Na većini pijaca zbog neradne nedjelje u Federaciji BiH prodavači zadovoljno trljaju ruke.&nbsp;Na mostarskoj tržnici, najvećoj pijaci u gradu, jučer je bilo prilično živo, a u narednim danima očekuju se prave gužve uoči katoličkog Uskrsa i pravoslavnog Vaskrsa, koji se obilježavaju naredne nedjelje, 20. aprila.Gotovo tradicionalno, dolaskom tih blagdana rastu i cijene voća i povrća, koje je za brojne građane postalo luskuz. Trenutno vlada prava pomama za domaćim jajima, a "školjka“ ili "tabla“ se prodaje po cijeni od 12 do, čak, 17 maraka.<h2>Dva stola </h2>- Bijela jaja imaju cijenu od 17 maraka, jednostavno, vlada velika potražnja za njima zbog farbanja, jer se boja za njih lakše primi - objašnjava za "Avaz“ prodavačica na pijaci Sanja Zubac. Ona i njena porodica na selu uzgajaju domaće kokoši, ali i proizvode voće i povrće. Kaže da je prodajom izuzetno zadovoljna.- Imamo svoje stalne mušterije, a mi smo prošle godine imali dva stola za prodaju, sada tri. Proširili smo se i to vam sve govori - priča nam Zubac.

I, dok neki kupci negoduju zbog cijena, drugi govore da se nabavka jaja, mesa i povrća pred Uskrs mora obaviti, kao i da nije sve toliko skupo u poređenju s cijenama prehrambenih proizvoda u trgovinama.- Ma, gledajte, o cijenama bi se dalo pričati. Sve je nenormalno skupo, ali voće i povrće se, ipak, "drži“ negdje na istim cijenama kao prošle godine. Redovno vikendom dolazim na tržnicu, dobra je ponuda, znam gdje je i šta je domaće i nije mi žao ni platiti. Zadovoljan sam. Više, zapravo, kupujem povrće - kaže nam Željko Mikulić.<h2>Velika potražnja</h2>Janja Čondić, koja 28 godina prodaje na tržnici, priča nam da je promet posljednjih dana mnogo bolji te da je velika potražnja za namirnicama koje će se naći na blagdanskom stolu.- Kada su mušterije zadovoljne, i ja sam. Naravno, može se fino i zaraditi. Ima kupaca koji negoduju, skupo im je, a ima i onih koji znaju i cijene šta znači proizvesti, koje su to muke, a još teže prodati, s obzirom na uvoz - govori nam ona te potvrđuje da su posljednjih dana cijene otišle ka "gore“.

Tako je poskupio kupus raštika, koji je među najtraženijim povrćem. Cijena raštike po kilogramu sada je sedam KM, dok je prije mjesec bila četiri KM. Traže se i „kuke“, odnosno, divlje šparoge, a cijena im je po vezici od 200 grama 3,5 KM.&nbsp;Celer i peršun su 10 KM, a bijeli luk 12 KM. Kilogram brokule košta od 3,5 do četiri KM, tikvice su od pet do šest KM, zelena salata šest KM, a paprika od šest do sedam KM.Mladi kupus se prodaje po cijeni između 3,5 i četiri KM, a mladi krompir košta tri KM. Blitva je četiri KM, a špinat pet KM. Ni grah nije jeftin, pa se tako kilogram kreće po cijeni od sedam do 10 KM, u zavisnosti od vrste.<h2>Kilogram limuna 7 KM</h2>Kada je riječ o voću, i dalje je aktuelna zimska ponuda. Domaćih jagoda još nema na pijacama, a očekuju se za koji dan, kada se pretpostavlja da će im cijena po kilogramu biti viša od 12 KM. Najjeftinije voće su jabuke po cijeni od 2,5 KM po kilogramu, dok su kruške četiri KM. Kilogram narandži košta pet KM, a domaćeg limuna čak sedam KM.

Sve je nenormalno skupo, ali voće i povrće se, ipak, "drži" negdje na istim cijenama kao prošle godine, kaže Mikulić

