.</p>

Trampova administracija u pravom mandatu nije ni pomišljala da Dodika skine s liste sankcija

Dok mnogi (ne)opravdano strahuju, Dodik slavi: Šta pobjeda Donalda Trampa znači za BiH

<p>Zastupnik u Parlamentu FBiH Damir Nikšić (NS) nedavno je iznio zanimljiv prijedlog da se u Kantonu Sarajevo usvoji moratorij na svu gradnju dok se ne usvoji novi urbanistički plan. Nikšić tvrdi da se stvorio svojevrsni pravni vakuum koji pojedine općine koriste da ukidaju odluke o regulacionim planovima koji podrazumijevaju zaključke poput, npr., onih o vjetrokoridorima iz 2021. godine.</p><h2>Otvaranje vakuuma</h2><p>- Sve dok se ne donese urbanistički plan u kojem se poštuje spratnost, u kojem ne mogu biti zgrade od 20-30 spratova, otvara se prostor da sada neki koji to žele navale da izgrade što prije, i onda ih ne možeš poslije toga rušiti, već moraš zažmiriti na jedno oko i moraš učiniti urbanistički plan manje bitnim – ističe Nikšić u razgovoru za „Dnevni avaz“.</p>

<p>Iza ovoga, kako kaže, stoji građevinski lobi, a kao posebno sporno vidi regulacione planove koji su ukinuti u Novom Sarajevu i Centru.</p><p>- Bojim se da će sve da se rasparča, a u tom momentu načelnik općine nema nikakve zakonske mehanizme da zaustavi besplansku i neplansku gradnju u tom pravnom vakuumu sve dok se ne usvoji urbanistički plan. Ne optužujem ja nikoga, ne pravim nikakvu teoriju zavjere. Riječ je o tome, pošto je ukinut zaključak o vjetrokoridorima u Kantonu, da je bitno da se ukinu i sve ostale odluke i zaključci koji su izvedeni iz tog zaključka, a jedan on njih je i ovaj regulacioni plan u Centru i Novom Sarajevu koji je donesen 2021. godine zajedno sa zaključkom o vjetrokoridorima – ističe Nikšić.</p><h2>Postoji zakon</h2><p>Ipak, Faruk Muharemović tvrdi kako ovakve izjave nisu tačne i kako nema razloga za paniku.</p>

<p>- Ima tačno propisan koeficijent koliko se može graditi na prostoru Centra i Novog Sarajevo. Do usvajanja novog Urbanističkog plana, Sarajevo ima postojeći Urbanistički plan koji je na snazi, takav je - kakav je, ima prostorni plan, i zakon se mora poštovati. Ne može se zabraniti gradnja. Ja ovo kad kažem mene optuže da sam građevinska mafija. Ali grad mora živjeti, mora se razvijati, ne možemo 20 godina sve blokirati i ništa ne graditi. Ne znam otkud toliki strah da će se desiti neka katastrofa. Gdje se to desilo u posljednje 3 godine, koliko sam ja direktor? Ja bih volio da dođu i pokažu mi jedan primjer – navodi Faruk Muharemović u razgovoru za „Dnevni avaz“.</p><h2>Prenapuhane tvrdnje</h2><p>Faruk Muharemović također smatra da je teorija o visokoj gradnji kao jednom od glavnih uzroka zagađenja u Sarajevu uveliko prenapuhana.</p><p>- Ložišta su, prema svim studijama, utvrđena kao glavni problem. Imate, potom, saobraćaj i ispušne plinove, pa su tek onda, na petom ili šestom mjestu zgrade, ali ne da zagađuju, nego samo da plohe zgrada usmjeravaju protok zraka. Studija o vjetrokoridorima nije loša, ali njeni zaključci ne valjaju. U toj studiji niko od arhitekata, pogotovo urbanista, nije učestvovao – kazao je Muharemović.</p>

Sve dok se ne donese urbanistički plan, otvara se prostor da sada neki koji to žele navale da izgrade što prije, tvrdi Nikšić

Sarajevo: Postoji li strah od neplanske gradnje? 

Vjetrokoridori i regulacioni planovi stvorili tenzije u glavnom gradu: Treba li u Sarajevu potpuno obustaviti gradnju (privremeno)?

<p>Novoizabrani američki predsjednik Donald Tramp (Trump) u julu je preživio pokušaj atentata u Milvokiju. Metak mu je okrznuo uho.&nbsp;</p><p>Tramp je nekoliko puta digao šaku u zrak dok je silazio stepenicama nakon što je ranjen.</p><p>Četverodnevna republikanska konvencija na kojoj je zvanično nominiran za predsjednika održana je samo dva dana nakon pokušaja atentata na skupu u Batleru u Pensilvaniji.</p><p>- Smatram da Bog misli da ću ja popraviti SAD, da me zato spasio - rekao je Tramp za Fox News.</p><p>Dalje je dodao da je SAD "bolesna i pokvarena", te da je možda baš to razlog zašto ga je Bog spasio smrti 13. jula ove godine.</p><p>Na Trampa je atentant pokušao 20-godišnji Tomas Metju Kruks (Thomas Matthew Crooks) pucao na bivšeg republikanskog predsjednika, kandidata za povratak u Bijelu kuću na izborima u novembru, pogodivši ga u uho.</p><p>Na skupu je ubijen vatrogasac koji je bio u publici, a još dvoje ljudi teško je ozlijeđeno.</p><p>Kruks je radio kao pomoćnik u domu za starije i nemoćne. Njega su nakon napada eliminirale snage sigurnosti. O Kruksu&nbsp; školski kolege govore da je bio inteligentan, ali tih, a školski savjetnik je rekao da je bio pristojan i da nije nikad djelovao politički angažiran.</p><p>Krus je na bivšeg predsjednika pucao poluautomatskom puškom AR-15 svog oca. Napadač je bio registrirani republikanac, kao i njegov otac, dok mu je majka demokratkinja, piše agencija Reuters.</p><h2>Drugi pokušaj atentata</h2><p>U septembru je spriječen drugi pokušaj atentata na Trampa, kada je osoba s poluautomatskom puškom AK-47 primijećena samo nekoliko stotina metara od mjesta gdje je Donald Tramp igrao golf.</p><p>FBI je tretirao ovaj incident kao drugi pokušaj atentata. Na pitanje novinara koliko je napadač kojeg su uočili&nbsp; bio udaljen od njegove očigledne mete, šerif West Palm Beacha Ric Bradshaw, odgovorio je: "Vjerojatno između 300 i 500 metara, ali s puškom i ovakvim nišanom, to nije velika udaljenost."</p>

Dalje je dodao da je SAD "bolesna i pokvarena", te da je možda baš to razlog zašto ga je Bog spasio smrti 13. jula ove godine.

Neuspješni atentat koji je Trampu donio mjesto predsjednika: "Bog me je sačuvao da popravim SAD"

<p>Političari trojke mogu javnost pokušavati zavarati i sami sebe tješiti činjenicom da su, eto, zadržali načelničke pozicije u Sarajevu, ili pobijedili u ovoj ili onoj općini koju nisu prije držali, ili povećali broj načelničkih mjesta tamo ili ovamo...</p><p>Ipak, kada se pogleda ukupan rezultat, mnogo više toga su izgubili, pa je situacija sljedeća - na nivou Federacije BiH SDA je osvojila otprilike 30 posto glasova, SDP 14, HDZ 12, NiP 7, Stranka za BiH 5, DF 4, a NS 3 posto. Drugim riječima, trojka u kompletu ima manje glasova nego SDA sama, a, uz ove trendove, Naša stranka će ubuduće jedva i biti parlamentarna.</p><p>Više je razloga za ovo. Prvi je što je SDA zaista brutalna opozicija. Iz dana u dan, putem svojih medija, društvenih mreža i raznih „ubačenih agenata“, uporno, neumjereno i predano sipaju artiljeriju najgorih optužbi i kleveta na račun trojke i za ono što jeste i za ono što nije, a trojkini nesretni protagonisti se uglavnom i ne pokušavaju braniti, te se prave kao da ih se to previše i ne tiče niti ih dotiče.</p><p>No, kad selo kaže da si pijan, ti lezi u blato pa se valjaj, a ovi izbori im jasno daju do znanja da se te optužbe itekako primaju i da šutnja nije zlato.</p><p>Uz svu propagandu, ostaje gorka istina da Dodik i dalje divlja i blokira državu, neke bitnije reforme još nisu provedene, kao ni značajniji projekti, te je nakon preuzimanja vlasti vrlo malo onoga čime zaista mogu mahati kao uspjehom, a izjave poput onih „šampioni smo evropskih integracija“ djeluju i više nego smiješno.</p><p>I treći je problem same kapacitiranosti lidera trojke. S izuzetkom, eventualno, Elmedina Konakovića, koji pokušava nametnuti određeni narativ i sistem vrijednosti, među svim tim akterima trojke uistinu je teško naći još nekoga ko nudi konkretnu viziju za društvu, velike ideje i spreman je za njih ući u ring sa svojim političkim oponentima i pokušati nas barem ubijediti zašto je to njegovo bolje.</p><p>Umjesto toga, gledamo hrpicu bezidejnih i pomalo izgubljenih karijerista koji su na vlast došli ne zato što su dobri, nego zato što nismo imali ništa bolje da zamijenimo organizaciju do grla uvaljenu u kriminal i brojna nedjela. A rezultat je u konačnici takav kakav jeste - nikakav.&nbsp;</p>

