<p>Lokalni izbori u BiH su završeni. Mandati za općinska vijeća u četiri gradske općine su podijeljeni, što znači da će sad sve oči biti uprte u formiranje Gradskog vijeća Sarajevo i, prije svega, izbor novog gradonačelnika.</p><p>A ako nam historija išta pokazuje, to je da izbor gradonačelnika redovno biva uzbudljiv triler neizvjestan do samog kraja i pozornica za brojna mešetarenja. S obzirom na to, prema svemu sudeći, broj vijećnika iz dva bloka (SDA, SBiH i DF s jedne, te SDP, NiP i NS s druge strane) trebao bi biti vrlo izjednačen.</p><h2>28 vijećnika</h2><p>Gradsko vijeće Sarajevo čini 28 vijećnika, a svaka općina daje jednak broj – njih po sedam. Ove godine postoji jedna novina u odnosu na prije četiri godine. Naime, nakon farse s Bogićem Bogićevićem prije četiri godine, gradonačelnik će se ovaj put birati javnim glasanjem, a bit će izabran onaj kandidat koji uspije sakupiti 15 glasova. Podsjetimo, zahvaljujući tajnom glasanju slična farsa se desila i 2016. godine kada je za gradonačelnika izabran Abdulah Skaka, a na kasnijem audiosnimku u čuvenoj aferi „Asim“ mogli čuti bivšeg visokog funkcionera Asima Sarajlića kako se hvali da je on osigurao nedostajuće glasove. </p><p>Trenutni odnos snaga suprotstavljenih političkih blokova koji su najavili borbu za gradonačelnika Sarajeva, kada se saberu mandati u četiri gradske općine, je tačno 58:58. No, trojka po tom pitanju ima jedan velik adut u svom rukavu. Naime, prema Statutu u Gradskom vijeću Bošnjaci, Hrvati i Srbi dobivaju po najmanje 20 posto mjesta (po šest mjesta), a vijećnicima iz reda ostalih zagarantirana su najmanje dva mjesta. </p><p>To prednost daje trojki, s obzirom na to da Stranka za BiH i SDA, i pored izbornog uspjeha, nisu dale preveliki broj nebošnjaka u općinska vijeća, dok je njihov treći partner DF prošao veoma loše na izborima.</p><h2>Šta će DF?</h2><p>Također, nije jasno kako će se u cijeloj jednačini ponašati vijećnici DF-a iz Starog Grada, budući da je u ovoj općini, za razliku od ostatka kantona, Demokratska fronta odlučila podržati trojku.</p><p>Prema svemu sudeći, u narednim sedmicama gledat ćemo novi krug farse, trgovina, utjecaja i mogućih mijenjanja dresova, nakon kojih ćemo saznati ime gradonačelnika.</p><h2>Ko će biti gradonačelnik?</h2><p>Kada je riječ o kandidatima za gradonačelnika Sarajeva, trojka okupljena oko SDA još prije izbora se usaglasila oko kandidature Faruka Kapidžića, iako se po kuloarima razvijaju tenzije da je zapravo stvarni kandidat Sebija Izetbegović kojoj bi Kapidžić u posljednjem trenutku trebao prepustiti mjesto, iako je malo vjerovatno da će SBiH i DF biti spremne ući u toliki rizik. S druge strane, nepoznato je koga bi trojka mogla kandidirati. Za poziciju čelnika Sarajeva iznimno je bio zainteresiran Jasmin Ademović, no nakon sukoba s ostatkom trojke i debakla u Općini Centar, mala je vjerovatnoća za ovakav ishod. Za sada bi prema predizbornom dogovoru u trojki ova pozicija trebala pripasti NiP-u, a kao mogući nasljednik Benjamine Karić spominjao se trenutni dogradonačelnik Samir Avdić.</p>

Odnos između dva bloka u vijećima trenutno je tačno 58:58

Mandati podijeljeni, počinje završna borba: Ko će biti novi gradonačelnik Sarajeva?

<p>Zastupnik u Narodnoj skupštini RS i lider stranke Za pravdu i red&nbsp; Nebojša Vukanović na svom blogu objavio je skandalozan tekst u kojem kritikuje vlasti u Istočnom Sarajevu, jer ljud iz FBiH danas kupuju stanove na njegovoj teritoriji. U ovom tekstu se navodi podatak da "čak" 700 osoba iz Federacije posjeduju stanove u RS, te na kraju ultranacionalistički aparthejdski i deplasirano zaključuje: "Mi smo željeli da napravimo novi grad, na našoj zemlji i da njime upravljamo. To što su nam zabranili da se grad zove Srpsko već Istocno Sarajevo ne znači da ono to više nije. Ako ovako nastavimo ono neće jos dugo biti naše!"</p><p>Uzalud se poslije Vukanović posipao pepelom tvrdeći da je onn navodno "samo ukazivao&nbsp; da nije sporno što Bošnjaci ili bilo koji drugi narod kupuje stanove u Istočnom Sarajevu, već da je ekonomska politika SNSD-a i Dodika dovela do toga da Srbi to nisu u mogućnosti."</p><p>No, da njemu i njegovoj stranci to stvarno bila namjera, onda ne bi prebrojavao ljude iz FBiH sa stanovima u RS i izvodio zaključke da Srbi nisu gradili sebi grad da bi ga drugi narodi nasljevali, što je ultranacionacionalistički i anticivilizacijski stav.</p><p>To da su osnivači i rukovodioci Republike Srpske, danas haški osuđenici za genocid i masovne zločine, htjeli da naprave etnički čistu srpsku državu te etnički čisto novo "srpsko Sarajevo" je jasno i, uostalom, i sudski presuđeno.</p><h2>Snaga tržišta</h2><p>No, ono što nacionalistički i politički umovi često zanemaruju kada pokušavaju realizirati svoje manje ili više zloćudne ideje jesu snaga tržiša i ekonomije koji funkcionišu po svojim prirodnim zakonima i koji, poput nabujale rijeke, prije ili kasnije ruše sve prepreke i uspostavljaju prevlast svoje logike. Politika to može, kao što i uporno radi, pokušavati kočiti, poremetiti, zaustaviti, no na kraju će biti poražena.</p><p>Mogao se na livadama pored Sarajeva graditi i sanjati grad koji će ostati vječito izdvojen i vječito čisto srpski, no ono što se nije moglo izbjeći su ekonomski zakoni. Naime, taj je taj "grad" po svom geografskom položaju de facto u Sarajevu. On je nasljonjen na tržište od 450.000 ljudi i prije ili kasnije, da bi uopće opstao, morao je početi poslovati, trgovati i sarađivati s ljudima u Sarajevu, što nužno vodi ka prirodnoj integraciji i međuzavisnosti ljudi u dva dijela grada.</p><p>Stoga, proces koji se danas dešava - da većina ljudi iz Istočnog Sarajeva radi u federalnom dijelu grada, kako u institucijama, tako i privatnim firmama kojih ima neuporedivo više s boljim ponudama poslova nego u Istočnom Sarajevu, kao i da ljudi iz federalnog dijela Sarajeva počnu kupovati stanove u Istočnom Sarajevu koji su zbog svoje lokacije cjenovno daleko povoljniji, a isplati ih se uzeti jer si i dalje de facto tu u gradu - nešto je što se moralo prije ili kasnije desiti bez obzira na sve nacionalističke projekte i snove.</p><p>Srećom, prihvatili smo evropske zakone po kojima u našoj državi imamo pravo slobode kretanja i stanovanja te nema te šovinističke politike koja dugoročno može spriječiti nekog pojedinca da kupi nekretninu tamo gdje mu to odgovara.</p><p><br></p><h2>Logika kapitala</h2><p>Kao što će uostalom svaki poduzetnik i investitor prodati stan ili bilo koji drugi proizvod onome ko ga želi, jer teško da ima te budale koja će se odreći novca i profita zato što mu se možda ne sviđa etnička, vjerska ili politička pripadnost kupca. Da tako djeluje, ne bi dugo opstao u biznisu, a lični finansijski interes i njeno veličanstvo pohlepa je nagon koji kod ogromne većine ljudi nadjačava bilo kakav nacionalni, vjerski, politički i ideološki osjećaj, iako će to rijetko ko priznati. I hvala Bogu da je tako.</p><p>Stoga, integracija Sarajeva i Lukavice proces je koji će se nastaviti na ekonomskim osnovama i koji se ne može zaustaviti, a da nema te nacionalne i entitetske granice on bi tekao i daleko brže i efikasnije. </p><p>Tržište i privatno vlasništvo su motor integracije Bosne i Hercegovine (i šire).&nbsp;</p><p>Kapitalizam teži da ukida granice, dok nacionalizam teži da ih ojača, i da se raznim protekcionističkim mjerama i barijerama, koje u pravilu objašnjava borbom za prava svoje nacije i njenih radi (što Vukanović upravo radi), zaštiti od njegovih rezultata.</p><p>No, to je politika koja u konačnici nužno završava u porazu.</p><p>Za kraj da citiramo ekonomskog nobelovca:</p><p>"Velika je vrlina slobodnog tržišnog sistema to što ga nije briga koje su boje ljudi; nije ga briga koje su vjere; važno je samo mogu li proizvesti nešto što želite kupiti. To je najučinkovitiji sistem koji smo otkrili kako bismo omogućili ljudima koji se međusobno mrze da sarađuju i pomažu jedni drugima".</p><p>Milton Friedman</p>

