Uprkos brojnim akcijama i zapljenama, tržište duhana i duhanskih proizvoda se i dalje suočava s izazovima ilegalne trgovine. Crno tržište duhana nije samo problem unutar granica Bosne i Hercegovine, već i u drugim zemljama u regiji i zato je njegovo rješavanje još kompleksnije od onoga kako to može izgledati sa strane. U isto vrijeme, pojavljivanje novih kategorija proizvoda iziskuje potrebu da se svi nadležni na našem tržištu detaljno upoznaju s prirodom i regulativom ovih proizvoda.

S ciljem što bolje upućenosti u ova pitanja te značajnije podrške nadležnim institucijama, krajem septembra na Jahorini je održana edukativna radionica, koja je okupila 65 predstavnika institucija za nadzor nad tržištem. Radionica je osvijetlila neke važne teme, a organizirana je kako bi se predstavnici agencija za provedbu zakona na svim nivoima bolje upoznali s trenutnom situacijom, novim trendovima u ovom području te pružili još kvalitetniju podršku u borbi protiv crnog tržišta duhana.

Markice s Kosova

Crno tržište duhana i duhanskih proizvoda u BiH ostaje izazov zbog više faktora. Među ključnim uzrocima su nedovoljna koordinacija između entiteta i nadležnih institucija, nedostatak preciznih propisa i regulativa koji bi se usmjerili na suzbijanje ilegalne trgovine, te prilagodba zakona novim oblicima trgovine, uključujući i online platforme.

Na radionici su predstavljeni ključni rezultati istraživanja Agencije za ispitivanje javnog mnijenja IPSOS iz 2023. godine, a koji su pokazali mnoge zabrinjavajuće podatke.

Kada je u pitanju ilegalna potrošnja duhanskih proizvoda, ona je u našoj zemlji i dalje iznimno visoka i iznosi velikih 35 posto, ključni je nalaz istraživanja. Nadalje, istraživanje je pokazalo da na tržištu BiH primjećujemo indikaciju rasta potrošnje ilegalnih cigareta. Volumen ilegalnih cigareta je u godini narastao više od četiri puta. Ilegalne cigarete koje su zabilježene na našem tržištu su one koje imaju ili markicu s Kosova ili su potpuno bez porezne markice. Ovo ukazuje da šverceri i dalje aktivno djeluju i nalaze različite kanale za šverc bez obzira na kontinuirane aktivnosti državnih agencija (prvenstveno SIPA, UIO i GP) na suzbijanju kriminala, šverca i crnog tržišta.

Da šverceri iz svega i dalje izvlače profite, pokazuje i podatak da se prosječna cijena ilegalnih cigareta približava cijeni legalnih i iznosi 4,3 KM. Osim cigareta, istraživanje je pokazalo da je na tržištu BiH iznimno velika potrošnja ilegalnog rezanog duhana. Ona iznosi u ukupnoj potrošnji duhanskih proizvoda iznimno visokih 30,9 posto. Iako se procjenjuje da je u 2023. godini ukupna potrošnja ilegalnog rezanog duhana bila 2.019 tona, što je 11 posto manje nego u 2022. godini, to je i dalje 13 posto više u odnosu na 2021. godinu i gotovo 23 posto više u odnosu na 2020. godinu.

Posebno problematična kategorija su konzumenti rezanog duhana. Naime, podaci pokazuju da se, prema udjelu među pušačima rezanog duhana, njih 97 posto odlučuje za ilegalni rezani duhan. Pijaca je i dalje glavni kanal za kupovinu ilegalnih cigareta, ali se prodaja odvija i putem interneta, odnosno društvenih mreža i platformi za trgovinu robom i uslugama. Ovi kanali prodaje posebno su bili popularni tokom pandemije koronavirusa, ali se nakon njenog prevazilaženja fokus ponovo vratio na pijace. Ilegalni rezani duhan konzumenti u najvećoj mjeri nabavljaju putem neregularnih kanala, a gotovo 50 posto pušača ovaj proizvod nabavlja na pijaci, ali i od uličnih prodavača i poznanika, odnosno prijatelja.

Nove kategorije

Tokom edukacije prisutni su dobili bolji uvid u proizvode novih kategorija. Riječ je o e-cigaretama, grijanim duhanskim proizvodima te nikotinskim vrećicama, koji danas postaju sve popularniji među potrošačima, jer su dobra alternativa cigaretama.

Otvorena je i tema o razlici između nikotinskih vrećica i snusa, koja je ranije izazivala konfuziju u javnosti. Naime, snus je proizvod koji sadrži duhan te je zabranjen u EU i BiH, osim u Švedskoj, dok nikotinske vrećice ne sadrže duhan i smatraju se proizvodima s potencijalno smanjenom štetnošću.

Prema svjetskim naučnim istraživanjima, kategorije novih proizvoda su potencijalno manje štetne od klasičnih cigareta, zbog toga što kod njih izostaje proces sagorijevanja. Upravo zato, mnogi od tih proizvoda koriste se i kao vid pomoći u potpunom prestanku pušenja. Njihovu manju štetnost i efikasnost potvrdilo je i istraživanje globalne nezavisne mreže istraživača Cochrane.

Zemlje poput Švedske, Velike Britanije i Francuske, kao i Novi Zeland, SAD i Japan, već uveliko koriste ove alternativne proizvode u svojim strategijama smanjenja štete od duhana kako bi smanjile broj pušača klasičnih cigareta. Da je koncept uspješan, dokazala je Švedska, smanjivši u posljednjih 15 godina stopu svojih pušača s 15 na 5,6 posto. Tako je došla na korak od toga da postane prva “bezdimna” zemlja u EU.

Govoreći o BiH, a prema naučno utemeljenim dokazima Cochrane, gdje je moguće izračunati učinak prelaska pušača na e-cigarete u državama regije, broj pušača u našoj zemlji, koji potencijalno mogu prestati pušiti uz e-cigarete ako se aktivno potaknu na ovu alternativu, iznosi 80.400.

To je trostruko više od procijenjenog broja pušača u Bosni i Hercegovini koji svake godine samostalno ili uz dostupne terapije prestaju pušiti.

Kontinuirana edukacija nužna

Na kraju radionice učesnici su se složili da su ovakve edukacije od ključne važnosti za poboljšanje koordinacije i efikasnosti u borbi protiv ilegalne trgovine duhanom. Istakli su potrebu za preciznijim propisima i regulativama usmjerenim na suzbijanje crnog tržišta duhana, kao i za prilagodbom zakona i strategija za kategorije novih proizvoda, koje doprinose oslobađanju zemlje od ovog problema. Osim ekonomskih i zdravstvenih aspekata, ilegalna trgovina duhanskim proizvodima ima i negativne socijalne implikacije. Stoga, redovno pružanje edukacije i razmjene iskustava među nadležnim institucijama, ključ su za uspješno suočavanje sa svim izazovima koje ona donosi.