Na vlast su došli ne zato što su dobri, nego zato što nismo imali ništa bolje

Konaković, Nikšić i Forto: Lideri NiP-a, SDP-a i Naše stranke

Bezidejna trojka

<p>Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo u srijedu je, povodom obilježavanja 70. godišnjice postojanja i rada, organizovao izložbu i objavio monografiju "Integralno planiranje razvoja Sarajeva 1954-2024“. U razgovoru za „Dnevni avaz“ direktor zavoda Faruk Muharemović ističe kako je Zavod jedna od najstarijih planerskih institucija na ovim prostorima.</p><p>- Zavod je formalno-pravno osnovan 1954. godine, međutim, u našoj arhivi čak se i prije spominje, da je počeo s radom 1949. Poslije 1945. došlo je do zaokreta u razmišljanju o razvoju grada, tako da je 1965. usvojen jedan od prvih savremenih prostorno-planskih dokumenata urađenih na prostoru tadašnje Jugoslavije  – ističe Muharemović.</p><h2>&nbsp;700 primjedbi</h2><p>Kada je riječ o Nacrtu urbanističkog plana, koji je ušao u proceduru, Muharemović kaže kako su na njega dobili više od 700 primjedbi. Prvi korak ka tome je novi urbanistički plan, koji je u nacrtu. </p><p>- Sada ih sve sumiramo i nadamo se da ćemo u narednom periodu imati zaokružene odgovore na te primjedbe i krenuti u kompletnu proceduru. Novi Grad je uputio apelaciju Ustavnom sudu BiH na Nacrt plana, tako da će i odluka suda puno utjecati na plan, ali to je primjer kako mi želimo raditi i vratiti Nacrt na pravi kolosijek. Mi moramo organizovati sastanke s općinama, na kojima moramo proći svaku primjedbu pojedinačno i zauzeti konačan stav, odnosno naći neki kompromis – ističe direktor Zavoda.</p><h2>Grad mora živjeti</h2><p>Muharemović je prokomentirao i vijest da je gradonačelnica Benjamina Karić na posljednoj rednovnoj sjednici Gradskog vijeća Grada Sarajeva, kao dopunu dnevnog reda, uputila tačku Prijedlog odluke o stavljanju van snage Odluke o izmjenama i dopunama odluke o pristupanju izradi Regulacionog plana "Centar Novo Sarajevo", zbog čega su oštro negodovali pojedini zastupnici.</p><p>- Vidio sam da je zastupnik u Skupštini kazao da odluka nije u skladu s Urbanističkim planom. To nije istina i zastupnik to zna. Ima tačno propisan koeficijent koliko se može graditi na prostoru centra Novo Sarajevo. To vam je od Hamdije Ćemerlića do Čengić-Vile. Nije tačno definisano možda samo koliko zelenila mora biti, ali mi iz Zavoda u provođenju svakog regulacionog plana insistiramo na tome koliko mora biti zelenila u odnosu na objekat koji se radi. Ja sam da se poštuje zakon i ne vidim gdje i na koji način oni argumentuju svoje tvrdnje. Ne može se zabraniti gradnja. Kad ovo kažem, mene optuže da sam građevinska mafija. Ali grad mora živjeti, mora se razvijati, ne možemo 20 godina sve blokirati i ništa ne graditi. Ne znam otkud toliki strah da će se desiti neka katastrofa. Gdje se to desilo u posljednje tri godine, koliko sam ja direktor. Ja bih volio da dođu i pokažu mi jedan primjer – navodi Faruk Muharemović u razgovoru za „Dnevni avaz“.</p><h2>Prostorni plan</h2><p>Zavod za planiranje razvoja KS u saradnji s Ministarstvom za komunalnu privredu, infrastrukturu, prostorno planiranje, građenje i zaštitu nedavno je pristupio i izradi novog prostornog plana.</p><p>- Profesor Michael Valzak (Michael Walczak&nbsp;) iz&nbsp;Švicarskog federalnog instituta za tehnologiju u Cirihu (ETHZ), koji radi s nama na projektu, rekao je da Zavod i Sarajevo mogu biti začetnici novog urbanog planiranja, pogotovo na Balkanu, ali i u svijetu. Mi imamo dovoljno tradicije, znanja i umijeća da možemo biti. U našoj arhivi imamo nacrte koji sežu još iz osmanskog perioda. A u narednom periodu ćemo vidjeti možemo li mi to i izvesti – objašnjava Muharemović.</p>

Grad mora živjeti, mora se razvijati, ne možemo 20 godina sve blokirati i ništa ne graditi, ističe Muharemović

Faruk Muharemović za "Avaz": Dosta je demagogije, gradnja u Sarajevu se ne može i ne treba zabraniti