Tržište i privatno vlasništvo su motor integracije Bosne i Hercegovine (i šire)

Ko kupuje stanove u Lukavici: Ekonomska je nužnost da se Sarajevo i Istočno Sarajevo vremenom spoje

<p>Ispred zgrade Ureda visokog predstavnika u Sarajevu prošlog petka je održan protest u organizaciji Asocijacije nezavisnih intelektualaca „Krug 99“.<br></p><p>Povod protesta bilo je, kako su naveli, rušenje presude u slučaju “Kovačević” i, prema njihovom mišljenju, „antibosansko djelovanje visokog predstavnika Kristijana Šmita (Christian Schmidt)“.</p><p>Među porukama koje su se mogle čuti na protestima dominirale su one da Šmit treba podnijeti ostavku, pa čak i da instituciju visokog predstavnika treba potpuno ukinuti. Takav stav je, primjerice, eksplicitno izrazio Marko Atila Hoare, britanski historičar na radu u Sarajevu blizak opoziciji.</p><p>- Vrijeme je za izbacivanje visokog predstavnika iz BiH i zatvaranje njegovog ureda kao barijere ljudskim pravima - tvrdi Hoare, koji godinama ponavlja tezu da Ured OHR-a treba zatvoriti.</p><p>Jasno je da krug okupljen oko SDA i DF-a Šmitu nikad neće moći oprostiti, prije svega, što je spriječio SDA da, kupovinom bošnjačkih delegata u Domu naroda FBiH preko koji su instalirali Refika Lendu za potpredsjednika Federacije, formira novu vlast u FBiH.</p><h2>Bonske ovlasti</h2><p>Nakon što njegov prethodnik Valentin Incko (Inzko) uglavnom prespavao svoj mandat, koji je trajao više od decenije i bavio se „izražavanjem zabrinutosti“, Šmit je počeo intenzivnije koristiti bonske ovlasti. Zadržimo se samo na jednom njihovom aspektu - koristio ih je i da poništi svaku vanustavnu odluku koju su donosili Vlada i Skupština RS, od zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda na teritoriji RS do zakona o nepokretnoj imovini, agenciji za lijekove, itd... Osim toga, upravo zahvaljujući zakonu koji je donio, i to onom o neprovođenju odluka visokog predstavnika kao krivičnom djelu, Dodiku se sada sudi pred Sudom BiH.</p><p>No, šta bi se desilo u ovom historijskom trenutku da visokog predstavnika u BiH nema? </p><h2>Komadić fildžanistana</h2><p>Ko bi Dodika spriječio da u praksu provede navedene poteze kada ne bi bilo visokog predstavnika i šta bi ga zaustavilo da ode i do samog kraja i realizira svoj dugonajavljivani cilj proglašenja nezavisnosti?</p><p>Možda Ustavni sud, koji Dodik tvrdi da ne priznaje, uz realizaciju njegovih odluka preko državnih institucija čijim dobrim dijelom rukovode upravo Dodikovi kadrovi? Možda bi Oružane snage i SIPA išli da se sukobljavaju s MUP-om RS?</p><p>Vrijedi li taj rizik zaista gnjeva koji u SDA i DF-u osjećaju jer nisu dio vlasti? Ili im je možda upravo i cilj poticati procese koji bi doveli do toga da Dodik svoje ciljeve što lakše realizira, a da BiH u tom slučaju nema ko da „odbrani“, što bi komadić fildžanistana učinilo realnom opcijom.</p><h2>Čega se boje</h2><p>Najavljeno obraćanje Šmita u Evropskom sudu za ljudska prava u slučaju „Slaven Kovačević“ izazvalo je neviđenu paniku u krugovima bliskim SDA i DF-a, pa, između ostalog, i optužbe da Šmit za hrvatski interes namjerava da sruši presudu, iako nije jasno na osnovu čega se misli da pojedinac jednim svjedočenjem može promijeniti mišljenje kompletnog suda, osim ako i sami nisu uvjereni u superiornost Šmitovih argumenata u odnosu na njihove.&nbsp;</p>

Ko bi Dodika spriječio da proglasi nezavisnost Republike Srpske

Ogorčena bošnjačka opozicija sve češće traži ukidanje OHR-a: Šta bi bilo s BiH da nema visokog predstavnika

<p>Srpskim i hrvatskim nacionalistima u prošlosti je sa SDA bilo lako.</p><p>Uvijek su mogli prstom uprijeti u tu ekskluzivno monoetničku bošnjačku stranku, organizaciju „muslimanskog kulturnog kruga“, i svoju sljedbu plašiti da nasuprot njih stoje snage koje žele muslimansku državu, da s njima takvima BiH teško da je moguća i da nema druge nego koncentrirati se u vlastite etničke torove. S njima je mnogo lakše bilo i dijeliti vlast - svakome njegova ministarstva, firme i agencije raspodijeljeni po etničkom društvu.</p><p>Mnogo teže je bilo izaći nakraj s multietničkim strankama, jer su u startu svojim karakterom kvarile koncept raspodjele države i vlasti na tri. Srpski i hrvatski nacionalistički krugovi za njihove politike građanskog društva i pozivanja na zajedništvo imale su efektan odgovor - sve je samo podvala, a građanska država kukavičije jaje za Srbe i Hrvate preko kojeg Bošnjaci žele ostvariti dominaciju nad cijelom BiH.</p><p>I, uistinu, građanske stranke su nekoć imale veliki izazov demantirati takve tvrdnje kroz održavanje svog multietničkog karaktera i brige da svojim djelovanjem ne favoriziraju niti jedan narod na štetu drugog. A onda, u međuvremenu, većina je njih negdje putem odustala od toga, stavljajući u prve redove nove mlade snage „socijaldemokrata“ i „liberala“, koje se nisu libile do glasova i popularnosti dolaziti preko podilaženja nacionalizmu naroda kojem se obraćaju.</p><p>Osim ovog uništenja građanske opcije iznutra, srpski i hrvatski nacionalisti dobili su još jedan poklon – SDA je odjednom počela govoriti kako je i ona za građansku državu, a kružok zadriglih bošnjačkih nacionalista okupljenih oko ove stranke i njihovog partnera DF-a počeo je tvrditi upravo ono što su i srpski i hrvatski nacionalisti tvrdili – da je cilj građanske države da demokratska većina (čitaj: Bošnjaci) uspostavi vlast u državi bez konstitutivnih kočnica.</p><p>Stoga, posljednjih mjeseci možemo svjedočiti uistinu grotesknim prizorima – skup bradonja s prstom podignutim u zrak protestira tražeći građansku državu.</p><p>Ko im ne bi vjerovao.</p><p>Građanska ideja šaptom pade.</p>

