S kalendarskom jeseni stiglo je i miholjsko ili bablje ljeto. Meteorološke prognoze su dobre, ali ne i ekonomske. Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) revidirala je procjene ekonomskog rasta BiH na 1,5 posto, što je za 0,5 postotnih bodova manje u odnosu na prognozu iz maja.

Visoka inflacija iz mjeseca u mjesec topi primanja građana, a problemi se samo množe.

Uoči nove zime i grijne sezone brojni su prisiljeni posezati za kreditom kako bi nabavili ogrjev. Nemalo je i onih koji zbog kompletne teške ekonomske situacije refinansiraju postojeće kredite kako bi nadoknadili manjak prihoda.

Usto, prisutan je i strah od poskupljenja energenata, ali i komunalnih usluga, čije su cijene u nekim gradovima već porasle.

U cijeloj priči trošak hrane je najveća stavka u kućnim budžetima. I, dok su u tom dijelu vlasti, napokon, pokrenule i počele posredovati između njih i trgovaca, činjenica je da prostora za nove, snažnije mjere i modele kako pomoći građanima itekako ima.

Vlasti bi mogle biti kudikamo ažurnije i kad je riječ o pomoći iz paketa Evropske unije za sve one koji su izloženi negativnim efektima poskupljenja energenata. A takvih je jako puno u ovoj zemlji.

Iz Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) su nedavno izvijestili da nastavljaju bilježiti nove rekordne prihode. Samo u avgustu su prikupili 979 miliona KM, što je, rekli su, najveći mjesečni prihod od uspostave te institucije. A državnu kasu napunili su građani u eri inflacije u kojoj, čini se, samo vlasti imaju razloga za zadovoljstvo.

Dakle, jedini dobitnik inflacije je država, a ugroženih građana je sve više. Hoće li i dalje ignorirati njihove probleme?