<p>Američki diplomata Džonatan Mur (Jonathan Moore) obnašao je u Bosni i Hercegovini funkciju savjetnika šefa Misije OSCE-a 1996. godine, potom zamjenika ambasadora SAD od 2009. do 2012. godine. Na funkciju šefa Misije OSCE-a dolazi 2014., koju obnaša sve do 2017. godine.&nbsp;</p><p>Po povratku u Vašington, Mur je bio na nekoliko pozicija, uključujući višeg savjetnika za Evropu i Evroaziju za Misiju SAD pri Ujedinjenim nacijama od septembra do novembra 2018. Bio je i prvi zamjenik pomoćnika sekretara i vršilac dužnosti pomoćnika državnog sekretara za poslove međunarodnih organizacija od novembra 2018. do marta 2020. godine, vršilac dužnosti pomoćnika sekretara, viši službenik Biroa i prvi zamjenik pomoćnika državnog sekretara za okeane i međunarodna pitanja životne sredine i nauke od aprila 2020. do novembra 2021. godine. Danas radi kao nezavisni konsultant.</p><p>Kao s odličnim poznavaocem situacije u Bosni i Hercegovini, s Murom smo razgovarali o tome kako BiH vidi danas, Dodikovim najavama otcjepljenja, američkim sankcijama protiv određenih bh. zvaničnika te kako će predstojeći američki izbori potencijalno utjecati na situaciju u našoj zemlji.</p><p><b>Ambasadore, dugo godina ste služili u BiH. Kako Vam danas izgleda naša zemlja? </b></p><p>- Već od moje prve posjete, krajem marta 1992. godine, ljudi i mjesta Bosne i Hercegovine ostavili su duboke utiske na mene i moje srce. Mnogo je divnih krajeva u oba entiteta, volim vaše prirodne ljepote i odlično gostoprimstvo. Ali bojim se da je stalno neslaganje političkih stranaka ogromna prepreka. Veliki dio mladih ljudi ne planira ostati u BiH.</p><h2>"Aprilski paket" je bio šansa</h2><p><b>Ako pogledamo Dodikove učestale prijetnje otcjepljenjem, američku crnu listu, činjenicu da je BiH na začelju u procesu evropskih integracija, čini se da je situacija tokom godina postala sve gora. Gdje je nastao problem, tj. zašto BiH, uz sve sile međunarodne zajednice, bonske ovlasti, donacije i ostalo, nije uspjela u punom kapacitetu profunkcionirati kao država?</b></p><p>- BiH ima teške izazove. Nema sumnje da se mora promijeniti Ustav. Jeste on ključni dio Dejtonskog sporazuma, ali krši razna ljudska prava, i nedostatak ikakvog konsenzusa u Predsjedništvu BiH sprečava napredak. Veoma je žalosno da, uprkos podršci SDA, SNSD-a i HDZ-a, „aprilski paket“ nije bio usvojen 2006. godine. Taj prijedlog je bio najbolja mogućnost za ustavne promjene.</p><p><b>Koliko američke sankcije mogu pozitivno utjecati na "discipliniranje“ političara u Bosni i Hercegovini? Čini se da su posebno uzdrmale RS, s obzirom na to da su neke od donedavno najjačih kompanija u ovom entitetu morale staviti katance na svoje poslovanje. No, šta to dugoročno znači, prije svega, za Milorada Dodika?</b></p><p>- Spisak diplomatskih opcija je relativno kratak: slatke riječi, verbalne prijetnje, sankcije, povlačenje ambasadora, prekid odnosa. Narod BiH može odlučiti da li su sankcije djelotvorne. Ljudi ponekad mene pitaju zašto se sankcije ne primjenjuju na više ljudi i u Federaciji.</p><p><b>Prije nekoliko mjeseci ste upozorili da Dodik poduzima provokativne korake kako bi neutralizirao međunarodnu zajednicu u Bosni i Hercegovini i osigurao de facto otcjepljenje entiteta Republika Srpska. Koliko je takav scenarij zaista moguć?</b></p><p>- Izvinjavam se, ne sjećam se takvih riječi s moje strane. Što se tiče otcjepljenja entiteta, potpuno je jasno da garanti Dejtonskog sporazuma, uključujući Sjedinjene Američke Države i Srbiju, ne bi to dozvolili.</p><h2>Američki izbori</h2><p><b>Oči svijeta uprte su u američke izbore. Ono što je izvjesno jeste da će SAD dobiti novog predsjednika. Kako bi izbor Donalda Trampa (Trump) s jedne, a Kamale Haris (Harris) s druge strane mogao utjecati na američku politiku prema BiH?</b></p><p>- Gledajući na brojne domaće prioritete u Americi i užasnu globalnu krizu, Balkan i BiH neće, naravno, biti glavni predmeti pažnje nove predsjedničke administracije. Kao i drugdje u svijetu, konkretna pozitivna dostignuća kao što su politička stabilnost, dobri susjedski odnosi i ekonomski razvoj, dobila bi sigurno američku podršku i interesovanje. Važno je iduće godine obilježiti 30. godišnjicu Dejtona, ali je otvoreno pitanje na kojem nivou protokola.</p><p>Penzionisan sam od jula 2023., od januara ove godine bavim se konsaltingom i savjetovanjem. Kao i ranije u diplomatskoj službi, tražim u svojoj firmi strategije i rješenja za svoje klijente. Da dodam na kraju, hvala za razgovor.</p>

Balkan i BiH neće, naravno, biti glavni predmeti pažnje nove američke administracije

Džonatan Mur, bivši šef Misije OSCE-a u BiH: SAD nikad neće dozvoliti otcjepljenje Republike Srpske!

<p>Komisija za obilježavanje značajnih datuma i ličnosti Općinskog vijeća Novi Grad izglasala je da se most na otoci preimenuje iz Mosta Kongresmena McCloskeyja u Most Farisa Pendeka.</p><p>Inicijativu je pokrenuo vijećnik DF-a Mirza Memišević&nbsp;uime Akademije fudbala Sparta, uz saglasnost roditelja Farisa Pendeka.</p><h2>Brisanje historije</h2><p>- Sada je na redu da savjeti mjesnih zajednica Čengić-Vila i Otoka daju svoje mišljenje o prijedlogu, a ovaj korak nam je važan kako zbog procedure, tako i da mjesne zajednice budu dio ove odluke. Nakon toga, Općinsko vijeće mora usvojiti ovu izmjenu i uputiti je Skupštini Kantona Sarajevo.</p><p>Vjerujem da je ovo adekvatan način da odamo počast Farisu i pozivam sve na maksimalnu efikasnost u donošenju odluka – istakao je Mirza Memišević.</p><p>Iako stravično ubijeni Pendek zaslužuje počast, to apsolutno nije kroz brisanje imena Mekloskog (McCloskey).</p><h2><br></h2>

<h2>Prijatelj BiH</h2><p>Američki kongresmen Frenk Mekloski (Frank) tokom rata u Bosni od 1992. do kraja svog mandata 1994. igrao je ključnu ulogu u održavanju pitanja Bosne na Kapitol Hilu. Rani i dosljedni zagovornik politike dizanja embarga na naoružanje Armije BiH i NATO-ove vojne intervencije, Mekloski je bio pionir u korištenju izraza genocid za opisivanje zločina koji su počinjeni u Bosni.&nbsp;</p><p><br></p>

<p>Zajedno s drugim prijateljima BiH u Kongresu, Mekloski je uspio progurati značajan amandman iz juna 1994. o ukidanju embarga na oružje koji je UN nametnuo Bosni i Hercegovini, što je otvorilo put za usvajanje zakona za ukidanje embarga u oba doma Kongresa u ljeto 1995., na šta je Klinton (Clinton) uložio veto. Kongresni pritisak na administraciju pridonio je američkim diplomatskim naporima koji su kulminirali Dejtonskim mirovnim sporazumom. Iako je Mekloskijeva kongresna karijera završila krajem 1994. godine, njegov utjecaj u prethodne dvije godine čvrsto ga je svrstao među najartikuliranije američke glasove kada je riječ o Bosni. Njegov kongresni mandat od 1992. do 1994. sada je njegova trajna vanjskopolitička ostavština.</p><p>Mekloski je umro 2. novembra 2003. godine. Odluka komisije Općinskog vijeća Novi Grad o promjeni naziva mosta uvreda je njegovoj porodici, Sjedinjenim Državama, ali i jasna poruka svim prijateljima BiH šta mogu očekivati od ovog grada, naroda i zemlje.&nbsp;</p>

Inicijativu je pokrenuo Mirza Memišević iz DF-a. Kongresmen Mekloski igrao ključnu ulogu u održavanju pitanja Bosne na Kapitol Hilu

S Otoke pokušavaju da izbrišu ime najvećeg zagovornika ukidanja embarga na naoružavanje BiH