Skup bradonja s prstom podignutim u zrak protestira tražeći građansku državu

Građanska k'o Afganistan

<p>Američke izbore između Kamale Haris (Harris) i Donalda Trampa (Trump), prema procjenama, odlučit će svega sedam država, u kojima se mrtva utrka vodi između dva kandidata, prema dosadašnjim anketama, dok se za ostale 43 države gotovo sa sigurnošću može prognozirati ishod.<br></p><p>Većina država u SAD dosljedno glasa između demokrata i republikanaca - između 2000. i 2016. godine 38 država glasalo je za istu političku stranku - ali „swing države“ manje su predvidive.</p><p>Političke kampanje i stručnjaci dugo su se usredotočavali na države kao što je Pensilvanija jer kandidatima nude priliku da skrenu glasače s ograde i osvoje željene glasove elektorskog kolegija. Posljednjih godina također su imali moć utjecati na same izbore.</p><p>No, šta su uopće „swing države“? Kako se tolika politička moć koncentrirala u samo nekoliko država i je li to pošteno?</p><h2>Ko su elektori</h2><p>Jedini razlog zbog kojeg koncept „swing države“ uopće postoji je jedinstveni način na koji SAD provode predsjedničke izbore: s elektorskim kolegijem.</p><p>SAD ne biraju predsjednike na temelju nacionalnog glasanja. To je u biti 50 zasebnih državnih izbora plus Distrikt Kolumbija. U posljednjim desetljećima dva su predsjednika izabrana zahvaljujući Elektorskom koledžu iako su izgubili po ukupnom broju glasova - Džordž Buš (George W. Bush) 2000. i Tramp 2016. godine.</p><p>Nakon objave rezultata izbora, ljudi predstavljeni kao elektori, imenovani od svih 50 država i Distrikta Kolumbija, šalju svoje glasove za predsjednika i potpredsjednika Kongresu na temelju rezultata prebrojavanja glasova u njihovoj nadležnosti.</p>

<p>Mejn i Nebraska proporcionalno dodjeljuju svoje birače, ali ostalih 48 država i Distrikt Kolumbija imaju sistem pobjednika koji uzima sve, što znači da sve svoje birače dodjeljuju kandidatu koji osvoji većinu glasova.</p><p>U većem dijelu zemlje, kandidat koji pobijedi državu čak i s malom razlikom dobiva sve elektorske glasove te države. Predsjednički izbori 2000. između Buša i demokrate Ala Gora sveli su se na razliku od samo 537 glasova u jednoj promjenjivoj državi, Floridi.</p><p>Prema Davidu Šulcu (Schultz), profesoru političkih nauka na Univerzitetu Hamlin, to nije ono što su osnivači Amerike imali na umu kada su stvorili sistem za koji su se nadali da će spriječiti veće države da imaju nepravednu prednost na nacionalnim izborima.</p><p>- Ideja je bila da Elektorski koledž spriječi zanemarivanje malih država. Ali, ono što smo u praksi dobili najmanje posljednjih 150 godina, a možda čak i duže, da neke države doslovno odlučuju pobjednika izbora bez obzira na ukupan broj glasova - kaže Šulc.</p><h2>Šta je „swing država“</h2><p>Prema Šulcu, četiri različita kriterija određuju „swing države“ - prvo, „swing države“ su bojno polje. Predsjednički kandidati i njihove kampanje često posjećuju ta mjesta kako bi izborili glasove u njima.</p><p>Drugo, to je konkurentna država. Za Šulca to znači da je margina pobjede pobjedničkog predsjedničkog kandidata manja od pet posto glasova.</p><p>Treće, ove države smatraju odlučujućim. Na prošlim izborima, kandidat koji bi osvojio većinu ovih država, osvojio bi mjesto predsjednika. Samo na osnovu raspoloženja u ovim državama može se manje-više odrediti ko će na kraju završiti u Bijeloj kući.</p><p>Četvrti je takozvani faktor preokretljivosti. Je li ova država „klackalica“ između političkih stranaka? Naprimjer, Pensilvanija je bila za Obamu 2012., Trampa 2016. i Bajdena 2020 godine.</p><p>Čak ni unutar „swing država“ nije svaki glasač „swing glasač“. Šulc sugerira da bi ovogodišnje predsjedničko natjecanje moglo ovisiti ne samo o promjenjivim državama već o promjenjivim distriktima unutar država. Procjenjuje da bi pet posto glasača u pet okruga u pet država moglo odrediti ishod ovogodišnjih izbora.</p><p>- Za mene se ova predsjednička kampanja svodi na možda 150.000 glasača koji su odlučujući - rekao je Šulc.</p><p>Dok se za čak 43 države plus Distrikt Kolumbiju već sada sa sigurnošću može reći koga će birati za predsjednika. Pensilvanija, Sjeverna Karolina, Džordžija, Mičigen, Arizona, Viskonsin i Nevada bit će države koje će odlučiti predsjednika u novembru.</p><h2>Zašto neke države mijenjaju izbor</h2><p>„Swing“ stanja ne moraju nužno ostati „swing“ zauvijek. Arizona je tek nedavno postala „swing država“, nakon što je decenijama birala republikanskog kandidata, dok su dugogodišnje „swing države“ poput Floride i Ohaja postale pouzdano republikanske.</p><p>Politički stručnjaci kažu da mnogi faktori mogu pomoći transformirati državu u „swing državu“ ili pretvoriti „swing državu“ u plavu ili crvenu.</p><p>Naprimjer, povećana politička polarizacija jača međustranačke podjele diljem zemlje.</p><p>Također, kretanje ljudi diljem SAD zbog poslova, penzionisanja i drugih razloga mogu uzrokovati demografske promjene - uključujući fluktuacije u rasnom i etničkom sastavu države - koje mogu promijeniti političko tkivo tog područja. Imigracija također može igrati ulogu.</p><p>- Upravo sada, ono što je postalo neka vrsta bojnog polja su ona predgrađa drugog i prvog prstena oko urbanih jezgri koja su prije bila mnogo pouzdanija republikanska. Ali zbog promjenjivog dnevnog reda i naglaska na društvenim pitanjima, to je postalo sasvim zrelo polje za demokrate - kazao je Šulc.</p><p>Budući da su „swing države“ toliko važne za ishod predsjedničkih izbora, kampanje obično troše mnogo novca i vremena na njih.</p><p>Moć „swing država“ također može smanjiti odziv birača u drugim dijelovima SAD, gdje su stranačke većine jače i ljudi osjećaju da njihov glas možda nije bitan. Ako znate da će vaša država postati republikanska, zašto glasati za demokrata, razmišlja se.</p><p>Nekoliko je studija čak sugeriralo da bi politički ključne „swing države“ mogle dobiti neka dodatna savezna sredstva.</p><h2>Manje pošteno</h2><p>Za Šulca, prevelika moć koju imaju „swing države“, moć koja potječe iz Elektorskog koledža, učinila je predsjedničke izbore manje poštenima, naročito za glasače u ne-swing državama diljem SAD koji se nadaju da će se njihov glas čuti.</p><p>- Iako bi koncept „jedna osoba, jedan glas“ trebao vrijediti kada su u pitanju predsjednički izbori, to ne znači jednak utjecaj - rekao je Šulc i dodao: “Neki glasovi zapravo su važniji od drugih.”</p><p>Bilo je pokušaja promjena. Pokušaj zaobilaženja elektorskog kolegija, koji se naziva Nacionalni međudržavni sporazum o popularnom glasanju, doveo bi do toga da države dodijele sve svoje birače pobjedniku nacionalnog glasanja, a ne pobjedniku te države. Iako to ne bi eliminiralo Elektorski koledž, imalo bi učinak izbora predsjednika na temelju ukupnog broja glasova. Sedamnaest država i Distrikt Kolumbija tu su ideju pretvorili u zakon.</p>

Pensilvanija, Sjeverna Karolina, Džordžija, Mičigen, Arizona, Viskonsin i Nevada odlučivat će o sudbini svijeta



Šta je Elektorski koledž i kako utječe na ishod izbora: Novog predsjednika SAD odlučuje sedam država

<p>Vlada Kantona Sarajevo usvojila je Strategiju razvoja turizma Kantona Sarajevo (KS) do 2030. godine.<br></p><p>Strategija predstavlja ključni okvir za budući razvoj turističkog sektora u našem kantonu.</p><p>Za izradu strategije odabran je tim profesora s Ekonomskog instituta Sarajevo.</p><h2>Ciljevi i prioriteti</h2><p>Kako ističu iz Vlade KS, tokom procesa izrade organizirano je više od 100 učesnika kroz radionice, javne konsultacije i prezentacije rezultata analize trenutne situacije u razvoju turizma, navodi se u saopćenju Vlade KS.</p><p>Ove aktivnosti omogućile su razvoj strategije koja sadrži sveobuhvatnu situacionu analizu, SWOT analizu, viziju razvoja, strateške ciljeve i operativne prioritete.</p><p>Ova strategija prvi je zvanični strateški dokument koji se bavi turizmom u Kantonu Sarajevo i od suštinske je važnosti za dalji razvoj turizma jer omogućava jasno definiranje ciljeva i prioriteta. </p><p>Strategija nudi smjernice kako na odgovoran način razvijati turističku ponudu u narednim godinama.</p><p>Kanton Sarajevo, kao jedna od vodećih turističkih destinacija u Bosni i Hercegovini, do sada nije imao sveobuhvatan dokument koji integrira sve aspekte razvoja turizma – od kulturnog i ekološkog turizma, do avanturističkih i sportskih ponuda.</p><p>Usvajanjem ove strategije, Kanton Sarajevo postavlja temelje za planski razvoj turizma koji će biti u skladu sa standardima održivosti, konkurentnosti i globalnih turističkih trendova.</p><h2>Ključni projekti</h2><p>Među ključne projekte koji su osmišljeni kako bi se postigli ciljevi razvoja turizma u Kantonu Sarajevo ističu se smanjenje sive ekonomije u turizmu, povećanje površina zaštićenih područja te unapređenje kapaciteta Zavoda za zaštitu prirodnog i kulturnog naslijeđa. Također, važna komponenta strategije je akreditacija studijskih programa u turizmu.</p><p>U cilju jačanja atraktivnosti turističke ponude, planirani su subvencioniranje aviosaobraćaja, izgradnja infrastrukture za prijem turističkih autobusa te razvoj ruralnog i planinskog turizma.</p><p>Kulturni turizam igra značajnu ulogu u ovoj strategiji, a ona, također, prepoznaje važnost saradnje sa svim sektorima kako bi se osigurala održivost i efikasnost implementacije projekata. Implementacija strateških projekata i mjera bit će u okviru Akcionog plana.</p><p>- Ovi napori dolaze u trenutku kada Bosna i Hercegovina bilježi značajan rast u turističkom sektoru. Prema najnovijim podacima Agencije za statistiku BiH, u periodu od januara do avgusta 2024. godine bilježimo porast broja posjeta od 10,8 posto u odnosu na isti period 2023. godine. Domaći turisti ostvarili su 2,3 posto više posjeta, dok su strani turisti zabilježili impresivan rast od 14,4 posto. Ovi rezultati nas upućuju na to da je strateški pristup oblasti turizma bio neophodan, a potvrđuju i potencijal za dalji razvoj turizma u našoj zemlji i jačanje ponude – rekao je ministar privrede KS Zlatko Mijatović.</p><p>Ministar Mijatović je dodao kako ovaj strateški dokument pruža čvrste temelje za razvoj turizma u Kantonu Sarajevo.</p><h2>Rekordna godina</h2><p>U 2023. godini Kanton Sarajevo posjetila su 665.593 turista koji su ostvarili 1.487.477 noćenja, što je gotovo 60 posto od ukupnog broja ostvarenih dolazaka i noćenja u Federaciji BiH. Prema dosadašnjim podacima, 2024. godina uveliko će premašiti prethodnu. Tokom prvih osam mjeseci tekuće godine zabilježeno je povećanje broja gostiju za 29 posto i povećanje noćenja za 26 posto u odnosu na isti period 2023.</p>

Planirani su subvencioniranje aviosaobraćaja, izgradnja infrastrukture za prijem turističkih autobusa te razvoj ruralnog i planinskog turizma

 Iz godine u godinu sve veći broj turista 

Predstavljena Strategija za razvoj turizma u KS: Sarajevo će imati još veći turistički bum

<p>Demokratska fronta doživjela veliki neuspjeh na lokalnih izborima u Kantonima završivši tek kao šesta. Da su umjesto općinskih održani izbori općinskih odnosa, DF bi jedva osvojio svega dva mandata u Skupštini Kantona Sarajevo.</p><h2>Uvjerljiv poraz</h2><p>Posebno je bio bolan rezultat u Općini Centar. Iako je u ovoj općini SDA prepustila DF-u kandidata za načelnika, Dennis Gratz je u utrci za načelnika izgubio od Srđana Mandića za čak 5,2 hiljada glasova ili 23% manje, dok je DF u ovoj općini imao ukupno 6,7% glasova.</p><p>Zanimljivo da, iako se u konačnici donekle i ograđivao od SDA, upravo je Gratz prethodnih mjeseci bio među najgrlatijim kritičarima trojke i branjenja politike i koalicije sa SDA.</p><p>Ipak, nešto bolji uspjeh DF je ostvario u sarajevskoj Općini Stari Grad. Zanimljivo da je to ujedno i općina u kojoj ova stranka na izbore nije izašla u savezu sa SDA. Naprotiv, DF-ov odbor u ovoj općini podržao je SDP-ovog kandidata za načelnika Irfana Čengića.</p>

<h2>Jedini uspjeh</h2><p>Naime, na izborima u Starom Gradu DF 2020. godine nije osvojio niti jedan mandat, dok će nakon ovih izbora biti treća stranka po snazi u Općinskom vijeću. Broj glasova u ovoj gradskoj općini s najmanje stanovnika povećali su se za čak 1.500 u odnosu na prošle izbore.</p><p>S obzirom na to da je u ovoj općini DF koji predvodi Vedad Deljković odlučio stati uz stranke trojke, a ne SDA, to znači da će načelnik Čengić moći upravljati uz stabilnu većinu u općinskom vijeću.</p><p>Na ovaj će DF, više nego u bilo kojoj drugoj općini u Sarajevu, moći utjecati krojenje lokalnih politika Sarajevo.</p><h2> Nepoželjna koalicija</h2><p>Možda ovaj mikroprimjer dokazuje da glasači ove stranke i ne reagiraju previše pozitivno na savezništvo i slijepo poslušništvo prema SDA te bi rukovodstvu stranke na čelu s Komšićem moglo poslužiti kao nauk za ubuduće. Ako već nije učio iz iskustva kako su do sada prolazili svi partnerni SDA.</p>

Jedini uspješan nastup DF je imao u Općini Stari Grad u kojoj su u koaliciji s trojkom


Glasači su im na ovim izborima poslali jasnu poruku: DF je jedino uspio tamo gdje nije koalirao sa SDA

<p>Republika Srpska se prije dvije sedmice ponovo zadužila za 41 milion KM emisijom obveznica, što je višegodišnja praksa ovog entiteta. Zaduženje je obavljeno uz veliku kamatu od šest posto.</p><h2>Ko kupuje obveznice</h2><p>Ko, ipak, kupuje obveznice RS, u ovom trenutku nije poznato, jer se ime kupca ne objavljuje nakon aukcije.</p><p>Dok se u javnosti sporadično pojavljuju vijesti da Srbija kupuje hartije od vrijednosti RS i tako direktno pomaže njenom budžetu, iz Ministarstva finansija Srbije to negiraju. No, dokumenti pokazuju da su banke u državnom vlasništvu Srbije u ovu svrhu trošile milijarde dinara.</p><p>Tako je krajem 2023. godine Poštanska štedionica imala obveznice RS u vrijednosti od gotovo 75 miliona eura, što je više od četvrtine valutnog portfelja banke. Poštanska štedionica je dioničko društvo u kojem Republika Srbija ima 78,54 posto udjela, JP „Pošte Srbije“ 13,29 posto, „Telekom“ 7,46 posto, a ostatak drže Fond za razvoj i Fond PIO.</p><p>Beogradska Komercijalna banka, koja je 2020. godine prodata slovenskoj NLB banci, kupovala je i vrijednosne papire Republike Srpske dok je bila u državnom vlasništvu. U vrijeme kupovine obveznica RS, Komercijalna banka je bila u državnom vlasništvu.</p><p>Prema bilješkama iz finansijskih izvještaja, Komercijalna banka je na kraju 2019. imala obveznice RS u vrijednosti od 5,5 miliona eura.</p><h2>Donacije kao spas</h2><p>Donacijama iz Srbije, najvećim dijelom, finansirane su ili sufinansirane izgradnja i adaptacija škola, vrtića, zdravstvenih ustanova, sportskih dvorana, lokalnih cesta te vodovodne i kanalizacijske infrastrukture.</p><p>Također, Srbija je donirala sredstva za budžete pojedinih lokalnih zajednica.</p><p>Tako je samo ove godine Srbija Bileći donirala milion maraka (oko 500.000 eura), budžetu Bosanske Dubice 3,7 miliona KM, Kostajnici oko 3 miliona, a Nevesinju 2,9 miliona KM.</p><p>Srbija je samo u Banjoj Luci s pet miliona maraka sufinansirala i izgradnju rusko-srpskog hrama, a s 1,9 miliona maraka obnovu objekata u Studentskom centru „Nikola Tesla“.</p><p>Osim brojnih donacija, Srbija i Republika Srpska nastoje realizirati i dva velika projekta - HE „Buk Bijela“ i aerodrom u Trebinju.</p><p>Hidroelektrana „Buk Bijela“ zajednički je projekt „Elektroprivrede Republike Srpske“ i „Elektroprivrede Srbije“ vrijedan 250 miliona eura.</p><p>Sve ovo ukazuje da Srbija koristi tešku situaciju u Republici Srpskoj kako bi politički, ekonomski i kulturno potpuno ovladala ovim entitetom.</p><h2>Pola miliona KM nedostaje</h2><p>Prema dostupnim informacijama, Republika Srpska se prošle godine na berzi zaduživala 19 puta, u ukupnom iznosu od čak 861,6 miliona maraka ili oko 440 miliona eura. Neki stručnjaci procjenjuju da RS nedostaje oko 500 miliona maraka, ili oko 250 miliona eura, da bi do kraja godine mogla da servisira domaće obaveze i vanjske dugove.</p>

Poštanska štedionica iz Srbije drži obveznice RS u vrijednosti od gotovo 75 miliona eura

Kako istočni susjed održava manji entitet kroz kupovine obveznica, donacije, projekte: Postaje li RS socijalni slučaj Srbije?