<p>U posljednjih desetak godina na tržištu se počeo pojavljivati cijeli niz novih kategorija duhanskih i nikotinskih proizvoda, odnosno proizvoda nove kategorije: e-cigarete, grijani duhanski proizvodi i nikotinske vrećice.</p><p>Ipak, većina ljudi i dalje nije upućena u razlike u pogledu štetnosti koje postoje između cigareta i proizvoda nove kategorije.</p><p>Za razliku od cigareta, proizvodi nove kategorije dostavljaju nikotin bez sagorijevanja.</p><p>Sagorijevanje duhana i udisanje dima glavni su krivac za gotovo sve bolesti povezane s pušenjem, a ne sam nikotin. Stoga, proizvodi u kojima nema sagorijevanja počeli sve više interesirati zdravstvenu zajednicu.</p><p>Cochrane naučna baza (Electronic cigarettes for smoking cessation) recenzirala je 78 postojećih studija sa više od 22.000 uključenih učesnika, a zaključeno je da su e-cigarete učinkovitije za prestanak pušenja od nikotinskih zamjenskih terapija između 33 i čak 100 posto.</p><h2>Manje štetne</h2><p>Prema izračunu Cochrane mreže o uspješnosti e-cigareta u odvikavanju od pušenja, možemo izračunati efekat prelaska pušača na e-cigarete u zemljama regije. Naime, utvrđeno je da je nešto više od 1,3 miliona pušača u Bosni i Hercegovini.</p><p>Broj pušača u našoj zemlji, koji potencijalno mogu prestati pušiti uz e-cigarete (prema naučno utemeljenim dokazima - Cochrane), ako se aktivno podstiču na prelazak s cigareta na e-cigarete, iznosi 80.400, što je trostruko više od procijenjenog broja pušača koji samostalno ili uz dostupne terapije prestaju pušiti svake godine u Bosni i Hercegovini. Takvo veliko povećanje prestanka pušenja u samo nekoliko godina značajno bi unaprijedilo javno zdravstvenu statistiku naše države.</p><p>Dakle, uz adekvatne javnozdravstvene strategije, podršku zajednice, angažman civilnog društva i primjenu manje štetnih alternativa, prestanak pušenja može postati dostižan cilj, pružajući mnogima priliku za bolju i zdraviju budućnost.</p><p>Upravo se angažman strukovne zajednice i civilnog društva u podršci izmjene javnozdravstvenih strategija najbolje ogleda u radu Udruge korisnika osobnih isparivača (CROHM) koja u susjednoj Hrvatskoj zagovara naučni pristup i otvoreni dijalog o smanjenju štete od pušenja, uzimajući u obzir da je pušenje javnozdravstveni problem s visokim rizikom za razvoj kroničnih bolesti.</p><p>Branka Tokić&nbsp;(54) prvi je puta zapalila na pragu srednje škole, s nepunih 15 godina. U to joj je vrijeme pušenje bilo fora, pomodna aktivnost koju su prakticirali i drugi klinci iz razreda. Iako je već tada bila svjesna štetnosti cigareta, nastavila je pušiti narednih 39 godina.</p><p>Pokušala je prestati u dva navrata, nijednom uspješno, sve dok se ove godine nije uključila u program prestanka pušenja „Biram bez dima“, koji je provela udruga CROHM.</p><p>Nakon što se priključila programu, kombinirala je pušenje i vejpanje. U tom razdoblju nije više kupovala cigarete, tako da, kada je potrošila svoje zalihe, jednostavno se počela oslanjati samo na alternative.</p><p>- E-cigareta mi i dalje daje mogućnost da napravim taj duboki udah za koncentraciju prije posla. I vjerujem da je on sada puno manje štetan za mene. Evolucija se pobrinula da nam tijelo da do znanja kada nas nešto guši ili nam smeta. Kod mene sad tog efekta nema, stoga vjerujem da je alternativa bolja za mene – ističe Branka te dodaje da se više ne smatra pušačem, ponajviše zbog toga što sada dimom od cigarete više ne smeta ljudima oko sebe.</p>

<h2>Smanjiti količinu</h2><p>Jakov Guberac (34) priznaje da je ovisnik o nikotinu. U početku, kada je tek počeo pušiti prije 19 godina, imao je razdoblje kada nije mogao izdržati ni 15 minuta bez dima. Shvatio je da ima problem kada više nije mogao istrčati ni 20 metara u komadu bez da ga napadne intenzivni kašalj. Godine 2012. odlučio je stoga prestati i uspio u tome, upravo zahvaljujući vajpanju.</p><p>Jakov je punih šest godina izdržao bez cigarete, no onda ga jedno teško životno razdoblje vratilo pušenju.</p><p>- Došla je ta jedna teška situacija i slučajno sam zapalio. Povratka više nije bilo, pao sam. Što je najgore, uopće nisam uživao u tom dimu, no nisam mogao ni prestati – prisjeća se Jakov.</p><p>Odlučio je opet pokušati - prijavio se u program „Biram bez dima“ i dao si još jednu šansu. Ispočetka nije mogao pogoditi potrebnu količinu nikotina, no kada je našao omjer koji mu odgovara ponovno je uspješno odbacio cigarete.</p><p> - Plan mi je smanjiti količinu nikotina koju unosim u organizam do te mjere da dođem do nule. Mislim da ću ovoga puta uspjeti jer se vodim onom starom – ako možeš deset dana, možeš i sto dana, ako možeš sto dana, možeš i godinu... da, mogao sam ja i pet godina pa sam pao, samo što se na greškama uči i ovoga puta ih neću ponoviti – navodi Jakov.</p><p><br></p>

<p>U aprilu ove godine Udruga CROHM je pokrenula prvi krug programa prestanka pušenja pod nazivom „Biram bez dima“. Učesnici su bili su ljudi različitih godina, motiva, ali i „pušačkog staža“, no sve ih je povezivao isti cilj - želja da zauvijek izbace cigarete iz svog života. Uz podršku ljudi koji su upoznati s bezdimnim proizvodima i međusobnom saradnjom, polovina polaznika uspjela je u potpunosti prestati pušiti. Još jedna stvar koja im je zajednička jest da su prije uključivanja u program barem jednom pokušali prestati ili smanjiti broj cigareta, no okolnosti su ih na kraju ponovno vratile pušenju.</p><p>Program „Biram bez dima“ traje 28 dana, a svi polaznici na raspolaganje dobivaju sve tri kategorije bezdimnih proizvoda - e-cigarete, grijane duhanske proizvode i nikotinske vrećice, te edukaciju o svakom od njih, kako bi izabrali najbolji proizvod za sebe i na najbolji način nastavili s programom. Osim toga, svi učesnici na raspolaganju imaju stalno dostupnu pomoć i podršku članova udruge, dostupne proizvode koje sami odluče da su najpogodniji za njih, kao i edukaciju.</p><p>Upravo sada, Udruga pokreće drugi krug programa.</p><p><br></p><h2>Važnost naučnih istraživanja</h2><p>Stručnjaci okupljeni u Udruzi CROHM zalažu se za informiranost javnosti o bezdimnim alternativama poput e-cigareta, koje naučna istraživanja ocjenjuju kao manje štetne opcije u usporedbi s konvencionalnim cigaretama.</p><p>CROHM naglašava važnost naučnih istraživanja koja podržavaju učinkovitost bezdimnih proizvoda kao alata za prestanak pušenja. Kroz praćenje rezultata, reviziju naučnih radova i evaluaciju kliničkih studija, udruga se trudi učiniti ove informacije dostupnima javnosti. Na taj način podržavaju pušače u Hrvatskoj koji se žele osloboditi ovisnosti, ali to nisu uspjeli pomoću standardnih metoda.</p><p>U skladu sa nacionalnim strategijama, CROHM se zalaže za integraciju bezdimnih proizvoda u javnozdravstvene politike. Također, teže izgradnji svijesti o važnosti otvorenog dijaloga, informiranosti i utemeljenog donošenja odluka u vezi sa smanjenjem štete od pušenja. Njihov cilj je pružiti podršku u provedbi politika koje smanjuju zdravstvene rizike, koristeći najnovija naučna saznanja i istraživanja na globalnom i lokalnom nivou.</p>

Program „Biram bez dima“ traje 28 dana, a svi polaznici na raspolaganje dobivaju sve tri kategorije bezdimnih proizvoda

Ni 15 minuta nije mogao bez cigareta, ali 
zbog novih proizvoda ih je potpuno odbacio