<p>Na lokalnim izborima koji su održali šestog oktobra trojka je, po pitanju načelničkih mjesta, čak i uspjela popraviti svoj rezultat. Naime, osim što su zadržali četiri općine u kojima su imali načelnike (Stari Grad, Centar, Novo Sarajevo i Ilidža), ove godine je pobijedio i njihov kandidat u Ilijašu Amar Dovadžija.</p><p>Ipak, ako se pogleda ukupan broj glasova stranaka trojke, evidentno je da je u ukupnom broju glasova ova koalicija pala, dok je savez okupljen oko SDA, Stranke za BiH i DF-a rastao na ovim izborima.</p><h2>Rast SDA</h2><p>U ukupnom zbiru, prema do sada obrađenim listićima (oko 95 posto), SDA je prva stranka u Kantonu Sarajevo s 41.250 glasova. Drugi je NiP s 25.494, treći SBiH s 24.988. SDP je tek četvrta stranka u Kantonu Sarajevo s 24.225 glasova. Peta je Naša stranka s 14.874 glasa, a šesti DF s 9.062 glasa.</p><p>Kada se saberu glasovi, trojka okupljena oko SDA u Kantonu Sarajevu je ukupno osvojila blizu 74 hiljade glasova, dok ona „izvorna“ trojka ima desetak hiljada manje glasova, oko 63 hiljade.</p><p>Kada bi se rezultati s lokalnih izbora pretvorili u mandate za Skupštinu KS, SDA bi dobila 10 mjesta, NiP 7, Stranka za BiH 6, SDP 6, Naša stranka 4 i Demokratska fronta 2. Ostale stranke ne bi prešle cenzus.</p>

<p>S obzirom na to da je za formiranje većine potrebno 18 ruku, to znači da bi koalicija oko SDA imala tačno toliko pozicija i mogla bi izabrati novu vlast, dok bi trojka bila u poziciji jake opozicije sa 17 mandata.</p><h2>I DF pao</h2><p>Ovaj rast koalicije okupljene oko SDA može se zahvaliti kako rastu broja glasova SDA tako i Stranci za BiH koja je, u odnosnu na lokalne izbore od prije četiri godine, zabilježila veliki rast, ali je imala sličan rezultatu u KS u odnosu na opće izbore od prije dvije godine (kada su osvojili 27 hiljada glasova). Ovo naglo povećanje može se prvenstveno zahvaliti prelasku u ovu stranku Semira Efendića.</p><p>Ako uporedimo s općim izborima od prije dvije godine, SDA je na svoj rezultat dodala skoro tri hiljade glasove (uz manju izlaznost), ali je sada prilično usamljena na vrhu na kojem je prije dvije i četiri godine bila izjednačena s NiP-om koji je izgubio čak 13.000 glasova.</p><p>U koaliciji okupljenoj od strane SDA, veliki pad je doživio DF, koji je izgubio skoro 10.000 glasova.</p><p>Ovi trendovi jasno ukazuju da koalicija koju je skupila SDA po ukupnom broju glasova raste, dok trojka doživljava pad. Ukoliko ovakve trendove ne preokrenu, trojka bi nakon izbora 2026. vrlo lako mogla u opoziciju.</p><h2>Opozicija iza ugla</h2><p>Podsjetimo, upravo je Kanton Sarajevo nakon izbora 2018. bilo mjesto nastajanja trojke (tada šestorke koja je spala na tri stranka), koja je najavila promjenu i zemlju i konačno rušenje SDA s vlasti i na višim nivoima.</p><p>No, nakon pet godina njihove vlasti u Sarajevu, iako su mnoge stvari poboljšane i pomjerene s mrtve tačke, građani očito i nisu previše zadovoljni njihovim rezultatima, da ne spominjemo unutrašnje sukobe i osipanja.</p>

Ukoliko ovakve trendove ne preokrenu, trojka bi nakon izbora 2026. vrlo lako mogla u opoziciju

Skupština KS: Ko će biti većina nakon sljedećih izbora

Dok trojka pada, zelena koalicija doživjela je rast i u KS: Da su 6. oktobra održani opći izbori, SDA bi se vratila na vlast

<p>Kritikujući skandalozni kurikulum u RS koji je korištenjem bonskih ovlasti stavio van snage, a u kojem se u školskim udžbenicima ratni zločinci osuđeni za genocid Ratko Mladić i Radovan Karadžić prikazuju kao heroji, viskoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit (Christian Schmidt) je, glupo, bespotrebno i uvredljivo, povukao paralelu između Alije Izetbegovića i Radovana Karadžića.</p><p>O liku i djelu te rezultatima politike Alije Izetbegovića je svakako potrebno i poželjno razgovarati, no krajnje bezobrazno ju je i, uostalom, faktički netačno, na bilo koji način dovoditi u istu ravan s Mladićem koji će u historiju ući upisan kao jedan od najvećih zločinaca u 20. stoljeću.</p><p>Iza Ratka Mladića, presuđenog ratnog zločinca i vojske kojom je komandovao, ostali su genocid u Srebrenici, monstruozni organizovani, planski i sistemski zločini u Prijedoru, Foči, Višegradu, Vlasenici, Sanskom Mostu, Brčkom, Ključu, itd., zvjersko razaranje Sarajeva i svakodnevno ubijanje i masakriranje njegovih stanovnika koje trajalo gotovo četiri godine, porušene džamije na teritoriji pod kontrolom njegove vojske, itd...</p><p>Svi ti zločini Mladiću su nesumnjivo dokazani, a o njima zorno svjedoče i njegove izjave, od naredbi za granatiranje civilnih objekata u Sarajevu „gađaj Velušiće, tamo nema srpskog življa mnogo“ do najave genocida u Srebrenici nakon zauzimanja ovog gradića „vrijeme je da se nakon bune protiv dahija osvetimo Turcima na ovim prostorima“.</p><p>S druge strane, Alija Izetbegović je prvi, demokratski i legalno izabrani predsjednik Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Legalna vojska međunarodno priznate države koja je bila pod komandom Izetbegovića nije vršila masovne i sistemske zločine, nije rušila bogomolje drugih konfesija i, što je najvažnije, bila je onaj pokret koji je branio Bosnu i Hercegovinu od agresije i gore opisanih zločinačkih politika.</p><p>Stavljati jednakost između te dvije strane je kao izjednačiti Čerčila i Hitlera – historijski netačno, suludo i zlonamjerno. Ako već poseže za argumentima iz prošlosti, ovakvi pokušaji ekvivalencije su deplasirani.</p><p>Stoga, najmanje što bi Kristijan Šmit mogao uraditi nakon svoje nesmotrene izjave je da se izvini i poradi na boljem razumijevanju historijskih činjenica i društva u Bosni i Hercegovini.</p>

Najmanje što bi Kristijan Šmit mogao uraditi nakon svoje nesmotrene izjave je da se izvini

Ispeci pa reci, Kristijane

<p>Visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit (Christian Schmidt) svojim istupima nerijetko nanosi štetu instituciji koju predstavlja te dodatno otežava ionako zamršene i teške odnose u Bosni i Hercegovini. Posebno je problematična njegova posljednja tvrdnja kojom je u isti kontekst pokušao staviti legalnog predsjednika Republike BiH s dokazanim i presuđenim ratnim monstrumom. </p><h2>Skandalozan istup</h2><p>Naime, kritikujući skandalozni kurikulum u RS koji je korištenjem bonskih ovlasti stavio van snage, a u kojem se u školskim udžbenicima ratni zločinci osuđeni za genocid Ratko Mladić i Radovan Karadžić prikazuju kao heroji, Šmit je, glupo, bespotrebno i uvredljivo, povukao paralelu između Alije Izetbegovića i Radovana Karadžića.</p><p>- Zaista sam uvjeren da te slike Mladića i Kovačevića... Izvinjavam se, Mladić koji je također imenovan na isti način kao... Ne Kovačević. Ne možemo imati takvu razliku ako vidimo Mladića i Aliju Izetbegovića, neprihvatljiv način. Zašto stavljate slike? Dajte, poklonite ovoj djeci mogućnost da uče i donose vlastite odluke - rekao je Šmit.</p><p>Ova izjava je, sasvim očekivano, naišla na brojne osude i negodovanja.</p><p>O liku i djelu te rezultatima politike Alije Izetbegovića je svakako potrebno i poželjno razgovarati, no krajnje bezobrazno ju je i, uostalom, faktički netačno, na bilo koji način dovoditi u istu ravan s Mladićem koji će u historiju ući upisan kao jedan od najvećih zločinaca u 20. stoljeću.</p><p>No, držimo se činjenica. Alija Izetbegović je prvi, demokratski i legalno izabrani predsjednik Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Sve države svijeta, od Njemačke do SAD, iskazuju poštovanje svojim najznačajnijim političkim ličnostima, čak i ako njihovi potezi nisu uvijek bili najispravniji. No, ipak postoji  granica do koje se može ići. Možemo kao primjer uzeti njegovu zemlju, Njemačku. Primjerice, Otu fon Bismarku (Otto von Bismarck), ujedinitelju i prvom kancelaru Njemačkog carstva možemo zamjerati recimo, iz današnjeg ugla gledano, politiku stvaranja kolonijalnog njemačkog carstva u Africi i Južnom Pacifiku, no taj grijeh ukupno gledano u historijskom kontekstu nije dovoljno velik da ga njemački narod ne bi slavio kao velikog državnika i u konačnici pozitivnu ličnost koja je postavila temelje njemačkoj državi. Isto se pak ne bi moglo reći i za Adolfa Hitlera, kojeg ćemo pamtiti isključivo kao jednog od najvećih monstruma u historiji iza kojeg su ostali holokaust, 60 miliona žrtava i ideologija zla zbog koje je i sama Njemačka u konačnici završila u ruševinama.</p><p>Na jednak način, iza Ratka Mladića, presuđenog ratnog zločinca i vojske kojom je komandovao, ostali su genocid u Srebrenici, monstruozni organizovani, planski i sistemski zločini u Prijedoru, Foči, Višegradu, Vlasenici, Sanskom Mostu, Brčkom, Ključu, itd., zvjersko razaranje Sarajeva i svakodnevno ubijanje i masakriranje njegovih stanovnika koje trajalo gotovo četiri godine, porušene džamije na teritoriji pod kontrolom njegove vojske, itd...</p><h2>Neporecivi zločini</h2><p>Svi ti zločini Mladiću su nesumnjivo dokazani, a o njima zorno svjedoče i njegove izjave, od naredbi za granatiranje civilnih objekata u Sarajevu „gađaj Velušiće, tamo nema srpskog življa mnogo“ do najave genocida u Srebrenici nakon zauzimanja ovog gradića „vrijeme je da se nakon bune protiv dahija osvetimo Turcima na ovim prostorima“.</p><p>S druge strane, legalna vojska međunarodno priznate države koja je bila pod komandom Alije Izetbegovića nije vršila masovne i sistemske zločine, nije rušila bogomolje drugih konfesija i, što je najvažnije, bila je onaj pokret koji je branio Bosnu i Hercegovinu od agresije i gore opisanih zločinačkih politika.</p><p>Stavljati jednakost između te dvije strane je kao izjednačiti Čerčila i Hitlera – historijski netačno, suludo i zlonamjerno. Ako već poseže za argumentima iz prošlosti, ovakvi pokušaji ekvivalencije su deplasirani.</p><p>Stoga, najmanje što bi Kristijan Šmit mogao uraditi nakon svoje nesmotrene izjave je da se izvini i poradi na boljem razumijevanju historijskih činjenica i društva u Bosni i Hercegovini.</p><p>Oni koji od ovoga mogu izvući najveću korist su upravo oni koji ga optužuju da ciljano radi na nanošenju štete Bošnjacima i njihovom političkom obespravljivanju.</p>

Stavljati jednakost između te dvije ličnosti je kao izjednačiti Čerčila i Hitlera – historijski netačno, suludo i zlonamjerno

Šmit bi trebao da se izvini: Sramotno je porediti Ratka Mladića i Aliju Izetbegovića

<p>Iako je u prošlosti politika kako susjedne Hrvatske tako i hrvatskih lidera unutar same zemlje znala biti kolonijalna, ekspanzionistička, rušilačka prema samoj Bosni i Hercegovini, što je, uostalom, potvrđeno haškim presudama, u ovom trenutku ona je ipak mnogo manje zlokobna od bilo kakvih alternativa koje dolaze s istoka.</p><p>Naime, Vlada Federacije funkcionira, hrvatske stranke u BiH ne koče evropski put i reforme u BiH, Hrvatska pomaže našoj zemlji, od slanja pomoći zemlji nakon poplava do višegodišnjeg zalaganja u EU da se ubrza proces pristupanja naše zemlje.</p><p>S druge strane, isto se, nažalost, ne može reći i za trenutno srpsko političko rukovodstvo. Dodik i njegovi saveznici i dalje učestalo blokiraju državne institucije, odbijaju u potpunosti prihvatiti Reformsku agendu, koja BiH dugoročno nudi evropski put i milijardu eura, pozivaju na otcjepljenje, negiraju genocid u Srebrenici, itd...</p><p>Ipak, ako danas pogledate ključne ideologe, medijske analitičare i stratege okupljene oko SDfA, vidjet ćete da je 80 posto njihove oštrice i gnjeva upereno prema susjednoj Hrvatskoj i hrvatskoj politici u BiH, dok se destruktivno djelovanje Dodika i poruke iz Srbije tek ovlaš spominju.</p><p>Kako ovu činjenicu objasniti? Sad, moguće je zaista da se radi tek o usijanim glavama, kojima je bijes što je HDZ izabrao trojku, a ne njih posrkao i posljednje kapi razuma, pa od drveća ne vide šumu.</p><p>Ili je moguće da je u pitanju mnogo zlokobniji i nimalo naivan scenarij koji je u njihovim glavama. Uostalom, i kad se sve razlike stave po strani, Bošnjaci i Hrvati ipak dijele jedan zajednički civilizacijski cilj - EU i NATO, za koje ne možemo reći da ih s jednakim oduševljenjem tretiraju u manjem entitetu i istočnom susjedstvu.</p><p>No, možda upravo u tome i jeste problem. Naime, možda upravo taj put i Hrvati kao faktor stoje na putu jednom drugom planu – da se BiH podijeli između Bošnjaka i Srba, pod pokroviteljstvom kakvih despota s Istoka kojima bi taj plan pasao, a oni konačno dobiju svoj "fildžan“. Naravno, prije toga će morati ciljano proizvesti bitku koju će izgubiti. Ili kako reče jedna mlada uzdanica SDA - treba se okrenuti Rusiji, Kini i Srbima.</p>