<p>Nešto se ozbiljno kuha na relaciji SDA – DF. Između vjernih političkih saveznika koji su vodili brojne zajedničke borbe, od formiranja koalicije "petak 13.“, preko pokušaja 2022. da spriječe demokratsku većinu da izabere novu Vladu FBiH, do zajedničkih kandidata na lokalnim izborima, čini se da ljubav jenjava.</p><p>Ovaj zagrljaj DF je skupo koštao, s obzirom na to da je ova stranka na lokalnim izborima svedena na nivo statističke greške, a jedini izuzetak s dobrim rezultatom bila je njihova lista u Općini Stari Grad Sarajevo koja podržava trojku, a ne SDA.</p><h2>Pupčana vrpca</h2><p>Tako se Željko Komšić u intervjuu, koji je dao za BHT, i javno pokušao odreći SDA, za koju nije imao riječi hvale.</p><p>- Kako vi imate to partnerstvo, a Općinska organizacija SDA u Centru odluči da podrži protukandidata za načelnika Dennisu Gratzu (DF), o kakvom partnerstvu možete govoriti - kazao je Komšić.</p><p>Otišao je i korak dalje kazavši kako Izetbegović i on nisu pupčanom vrpcom vezani, ističući kako DF nema koaliciju sa SDA, nego „partnerstvo“ na temama koje se tiču države.</p><p>Ove Komšićeve izjave zaboljele su aktivne SDA-ovce na društvenim mrežama, koji su na njegov intervju burno reagirali, optužujući ga da im je zabio nož u leđa te da je nepouzdan saradnik.</p><p>I, uistinu, je li Komšić postao nepouzdan? Šta ga je nagnalo da nakon vjernog savezništva s ovom strankom i agresivnih višegodišnjih napada na trojku i optužbi za izdaju, u čemu su pojedini kadrovi njegove stranke bili grlatiji i radikalniji od SDA-ovih, Komšić odjednom okrene ploču?</p><p>Na prvu se čini da je to izborni rezultat koji Komšiću jasno poručuje da koalicija sa SDA vodi njegovoj marginalizaciji i da je izrazito nepopularna među glasačima.</p><h2>Američki utjecaj</h2><p>No, prema pouzdanim informacijama koje posjeduje „Dnevni avaz“, stvar je i mnogo dublja. Naime, Komšić je prethodnih sedmica s visokog diplomatskog nivoa SAD sugerirano da se kloni koalicije sa SDA koja, dok god je pod vodstvom Bakira Izetbegovića, za ovu silu i zapadne saveznike neće biti prihvatljiv koalicioni partner.</p><p>A vlastiti izborni potop, moguće je, učinio da čak i samom Komšiću dođe iz određenog organa u glavu te da shvati da se ukrcao na brod u kojem tone.</p><p>Da li će s tog broda konačno iskočiti, pokazat će se već tokom glasanja za izbor novog gradonačelnika Sarajeva.</p><h2>Prekidi i mirenja</h2><p>Od kada je odlučio osnovati Demokratsku frontu, Komšićev odnos prema SDA je svojevrsna ljubavna saga, prepuna prekida i mirenja. </p><p>Tako je DF poslije svojih prvih izbora 2014. napravio koaliciju sa SDA, da bi već nakon nekoliko mjeseci istupili iz vlasti na svim nivoima. Potom je 2018. DF bio dio šestorke, koja je raskinuta krajem 2019., kada je Komšić otišao sa SDA. Od tada je Komšić bio u čvrstom zagrljaju s ovom strankom. Je li ponovo došlo vrijeme za prekid?</p>

Hoće li nakon lošeg rezultata na izborima Komšić iskočiti s broda na kojem tone

Nakon izbornog debakla novi vjetrovi pušu u DF-u: Raskida li Komšić koaliciju sa SDA?

<p>Muzej kao društveni fenomen svoje porijeklo duguje dobu prosvjetiteljstva u 18. stoljeću.</p><p>Kako Sarajevo posljednjih godina bilježi nagli porast broja turista koji posjećuju naš grad, jasno je da su muzeji svakako jedna od glavnih atrakcija za mnoge turiste prilikom posjete. Naravno, tu su uvijek i domaći posjetioci koji poboljšavaju ponudu glavnog grada.</p><h2>&nbsp;Najbolje ocijenjeni </h2><p>No, kako kotiraju muzeji u glavnom gradu BiH? Na stranici tripadvisor.com posjetioci ostavljaju svoje ocjene muzejima koje posjećuju. Čak šest muzeja u Sarajevu ima najbolju ocjenu 5.</p><p>Na prvom mjestu po broju glasova s maksimalnom ocjenu je Muzej zločina protiv čovječnosti i genocida 1992.-1995., a nalazi se na adresi S. H. Muvekita 11/1. Stalnu postavku muzeja čine lični predmeti, ispovijesti žrtava rata i genocida, fotografije, kartografski prikazi, pisma, simulacije, dokumentarni filmovi i umjetnička djela. Muzej se posvetio kolektiviranju i prezentiranju vrijednih sadržaja iz ratne prošlosti naše države te edukacijom učenika i studenata o spomenutim događajima.</p><p><br></p>

<p>Nakon njega slijedi Galerija 11/07/95, smještena na Trgu Fra Grge Martića 2/III. Galerija 11/07/95 je prvi memorijalni muzej/galerija u BiH koji ima za cilj očuvanje sjećanja na genocid u Srebrenici i 8372 osobe koje su tragično izgubile živote u genocidu.</p><p><br></p>

<h2>&nbsp;Ratno djetinjstvo</h2><p>Također, najbolju ocjenu ima i Muzej ratnog djetinjstva, smješten u Logavinoj. Ovo je jedini muzej u svijetu koji se bavi isključivo iskustvom djetinjstva obilježenog ratovima. Muzej ratnog djetinjstva dobitnik je Muzejske nagrade Vijeća Evrope za 2018. godinu, jedne od najprestižnijih nagrada u muzejskom sektoru koja se dodjeljuje pri izboru za Evropski muzej godine.</p><p><br></p>

<p>Najvećom ocjenom posjetioci su još nagradili i Muzej opsade Sarajeva. Riječ je o specijaliziranom muzeju koji na jedinstven način govori o životu pod opsadom. Muzej prikazuje osobna iskustva Sarajlija, lične predmete, fotografije, dokumentarne filmove, pisma...</p><p><br></p>

<p>Peto mjesto, s prosječnom ocjenom četiri, zauzeo je Historijski muzej. Ovaj muzej otvoren je daleke 1945. godine. Sadrži više od 400.000 povijesnih eksponata, a današnji naziv dobio je 1993. godine. Jedno vrijeme nosio je naziv Muzej revolucije Bosne i Hercegovine.</p><p><br></p>

<h2>&nbsp;Također u vrhu</h2><p>Pored navedenih pet muzeja, među deset najpopularnijih i najposjećnijih muzeja u Sarajevu prema Tripadvisoru su Sarajevo virtualni muzej, koji ima ocjenu 5, ali i dosta manje glasova, Muzej Jevreja Bosne i Hercegovine, Kuća Sevdaha, Muzej Sarajeva te Muzej optič</p>