Kako reče jedna mlada uzdanica SDA - treba se okrenuti Rusiji, Kini i Srbima

Udar na Hrvate

<p class="">Ako bismo analizirali historiju bošnjačke politike na ovim prostorima, jedina njena principijelna konstanta je glupost - koja nikad nije izdata i koja je u svojoj konačnici upravo najveću štetu donosila i Bošnjacima i Bosni i Hercegovini.&nbsp;</p><p class="">Kojeg god perioda da se uhvatimo, od protestiranja protiv obrazovanja ženske djece, preko odustajanja od bosanskog jezika u zamjenu za "begovsku zemlju“ u Austro-Ugarskoj, podrške Vidovdanskom ustavu kojim je stvorena unitarna država u Kraljevini SHS, pisama Hitleru muslimanske elite u Drugom svjetskom ratu, dovođenja mudžahedina i islamiziranja Armije RBiH u posljednjem ratu, pa do rušenja "aprilskog paketa“, bošnjačka elita, ili barem dobar dio nje, nikad nije propuštala priliku da napravi glupost i da samoj sebi nanese štetu.<br></p><h2>A šta i ako prođe</h2><p>Iako, srećom, nema dalekosežne i fatalne posljedice kao navedeni primjeri, u red političkih gluposti spada i odluka članova Kluba Bošnjaka u Domu naroda BiH da danima blokiraju rad ovog gornjeg doma Parlamenta BiH.</p><p>Razlog je što SDS-ov delegat Želimir Nešković kao tačku dnevnog reda predlaže Prijedlog zakona o Ustavnom sudu BiH, koji bi podrazumijevao izbacivanje stranih sudija. Naime, bošnjački predstavnici strahuju da bi ovaj prijedlog nekako mogao proći s glasovima HDZ-a i SNSD-a.</p><p>Ako i ostavimo po strani činjenicu da je upitno da li bi HDZ glasao za ovakav prijedlog (njihovi pojedini delegati su već javno rekli da ne bi), šta i kada bi prijedlog prošao u Domu naroda?</p><p>Naime, institucije upravo i jesu mjesto gdje se najkrupnija i najvažnija politička pitanja u BiH trebaju rješavati. I u tom smislu, ako želimo demokratiju, niti jedan prijedlog niti jedna tema ne bi smjeli biti tabu, pa ni pitanje uređenja države i položaja Ustavnog suda. </p><h2>Vjerujemo li u demokratiju</h2><p>No, ni Bošnjaci ni država nemaju razloga za brigu. Naime, čak i kad bi nekim slučajem ovakav prijedlog bio usvojen u Domu naroda (a izvjesno ne bi ni tu), on bi bez ikakve sumnje pao u Predstavničkom Parlamenta BiH u kojem probosanske stranke imaju većinu. </p><p>Na taj način, pokušaji iz RS - odnosno izbacivanje stranih sudija - bili bi pobijeđeni najboljim načinom, demokratskom metodom.</p><p>Umjesto toga, bošnjački delegati (2 SDA, 1 NiP, 1 DF i 1 SBiH) ulaze u opasne simboličke igre. Naime, blokiranje državnih institucija kada im nešto nije po volji praksa je koju godinama gledamo od Milorada Dodika, koji i ne krije da BiH i ne želi kao državu. No, kada isto to rade Bošnjaci, onda se upravo Dodiku i sličnim destruktivnim politikama daje savršen alibi za njihovo višegodišnje destruktivno tumačenje.</p><p>Jer, ako su sami Bošnjaci spremni blokirati institucije svoje države i postavljati klipove demokratskom procesu čim im nešto nije po volji, koliko pije vode mogućnost da je njihova priča o borbi za cjelovitu ili, štaviše, građansku Bosnu i Hercegovinu, iskrena i smislena? </p><h2>Kritike Ambasade SAD</h2><p>Zbog višemjesečne blokade Doma naroda oglasila se i Američka ambasada u Sarajevu, poručivši kako je blokada institucija antidejtonsko djelovanje. Kritike je uputio i predsjednik Naroda i pravde Elmedin Konaković, koji je blokadu nazvao pogrešnom politikom.</p>

Ako su sami Bošnjaci spremni blokirati svoje institucije, koliko onda pije vode njihova priča o borbi za cjelovitu ili, štaviše, građansku BiH

Zašto je blokada Doma naroda BiH glupa i suluda politika: Bošnjaci idu Dodikovim stazama destrukcije

<p>Poslije svakih lokalnih izbora postizborne kombinatorike posebno budu zanimljive u Mostaru, u kojem se čelnik Grada bira indirektno, te u Brčkom, u kojem zbog posebnog statusa, osim gradonačelnika, Distrikt dobiva i cijelu Vladu.&nbsp;</p><p>Vladu Brčko distrikta čine gradonačelnik, dogradonačelnik, glavni koordinator te još 12 odjela sa šefovima na čelu.</p><h2>Izjednačeni rezultati</h2><p>Trenutnu vlast u Brčko distriktu čini široka multietnička koalicija stranaka koju čine SBiH, HDZ, SNSD, SBB, Ujedinjena Srpska, PDP i NiP.</p><p>Na posljednjim lokalnim izborima, Pirovu pobjedu odnijela je SDA sa 16,2 posto glasova, ispred SNSD-a sa 15,7. Iznad cenzusa su još Socijalistička partija 9,3 posto, Ujedinjena Srpska 9 posto, HDZ 8,2 posto, SBB 6,2 posto, PDP 6,2 posto, NiP 5,8 posto, NS 5,5 posto, SDP 5,2 posto, SDS 4,7 posto, SBiH 3,7 posto te Koalicija HSS – Braća Radić – HDZ 1990 sa 3,17 posto.</p><p>Naime, ove stranke podijelit će 31 mandat u Skupštini Brčko distrikta. Prema pouzdanim informacijama, nakon boravka u opoziciji, SDA po svaku cijenu želi doći na čelo Distrikta. Po tom pitanju ne smeta im ni koalicija s drugim strankama trojke koje su proglašavali izdajničkim te su već izašli s ponudama za vlast prema svima njima.</p><h2>Ostaju u hladovini</h2><p>Ipak, SDA u Distriktu vjerovatno neće uspjeti doći na vlast. Umjesto toga, mnogo je izvjesniji scenarij da će se na Brčko preslikati koalicija s državnog nivoa. To bi podrazumijevalo vladajuću većinu koju bi, osim stranaka trojke (NiP, SDP i NS), činio i SBB, uz HDZ BiH, SNSD te njihove partnere (US i SP). Iako bi SDA voljela ući u vlast s bilo kim, prema našim saznanjima, NiP i SBB, koji će u Skupštini imati četiri zastupnika, u startu su odbili ovu mogućnost, a isto se može očekivati i od SDP-a te Naše stranke, koja principijelno na svim nivoima odbija koalirati sa SDA. </p><p>Prema svemu sudeći, osim u Kantonu Sarajevo, BiH i Federaciji, SDA će nastaviti biti u hladovini i u Brčko distriktu.</p><h2>Gradonačelnik Brčkog</h2><p>Gradonačelnik Brčko distrikta koji se bira posredno u Skupštini je šef Vlade, predsjedava Vladom i osigurava saradnju između pojedinih odjeljenja Vlade Distrikta, nadzire pružanje usluga javnosti i osigurava efikasan rad Vlade i drugih organa Distrikta.&nbsp;</p><p>Također, vrši dužnost najvišeg rukovodioca svih javnih radnika zaposlenih u Distriktu, te dužnost supervizora nad radom&nbsp;Policije Distrikta, izdaje instrukcije za provođenje politike Distrikta u oblasti javne sigurnosti, odlučuje o podnošenju tužbe ili zastupa Distrikt u odbrani interesa Distrikta. Gradonačelnik je odgovoran za čuvanje imovine Distrikta.</p>

Prema svemu sudeći, osim u Kantonu Sarajevo, BiH i Federaciji, SDA će nastaviti biti u hladovini i u Brčko distriktu

U gradu na Savi gledat ćemo presliku državne koalicije: SDA neće moći šefovati u Brčkom

<p class="">Načelnik Općine Stari Grad uputio je dramatičan apel glede opasnosti po građane Sarajeva od poplava i klizišta na lokalitetu Bistričkog potoka.<br></p><p>- Mi svake godine čistimo, i sada da odete vidjet ćete radnike, ali džaba čistite taj dio ako problem dolazi iz entiteta Republika Srpska, a koji se reflektuje na građane u Starom Gradu – kazao je Čengić.</p><p>Kao reakcija na dopis s ranijim upozorenjem Općine Stari Grad Sarajevo o potencijalnim rizicima za objekte na više lokaliteta na njenom području, u utorak su održane vanredne sjednice Štaba civilne zaštite Kantona Sarajevo i Općinskog štaba civilne zaštite.</p><h2>Šta će piti?</h2><p>Poseban problem predstavlja specifičnost lokaliteta na kojem se gradi stambeno-poslovni kompleks Hills, Zlatište, zbog kojeg su iskrčene velike površine drveća, a koji je na području entiteta RS, ali graniči s iznimno naseljenim područjem Federacije Bosne i Hercegovine i općine Stari Grad Sarajevo, što direktno može utjecati na pojavu klizišta.</p><p>Fuad Babić, inženjer građevine koji je proveo cijeli radni vijek u Zavodu za izgradnju i posvetio se prvenstveno klizištima u Sarajevu,&nbsp;navodi da Sarajevu potencijalno prijeti katastrofa neviđenih razmjera.</p>

<p>- Radi se o jednoj urbanizaciji Trebevića koja je horor neviđenih razmjera. Glavni kupci svih tih apartmana na Trebeviću su Sarajlije. Važno im je da imaju ljepotu, da imaju pogled, da imaju sve.&nbsp;</p><p>Ali gdje misle oni vršiti nuždu i šta će piti? Sve je posječeno, sve je uništeno, desi li se ona kiša koja se desila u Jablanici, s 300 litara po metru kvadratnom, sve će zbrisati dolje – kaže Babić u razgovoru za "Dnevni avaz“.</p><h2>Historija se ponavlja</h2><p>Babić navodi da su se u Sarajevu katastrofe već dešavale, ali da ni nadležne institucije ni građani iz svega ne izvlače nikakve lekcije.</p><p>- Niko ni slova, samo ti gradi u ovom nesretnom gradu i sve može da prođe. Godine 1984. masa kamenja je zatrpala kompletnu ulicu na Bistriku. Mi imamo cikluse ponavljanja istih događaja. Od 1934. do 1937. se desila havarija u Sarajevu usljed vremenskih neprilika, pa 1984., pa 2014., pa 2024., i to se sve ponavlja i mi ne učimo ništa iz toga. Ja ne mogu da pojmim da ovaj narod i dalje ne shvata svu poentu ove havarije koju prave sami sebi bespravnom gradnjom – navodi Babić.</p><p>Ističe kako je uzrok 95 klizišta bespravna gradnja koja nema nikakve kontrole.</p><p>- Od klizišta su ugroženi prije svega Velešići. Padina Trebevića kompletna, Soukbunar, Toka-Džeka, Hrasno, selo Svrake. Dio smo sanirali, ali se i dalje nastavlja širiti. U Novom Gradu nema gdje nije ugroženo. Vi u Kantonu Sarajevo imate 650 što aktivnih, što umjerenih klizišta, a bilo ih je 851. U 30 godina smo 200 sanirali. Ja sam iz Zavoda za izgradnju otišao 2020., niko ne zna šta su u međuvremenu uradili po tom pitanju – navodi Babić u razgovoru za "Dnevni avaz“</p><h2>Grad za 100.000</h2><p>- Odgovorno tvrdim da Sarajevo mora obustaviti bilo kakvu višestambenu izgradnju, jer ovaj grad to više ne može podnijeti. Rahmetli gradonačelnik Muhamed Kreševljaković je jako lijepo govorio da u Sarajevu može da živi oko 100.000 ljudi, sve preko ovoga je kolaps. A vi danas samo automobila imate 175.000&nbsp; – ističe Babić u razgovoru za „Dnevni avaz“.&nbsp;</p>

Desi li se ona kiša koja se desila u Jablanici, s 300 litara po metru kvadratnom, sve će zbrisati dolje, upozorava stručnjak Fuad Babić

Klizišta u Sarajevu su tempirana bomba: Naseljima ispod Trebevića prijeti zatrpavanje

<p>Sarajevo je godinama bilo prilično zakržljalo po pitanju gradnje, posebno kada je riječ o infrastrukturnim projektima. Ipak, posljednjih godina stvari su konačno pokrenute s mrtve tačke.</p>

<h2>Još jedan kružni tok</h2><p>U sarajevskoj općini Novi Grad aktivno je nekoliko gradilišta saobraćajne infrastrukture. Među njima su i tri kružna toka. Jedan od njih je i „viseći“ kružni tok koji spaja ulicu Safeta Zajke s IX transverzalom. Osim ovog kružnog toka, na spoju IX transverzale i ulice Džemala Bijedića gradi se još jedan kružni tok, a treći također u ulici Džemala Bijedića koji spaja ovu ulicu s glavnom gradskom saobraćajnicom kod GRAS-a.</p>

<p>U ulici Džemala Bijedića nalazi se i gradilište budućeg trgovačkog objekta njemačke kompanije Lidl, jedan od dva gradilišta ove kompanije u Kantonu Sarajevu. Drugi objekt ove kompanije u KS gradi se u Vogošći.</p><h2>Stambeno-poslovna zgrada</h2><p>Kod tržnog centra Mercator koji se nalazi u sarajevskoj ulici Ložionička, počela je izgradnja stambeno-poslovne zgrade koja će imati 20 spratova.</p><p>Izgradnja je omogućena nakon što je Općina Novo Sarajevo još 2015. godine usvojila regulacioni plan „Paromlinska“.</p>

<p>Zemljište na kojem se zgrada gradi nalazi se na raskrsnici ulica Marka Marulića i Ložionička.</p><p>Investitor je kompanija „Emam“, a izvođač radova je kompanija „ANS Drive“.</p><p>Riječ je o stambeno-poslovnoj zgradi koja je nazvana „Moj kvart“. Zgrada će imati dva krila, od kojeg će jedno imati 12 spratova dok će drugo imati 20 spratova. U prizemlju će biti poslovni prostori.</p><h2>Velike gužve</h2><p>Preko vikenda je zbog velikih gužvi u saobraćaj puštena cjelina IX transverzale u Sarajevu. Kako je navedeno iz resornog ministarstva, zbog velikog preusmjeravanja saobraćaja preko Sarajeva i velikog protoka vozila na ulazu i izlazu iz Sarajeva, u saobraćaj je bila puštena cjelina na IX transverzali, koja vodi od mosta preko kružnog toka i dalje prema autoputu.</p>

Mandati podijeljeni, počinje završna borba: Ko će biti novi gradonačelnik Sarajeva?

Ko kupuje stanove u Lukavici: Ekonomska je nužnost da se Sarajevo i Istočno Sarajevo vremenom spoje

Ogorčena bošnjačka opozicija sve češće traži ukidanje OHR-a: Šta bi bilo s BiH da nema visokog predstavnika

Građanska k'o Afganistan

Šta je Elektorski koledž i kako utječe na ishod izbora: Novog predsjednika SAD odlučuje sedam država

Predstavljena Strategija za razvoj turizma u KS: Sarajevo će imati još veći turistički bum

Glasači su im na ovim izborima poslali jasnu poruku: DF je jedino uspio tamo gdje nije koalirao sa SDA

Kako istočni susjed održava manji entitet kroz kupovine obveznica, donacije, projekte: Postaje li RS socijalni slučaj Srbije?

Dok trojka pada, zelena koalicija doživjela je rast i u KS: Da su 6. oktobra održani opći izbori, SDA bi se vratila na vlast

Ispeci pa reci, Kristijane

Šmit bi trebao da se izvini: Sramotno je porediti Ratka Mladića i Aliju Izetbegovića

Udar na Hrvate

Zašto je blokada Doma naroda BiH glupa i suluda politika: Bošnjaci idu Dodikovim stazama destrukcije

U gradu na Savi gledat ćemo presliku državne koalicije: SDA neće moći šefovati u Brčkom

Klizišta u Sarajevu su tempirana bomba: Naseljima ispod Trebevića prijeti zatrpavanje

"Viseći" kružni tok, trgovački objekt Lidla, poslovna zgrada u Ložioničkoj: Sarajevo je ponovo postalo veliko gradilište

Mandati podijeljeni, počinje završna borba: Ko će biti novi gradonačelnik Sarajeva?

Ko kupuje stanove u Lukavici: Ekonomska je nužnost da se Sarajevo i Istočno Sarajevo vremenom spoje

Ogorčena bošnjačka opozicija sve češće traži ukidanje OHR-a: Šta bi bilo s BiH da nema visokog predstavnika

Građanska k'o Afganistan

Šta je Elektorski koledž i kako utječe na ishod izbora: Novog predsjednika SAD odlučuje sedam država

Predstavljena Strategija za razvoj turizma u KS: Sarajevo će imati još veći turistički bum

Glasači su im na ovim izborima poslali jasnu poruku: DF je jedino uspio tamo gdje nije koalirao sa SDA

Kako istočni susjed održava manji entitet kroz kupovine obveznica, donacije, projekte: Postaje li RS socijalni slučaj Srbije?

Dok trojka pada, zelena koalicija doživjela je rast i u KS: Da su 6. oktobra održani opći izbori, SDA bi se vratila na vlast

Ispeci pa reci, Kristijane

Šmit bi trebao da se izvini: Sramotno je porediti Ratka Mladića i Aliju Izetbegovića

Udar na Hrvate

Zašto je blokada Doma naroda BiH glupa i suluda politika: Bošnjaci idu Dodikovim stazama destrukcije

U gradu na Savi gledat ćemo presliku državne koalicije: SDA neće moći šefovati u Brčkom

Klizišta u Sarajevu su tempirana bomba: Naseljima ispod Trebevića prijeti zatrpavanje

"Viseći" kružni tok, trgovački objekt Lidla, poslovna zgrada u Ložioničkoj: Sarajevo je ponovo postalo veliko gradilište