Čak šest muzeja u Sarajevu dobilo je najbolju ocjenu 5

Ovo je deset najpopularnijih muzeja u Sarajevu


<p>Uprkos brojnim akcijama i zapljenama, tržište duhana i duhanskih proizvoda se i dalje suočava s izazovima ilegalne trgovine. Crno tržište duhana nije samo problem unutar granica Bosne i Hercegovine, već i u drugim zemljama u regiji i zato je njegovo rješavanje još kompleksnije od onoga kako to može izgledati sa strane. U isto vrijeme, pojavljivanje novih kategorija proizvoda iziskuje potrebu da se svi nadležni na našem tržištu detaljno upoznaju s prirodom i regulativom ovih proizvoda.</p><p>S ciljem što bolje upućenosti u ova pitanja te značajnije podrške nadležnim institucijama, krajem septembra na Jahorini je održana edukativna radionica, koja je okupila 65 predstavnika institucija za nadzor nad tržištem. Radionica je osvijetlila neke važne teme, a organizirana je kako bi se predstavnici agencija za provedbu zakona na svim nivoima bolje upoznali s trenutnom situacijom, novim trendovima u ovom području te pružili još kvalitetniju podršku u borbi protiv crnog tržišta duhana.</p><h2>Markice s Kosova</h2><p>Crno tržište duhana i duhanskih proizvoda u BiH ostaje izazov zbog više faktora. Među ključnim uzrocima su nedovoljna koordinacija između entiteta i nadležnih institucija, nedostatak preciznih propisa i regulativa koji bi se usmjerili na suzbijanje ilegalne trgovine, te prilagodba zakona novim oblicima trgovine, uključujući i online platforme.</p><p>Na radionici su predstavljeni ključni rezultati istraživanja Agencije za ispitivanje javnog mnijenja IPSOS iz 2023. godine, a koji su pokazali mnoge zabrinjavajuće podatke.</p><p>Kada je u pitanju ilegalna potrošnja duhanskih proizvoda, ona je u našoj zemlji i dalje iznimno visoka i iznosi velikih 35 posto,  ključni je nalaz istraživanja. Nadalje, istraživanje je pokazalo da na tržištu BiH primjećujemo indikaciju rasta potrošnje ilegalnih cigareta. Volumen ilegalnih cigareta je u godini narastao više od četiri puta. Ilegalne cigarete koje su zabilježene na našem tržištu su one koje imaju ili markicu s Kosova ili su potpuno bez porezne markice. Ovo ukazuje da šverceri i dalje aktivno djeluju i nalaze različite kanale za šverc bez obzira na kontinuirane aktivnosti državnih agencija (prvenstveno SIPA, UIO i GP) na suzbijanju kriminala, šverca i crnog tržišta.</p><p>Da šverceri iz svega i dalje izvlače profite, pokazuje i podatak da se prosječna cijena ilegalnih cigareta približava cijeni legalnih i iznosi 4,3 KM. Osim cigareta, istraživanje je pokazalo da je na tržištu BiH iznimno velika potrošnja ilegalnog rezanog duhana. Ona iznosi u ukupnoj potrošnji duhanskih proizvoda iznimno visokih 30,9 posto. Iako se procjenjuje da je u 2023. godini ukupna potrošnja ilegalnog rezanog duhana bila 2.019 tona, što je 11 posto manje nego u 2022. godini, to je i dalje 13 posto više u odnosu na 2021. godinu i gotovo 23 posto više u odnosu na 2020. godinu.</p><p>Posebno problematična kategorija su konzumenti rezanog duhana. Naime, podaci pokazuju da se, prema udjelu među pušačima rezanog duhana, njih 97 posto odlučuje za ilegalni rezani duhan. Pijaca je i dalje glavni kanal za kupovinu ilegalnih cigareta, ali se prodaja odvija i putem interneta, odnosno društvenih mreža i platformi za trgovinu robom i uslugama. Ovi kanali prodaje posebno su bili popularni tokom pandemije koronavirusa, ali se nakon njenog prevazilaženja fokus ponovo vratio na pijace. Ilegalni rezani duhan konzumenti u najvećoj mjeri nabavljaju putem neregularnih kanala, a gotovo 50 posto pušača ovaj proizvod nabavlja na pijaci, ali i od uličnih prodavača i poznanika, odnosno prijatelja.</p><h2>Nove kategorije</h2><p>Tokom edukacije prisutni su dobili bolji uvid u proizvode novih kategorija. Riječ je o e-cigaretama, grijanim duhanskim proizvodima te nikotinskim vrećicama, koji danas postaju sve popularniji među potrošačima, jer su dobra alternativa cigaretama.</p><p>Otvorena je i tema o razlici između nikotinskih vrećica i snusa, koja je ranije izazivala konfuziju u javnosti. Naime, snus je proizvod koji sadrži duhan te je zabranjen u EU i BiH, osim u Švedskoj, dok nikotinske vrećice ne sadrže duhan i smatraju se proizvodima s potencijalno smanjenom štetnošću.</p><p>Prema svjetskim naučnim istraživanjima, kategorije novih proizvoda su potencijalno manje štetne od klasičnih cigareta, zbog toga što kod njih izostaje proces sagorijevanja. Upravo zato, mnogi od tih proizvoda koriste se i kao vid pomoći u potpunom prestanku pušenja. Njihovu manju štetnost i efikasnost potvrdilo je i istraživanje globalne nezavisne mreže istraživača Cochrane.</p><p>Zemlje poput Švedske, Velike Britanije i Francuske, kao i Novi Zeland, SAD i Japan, već uveliko koriste ove alternativne proizvode u svojim strategijama smanjenja štete od duhana kako bi smanjile broj pušača klasičnih cigareta. Da je koncept uspješan, dokazala je Švedska, smanjivši u posljednjih 15 godina stopu svojih pušača s 15 na 5,6 posto. Tako je došla na korak od toga da postane prva “bezdimna” zemlja u EU.</p><p>Govoreći o BiH, a prema naučno utemeljenim dokazima Cochrane, gdje je moguće izračunati učinak prelaska pušača na e-cigarete u državama regije, broj pušača u našoj zemlji, koji potencijalno mogu prestati pušiti uz e-cigarete ako se aktivno potaknu na ovu alternativu, iznosi 80.400.</p><p>To je trostruko više od procijenjenog broja pušača u Bosni i Hercegovini koji svake godine samostalno ili uz dostupne terapije prestaju pušiti.</p><h2><br>Kontinuirana edukacija nužna </h2><p>Na kraju radionice učesnici su se složili da su ovakve edukacije od ključne važnosti za poboljšanje koordinacije i efikasnosti u borbi protiv ilegalne trgovine duhanom. Istakli su potrebu za preciznijim propisima i regulativama usmjerenim na suzbijanje crnog tržišta duhana, kao i za prilagodbom zakona i strategija za kategorije novih proizvoda, koje doprinose oslobađanju zemlje od ovog problema. Osim ekonomskih i zdravstvenih aspekata, ilegalna trgovina duhanskim proizvodima ima i negativne socijalne implikacije. Stoga, redovno pružanje edukacije i razmjene iskustava među nadležnim institucijama, ključ su za uspješno suočavanje sa svim izazovima koje ona donosi.</p>

Prema udjelu među pušačima rezanog duhana, njih 97 posto odlučuje se za ilegalni rezani duhan 

Predstavnici nadzornih institucija upoznati s izazovima tržišta duhana: Ilegalna prodaja duhana u BiH ne jenjava

<p>Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik prethodnih dana boravio je na samitu BRICS-a, u ruskom Kazanju, savezu država koje mahom krase autokratski režimi vladanja i koje pokušavaju napraviti protutežu zapadnom političkom bloku u svijetu. Dodik je pritom naglasio da je Republici Srpskoj mjesto u BRICS-u te najavio da će prema Parlamentu BiH uputiti inicijativu za pridruživanje ovom savezu.</p><h2>Srce na Istoku</h2><p>Na BRICS-u je učestvovao i predsjednik Turske Redžep Tajip Erdoan (Recep Tayyip Erdogan), koji je prije nekoliko sedmica najavio pridruživanje Turske ovom savezu.</p><p>Skup u Kazanju pratila je serija tekstova u udarnom stranačkom glasilu SDA u kojem se nisu štedjeli hvalospjevi na račun BRICS-a, koji je okarakteriziran kao "simbol multipolarnog svijeta, promovirajući saradnju i razvoj bez nametanja političkih uvjeta".</p><p>Osim ljubavi prema BRICS-u, Dodika i strukture povezane sa SDA spaja i vrlo sličan gnjev prema zapadnim državama. Dok Dodik već mjesecima kočijaški vrijeđa zapadne diplomate u BiH i njihove politike predstavlja kao neprijateljske prema RS i srpskom narodu, istovjetna retorika dolazi od SDA, koja mjesecima nastoji probuditi antagonizam Bošnjaka prema Zapadu kao sili koja ih, vođena kršćanskim vjerskim motivima, želi politički uništiti.</p><p>Još jedna zajednička meta je OHR. Dok Dodik Kristijana Šmita (Christian Schmidt) naziva turistom i lažnim visokim predstavnikom te dosljedno zagovara OHR, iz SDA-ove kuhinje Šmit se od prvog dana portretira kao čovjek sa zadaćom obespravljivanja Bošnjaka.</p><h2>Isti put</h2><p>Osim OHR-a, kao institucije nadležne za provedbu civilnog aspekta Dejtonskog sporazuma, još jedna institucija zadužena za štićenje ustavnog poretka BiH postala je zajednička meta i SDA i SNSD-a - Ustavni sud BiH. Dok je Dodik nakon presude o državnoj imovini na sve načine atakovao na ovu instituciju, od poništenog (od Šmita) zakona o neprimjenjivanju oduka Ustavnog suda na teritoriji RS do sprečavanja imenovanja srpskih sudija u ovu instituciju, SDA je s jednakim žarom pokušavala ostaviti Sud bez hrvatskog člana višemjesečnom hajkom i napadima na izbor Marina Vukoje.</p><p>I po pitanju evropskih integracija su se uspjeli naći na istom putu, gdje SNSD uporno odbija prihvatiti dva člana Reformske agende koju zahtijeva EU, a SDA je preko svojih kantonalnih premijera blokirala slanje te agende.</p><p>Možda su uistinu samo zavjera izjave koje smo mogli čuti od ministra Konakovića - da KOS-ovci ordiniraju sa SDA i rade za velikosrpske interese, no zanimljivo je da im se dežurne i glavne mete posljednjih mjeseci gotovo 100 posto poklapaju, kao što im se i savršeno poklapaju ključni međunarodni partneri – Dodiku Putin, a SDA Erdoan, saveznici u BRICS-u. </p><p>Da li je tom tursko-ruskom savezu, kojem eventualno možemo priključiti Srbiju, zaista u interesu Bosna i Hercegovina integrirana u zapadni politički, ekonomski i civilizacijski poredak?</p><h2>Velikosrpska politika</h2><p>Predsjednik Naroda i pravde i ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković, gostujući u emisiji&nbsp;„Face to Face&nbsp;sa Senadom Hadžifejzovićem“, kazao je da Bakir Izetbegović sa SDA, KOS-ovcima i Srbijom provodi velikosrpsku politiku.&nbsp;</p><p>- Izetbegović sa SDA, KOS-ovcima i Srbijom provodi velikosrpsku politiku i ruši OHR, Ustavni sud i Sud BiH. Bakir Izetbegović sigurno nešto duguje Srbima! Išao je svjesno u krah revizije presude sa Srbijom  - kazao je Konaković.</p>

Dežurne i glavne mete posljednjih mjeseci se gotovo 100 posto poklapaju, kao što im se i savršeno poklapaju ključni međunarodni partneri

Izetbegović i Dodik: Zajednički neprijatelji

Od BRICS-a, preko Šmita, EU, Ustavnog suda, do Zapada: Zašto se Dodikove i Bakirove mete 100 posto poklapaju

<p>Tokom prethodnih decenija objavljene su stotine tekstova, podastrte desetine dokaza i isto toliko svjedočenja direktno upućenih i uključenih ljudi da su kadrovi KOS-a drmali vojnim i političkim vrhom tokom i nakon agresije na Bosnu i Hercegovinu. Sa svim ključnim zlodjelima koji su zadesili bošnjački narod povezivani su ovi kadrovi - od političkih ubistava, preko sabotiranja odbrane države, krađe donacija, terorističkih kampova, pljačkaške privatizacije, pa do aktuelnih kampanja poziva na linč i crtanja mete na čelo političkim protivnicima.</p><p>Ipak, svi ti brojni dokazi i dokumenti ostajali su pohranjeni na stranicama novina, magazina i knjiga, u ponekom dokumentarcu ili TV gostovanju, ali sve to bez sudskih epiloga i konačnog raskrinkavanja mašinerije.</p><p>Stoga, značajno je što je Elmedin Konaković, kao stranački lider i ministar vanjskih poslova, na najvišem nivou aktuelizirao pitanje KOS-ovaca i njihove uloge u vrhu Stranke demokratske akcije (SDA).</p><p>Konaković je djelovao prilično samouvjereno kada je tvrdio da posjeduje čvrste dokaze o ulozi koju ovi kadrovi imaju u rušenju državnih institucija i radu za velikosrpske interese. Za nadati se da zna kud goni s ovom pričom i da će ona konačno ići ka konkretnom epilogu raskrinkavanja, obračuna i otrežnjenja, jer sve drugo bi bilo politički pogubno kako po njegovu karijeru tako i budućnost cijelog društva.</p><p>Spomenuti savjetnik i oca i sina za kojeg je objelodanjeno da je prije rata bio visokorangirani oficir KOS-a izvjesno je samo poznati vrh ledenog brijega, ali je pravo pitanje zbog čega je on sve vrijeme u njihovoj milosti, s kojim ciljevima i šta je to djelovanje duboke države ostavilo sve iza sebe.</p><p>Od islamizacije Armije RBiH i poklona neprijatelju da se ona iz bosanske pretvori u muslimansku vojsku, preko rušenja revizije, do aktuelne antizapadne retorike i udara na institucije ove države, utisak koji se nedvojbeno nameće jeste da ptice u konačnici uvijek dolijeću na istu adresu - onu beogradsku.</p>

Utisak koji se nedvojbeno nameće jeste da oni u konačnici uvijek stižu na istu adresu, onu beogradsku

Konaković: Aktuelizirao pitanje KOS-ovaca

Samo još KOS-ovci zvižduću

<p>Dvije su žene temeljito dominirale politikom svojih sjevernoevropskih zemalja. Osim njihovog spola, Angela Merkel i Margaret Tačer (Thatcher) često se zbrajaju kao privrženice desnog centra s darom za politički opstanak. </p><p>Vladale su vrlo različito – jedna je prijeteći vitlala svojom torbom, druga je strpljivo ugovarala koalicijske partnere – ali toliko dugo da se čak ni tinejdžeri nisu mogli sjetiti da je neko drugi bio na čelu, do trenutka kada su odstupili s vlasti. Ali njihova ostavština izgleda potpuno drugačije. Iako je Tačer smijenila njena vlastita stranka 1990. dok su joj rezultati u anketama klizili, od tada je bila na vrhu ankete najboljih britanskih poslijeratnih vođa.</p><h2>Sama se povukla</h2><p>Angela Merkel odlučila se sama povući nakon četiri mandata. Još je toliko popularna da su i kandidat njene stranke i opozicioni kolega (sada na funkciji) pokušali preuzeti njen plašt. Ipak, svaki mjesec koji prođe donosi podsjetnik na to kako je njena vladavina gurnula Njemačku u blato.</p><p>Ostavština „Željezne Frau“ bit će u centru pažnje 26. novembra kada objavi svoje memoare na 736 stranica. Ono što bi nekada bilo krug časti (zajedno s nekoliko obaveznih kopanja po bivšim političkim neprijateljima), morat će umjesto toga usvojiti prilično obrambeni ton. Čini se da je gotovo svaka velika odluka koju sada donese Merkel rezultirala lošijom situacijom u Njemačkoj, a često i cijeloj Evropskoj uniji. Geopolitički je ostavila zemlju sa sada poznatim trifektom opasnih ovisnosti: nije se mogla braniti bez Amerike, bori se za rast bez izvoza u Kinu, oslanjajući se na ruski plin kako bi održala svoju industriju. Izvještaj o ekonomiji je porazan – 16 godina muljanja bez ikakvih reformi učinilo je Njemačku ponovno ekonomskim bolesnikom Evrope.</p><h2>Pošlo po zlu</h2><p>Što je pošlo po zlu? Vladimir Putin – jedan je jezgrovit odgovor. Odluka ruskog predsjednika da pokrene potpunu invaziju na Ukrajinu 2022. pokazala je da loša pripremljenost Njemačke nije bila samo teoretska zamka. Merkel je njegovala Putina, redovno razgovarajući s njim (pomoglo je što Putin zna njemački, a ona ruski). Bez sumnje će ponoviti u svojim memoarima da mu nikada nije stvarno vjerovala, a zatim će podsjetiti svijet kako je predvodila pokret za uvođenje sankcija Rusiji nakon njene invazije na Ukrajinu 2014. godine.</p><p>Međutim, čak će se i najsanjivi recenzent zapitati zašto je njemačka potrošnja za odbranu ostala na mizernih 1,3 posto BDP-a tokom njenog mandata. Još gore, zašto je dopustila da ruski plin čini sve veći dio njemačke potrošnje – čak je dopustila izgradnju novog plinovoda iz Rusije nakon 2014.? Osim što je bio štetan za planetu, nagao poziv Merkel da se zatvore preostale nuklearne elektrane u Njemačkoj nakon katastrofe u Fukušimi 2011. učinio je zemlju još više vezanom za Rusiju.</p><p>Ne može se pohvaliti ni rezultatima na nivou EU. Iako je Unija opstala (minus Velika Britanija), šta je epilog?</p><p>EU je postala krhkija zbog demokratskog nazadovanja nekih od njezinih članica, ponajprije Mađarske. Merkel ovdje zaslužuje puno krivice jer je autokratu Viktora Orbana u nadobudnosti zaštitila od kritika iz razloga lijenih pogodnosti (Mađarska je vezana za njemačke industrijske lance opskrbe). Drugo je kako se pokazalo da je Evropa na ekonomski sporom putu. Nedavni izvještaj Marija Dragija (Mario Draghi), bivšeg premijera Italije, osudio je evropsku ekonomsku politiku, ističući koliko je kontinent zaostao za Amerikom. Naposljetku, njena ljubaznost prema migrantima, koje je pozvala (više od milion Sirijaca i drugih) u Njemačku 2015.,, dovela je do brojnih društvenih problema i političke reakcije koja je pomogla potaknuti uspon tvrde desnice u Njemačkoj i drugdje.</p><h2>Nije za reforme</h2><p>Ima ironije u tome kako su stvari ispale. Njemačka je nagovarala južne Evropljane na mjere štednje, ali sada njeni vlastiti načini uštede feniga izgledaju pogrešno. Ustavni amandman koji ograničava budžetske deficite, a koji datira iz vremena Merkel 2009., rezultirao je hroničnim nedostatkom ulaganja u javne usluge. Potrošnja koja se mogla izvršiti uz 0 posto kamata mogla je učiniti Njemačku spremnom za 21. stoljeće. Umjesto toga, mostovi se doslovno ruše, a željeznice su u kvaru zbog višegodišnjeg zanemarivanja.</p>

Šesnaest godina bez ikakvih reformi uzima danak Njemačkoj i Evropi

Katastrofalno naslijeđe dugovječne kancelarke: Angela Merkel - žena koja je uništila Njemačku

<p>Lokalni izbori u BiH su završeni. Mandati za općinska vijeća u četiri gradske općine su podijeljeni, što znači da će sad sve oči biti uprte u formiranje Gradskog vijeća Sarajevo i, prije svega, izbor novog gradonačelnika.</p><p>A ako nam historija išta pokazuje, to je da izbor gradonačelnika redovno biva uzbudljiv triler neizvjestan do samog kraja i pozornica za brojna mešetarenja. S obzirom na to, prema svemu sudeći, broj vijećnika iz dva bloka (SDA, SBiH i DF s jedne, te SDP, NiP i NS s druge strane) trebao bi biti vrlo izjednačen.</p><h2>28 vijećnika</h2><p>Gradsko vijeće Sarajevo čini 28 vijećnika, a svaka općina daje jednak broj – njih po sedam. Ove godine postoji jedna novina u odnosu na prije četiri godine. Naime, nakon farse s Bogićem Bogićevićem prije četiri godine, gradonačelnik će se ovaj put birati javnim glasanjem, a bit će izabran onaj kandidat koji uspije sakupiti 15 glasova. Podsjetimo, zahvaljujući tajnom glasanju slična farsa se desila i 2016. godine kada je za gradonačelnika izabran Abdulah Skaka, a na kasnijem audiosnimku u čuvenoj aferi „Asim“ mogli čuti bivšeg visokog funkcionera Asima Sarajlića kako se hvali da je on osigurao nedostajuće glasove. </p><p>Trenutni odnos snaga suprotstavljenih političkih blokova koji su najavili borbu za gradonačelnika Sarajeva, kada se saberu mandati u četiri gradske općine, je tačno 58:58. No, trojka po tom pitanju ima jedan velik adut u svom rukavu. Naime, prema Statutu u Gradskom vijeću Bošnjaci, Hrvati i Srbi dobivaju po najmanje 20 posto mjesta (po šest mjesta), a vijećnicima iz reda ostalih zagarantirana su najmanje dva mjesta. </p><p>To prednost daje trojki, s obzirom na to da Stranka za BiH i SDA, i pored izbornog uspjeha, nisu dale preveliki broj nebošnjaka u općinska vijeća, dok je njihov treći partner DF prošao veoma loše na izborima.</p><h2>Šta će DF?</h2><p>Također, nije jasno kako će se u cijeloj jednačini ponašati vijećnici DF-a iz Starog Grada, budući da je u ovoj općini, za razliku od ostatka kantona, Demokratska fronta odlučila podržati trojku.</p><p>Prema svemu sudeći, u narednim sedmicama gledat ćemo novi krug farse, trgovina, utjecaja i mogućih mijenjanja dresova, nakon kojih ćemo saznati ime gradonačelnika.</p><h2>Ko će biti gradonačelnik?</h2><p>Kada je riječ o kandidatima za gradonačelnika Sarajeva, trojka okupljena oko SDA još prije izbora se usaglasila oko kandidature Faruka Kapidžića, iako se po kuloarima razvijaju tenzije da je zapravo stvarni kandidat Sebija Izetbegović kojoj bi Kapidžić u posljednjem trenutku trebao prepustiti mjesto, iako je malo vjerovatno da će SBiH i DF biti spremne ući u toliki rizik. S druge strane, nepoznato je koga bi trojka mogla kandidirati. Za poziciju čelnika Sarajeva iznimno je bio zainteresiran Jasmin Ademović, no nakon sukoba s ostatkom trojke i debakla u Općini Centar, mala je vjerovatnoća za ovakav ishod. Za sada bi prema predizbornom dogovoru u trojki ova pozicija trebala pripasti NiP-u, a kao mogući nasljednik Benjamine Karić spominjao se trenutni dogradonačelnik Samir Avdić.</p>

Maoz Inon, izraelski mirovni aktivista, za "Dnevni avaz": Moje ubijene roditelje neće vratiti ubijanje palestinske djece

Dok mnogi (ne)opravdano strahuju, Dodik slavi: Šta pobjeda Donalda Trampa znači za BiH

Vjetrokoridori i regulacioni planovi stvorili tenzije u glavnom gradu: Treba li u Sarajevu potpuno obustaviti gradnju (privremeno)?

Neuspješni atentat koji je Trampu donio mjesto predsjednika: "Bog me je sačuvao da popravim SAD"

Bezidejna trojka

Faruk Muharemović za "Avaz": Dosta je demagogije, gradnja u Sarajevu se ne može i ne treba zabraniti

Džonatan Mur, bivši šef Misije OSCE-a u BiH: SAD nikad neće dozvoliti otcjepljenje Republike Srpske!

S Otoke pokušavaju da izbrišu ime najvećeg zagovornika ukidanja embarga na naoružavanje BiH

Ni 15 minuta nije mogao bez cigareta, ali zbog novih proizvoda ih je potpuno odbacio

Nakon izbornog debakla novi vjetrovi pušu u DF-u: Raskida li Komšić koaliciju sa SDA?

Ovo je deset najpopularnijih muzeja u Sarajevu

Predstavnici nadzornih institucija upoznati s izazovima tržišta duhana: Ilegalna prodaja duhana u BiH ne jenjava

Od BRICS-a, preko Šmita, EU, Ustavnog suda, do Zapada: Zašto se Dodikove i Bakirove mete 100 posto poklapaju

Samo još KOS-ovci zvižduću

Katastrofalno naslijeđe dugovječne kancelarke: Angela Merkel - žena koja je uništila Njemačku

Mandati podijeljeni, počinje završna borba: Ko će biti novi gradonačelnik Sarajeva?

Maoz Inon, izraelski mirovni aktivista, za "Dnevni avaz": Moje ubijene roditelje neće vratiti ubijanje palestinske djece

Dok mnogi (ne)opravdano strahuju, Dodik slavi: Šta pobjeda Donalda Trampa znači za BiH

Vjetrokoridori i regulacioni planovi stvorili tenzije u glavnom gradu: Treba li u Sarajevu potpuno obustaviti gradnju (privremeno)?

Neuspješni atentat koji je Trampu donio mjesto predsjednika: "Bog me je sačuvao da popravim SAD"

Bezidejna trojka

Faruk Muharemović za "Avaz": Dosta je demagogije, gradnja u Sarajevu se ne može i ne treba zabraniti

Džonatan Mur, bivši šef Misije OSCE-a u BiH: SAD nikad neće dozvoliti otcjepljenje Republike Srpske!

S Otoke pokušavaju da izbrišu ime najvećeg zagovornika ukidanja embarga na naoružavanje BiH

Ni 15 minuta nije mogao bez cigareta, ali zbog novih proizvoda ih je potpuno odbacio

Nakon izbornog debakla novi vjetrovi pušu u DF-u: Raskida li Komšić koaliciju sa SDA?

Ovo je deset najpopularnijih muzeja u Sarajevu

Predstavnici nadzornih institucija upoznati s izazovima tržišta duhana: Ilegalna prodaja duhana u BiH ne jenjava

Od BRICS-a, preko Šmita, EU, Ustavnog suda, do Zapada: Zašto se Dodikove i Bakirove mete 100 posto poklapaju

Samo još KOS-ovci zvižduću

Katastrofalno naslijeđe dugovječne kancelarke: Angela Merkel - žena koja je uništila Njemačku

Mandati podijeljeni, počinje završna borba: Ko će biti novi gradonačelnik Sarajeva?