Uoči blagdana skaču cijene: Pomama za jajima, a "školjka" je 17 KM

Demografska slika Bosne i Hercegovine je poražavajuća. Da klizimo ka demografskom potopu, godinama upozoravaju stručnjaci, ali pokazuju i brojna istraživanja.Samo u posljednjih deset godina u Federaciji BiH rođeno je 13 posto manje djece nego u prethodnoj deceniji. Gotovo 95 posto općina i gradova bilježi negativan prirodni priraštaj, a u pojedinim kantonima vitalni indeks je ispod 30, što znači da na troje umrlih dolazi tek jedno rođeno dijete.Kakve su razmjere demografskog kolapsa možda najbolje predočavaju podaci koji se odnose na obrazovni sistem u Federaciji BiH. Prema tim podacima, dostupnim na stranicama Federalnog zavoda za statistiku, iz učinioca je u proteklih deceniju odnosno od školske 2015./16. godine "nestalo" više od 26.000 osnovaca! Preciznije, radi se o 26.518 učenika.<h2>Evidentno smanjenje</h2>Tako su prije 10 godina u osnovnim školama bila 190.194 učenika. Najviše ih je bilo u Tuzlanskom kantonu, njih, 39.331, a potom u Kantonu Sarajevo 35.466, dok ih je najmanje bilo u Posavskom 2.606 te u Bosansko-podrinjskom 1.908.U ovoj školskoj godini ukupan broj učenika u osnovnim školama iznosi 163.676. Najviše ih je u Kantonu Sarajevo i to 38.478 te u Tuzlanskom kantonu, gdje ih je 33.436. I ove godine najmanje učenika imaju Bosansko-podrinjski kanton i Posavski, i to 1.973, odnosno 1.442 učenika. Poređenja radi, ove godine u Unsko-sanskom kantonu broj đaka iznosi 14.858, a školske 2015./16. ih je bilo 23.605 i gotovo svi kantoni su izgubili značajan broj učenika. U Zeničko-dobojskom kantonu broj učenika sada iznosi 29.626, a deceniju prije ih je bilo 34.057. U Hercegovačko-neretvanskom kantonu u osnovnim školama prije 10 godina su bila 17.703 učenika, a sada ih je 15.917. Srednjobosanski kanton sada ima 17.452 učenika, dok ih je prije 10 godina bilo 21. 996. Osnovne škole u Zapadnohercegovačkom kantonu sada pohađaju 7.183 učenika, a deceniju prije 8.806. U Livanjskom kantonu osnovaca je prije deceniju bilo 5.136, a sada ih je 3.311.Osvrćući se na ove porazne podatke, doc. dr. Amer Osmić s Odsjeka za sociologiju Fakulteta političkih nauka Sarajevo za "Dnevni avaz“ kaže da su to samo posljedice našeg odnosa prema demografskom problemu. Kao društvo, govori nam, vrlo rijetko analiziramo uzrok, a tretiramo posljedicu.<h2>Manje upisa </h2>- Kada uzmemo sve podatke koje imamo, generalno, djece u osnovnim i srednjim školama, samo vidimo nastavljajući trend demografske depopulacije, odnosno regresije najaktivnijeg stanovništva, to jest stanovništva koje je radno sposobno i koje će sutra stvarati porodice.&nbsp;Samim odljevom tog stanovništva dobijamo rezultat manjeg upisa u škole, kao i toga da se djeca ispisuju iz škola i nastavljaju školovanje negdje u zemljama zapadne Evrope. Nažalost, ovo je samo potvrda onog trenda koji svjedoči demografsku sliku koju UN s pravom predviđa, da će BiH do 2070. godine imati milion i po stanovnika i ovo su dodatni pokazatelji onog što imamo na terenu - kaže za "Dnevni avaz“ doc. dr. Osmić.

Ključna stvar je, naglašava, sagledati šta je uzrok, a sva istraživanja, navodi, pokazuju da je to, generalno, nezadovoljstvo životnim standardom koji se u proteklih 15 godina nije poboljšao. Neophodno je, iznosi, vratiti povjerenje u društvo.- Treba se vratiti perspektiva, da neko misli o svojim građanima, to su dvije ključne dimenzije. Ne možemo reći da je nezaposlenost ključni problem jer generalno uslovi života, percepcija sigurnosti, percepcija bukvalno svega onoga što se odvija u BiH, primarno kod mladih, radno aktivnih, radno sposobnih, obrazovanih, visokoobrazovanih je vrlo negativna - govori on.<h2>Dugoročno planiranje</h2>Kaže da ljudi žude za određenom sigurnosti i određenom mogućnošću dugoročnog planiranja, a to ne dobijaju u bh. društvu.- I, stoga, vrlo česta odluka jeste da se zapravo trajno presele u neke zemlje zapadne Evrope koje su otvorile svoj radni prostor ,odnosno olakašali mogućnosti integracije za naše stanovništvo. Nažalost, možemo samo predviđati da će se taj trend intenzivirati u narednom periodu, jer naše stanovništvo je vrlo dobrodošlo zbog svojih integracijskih kapaciteta u društva koja primaju naše ljude - zaključuje doc. dr. Osmić.<h2>Škole nam se zatvaraju jer nema učenika</h2>Na depopulacijske trendove posljednjih godina snažno utječe iseljavanje cijelih porodica s djecom, što je za vitalnost naše zemlje možda nešto najgore. Kaže to za „Dnevni avaz“ Goran Miličević, učitelj iz Mostara koji je u učionici duže od 25 godina.Kada je počinjao svoj posao, sasvim je normalno, priča nam, bilo da jedan odjel ima 30, pa i 35 učenika. - Smanjenju broja učenika, nažalost, svjedočimo iz godine u godinu. Vidljivo je to i u gradskim sredinama, ali u manjim mjestima, selima, situacija je katastrofalna. Jednostavno, škole nam se zatvaraju zato jer nema dovoljno učenika - govori Miličević za "Avaz".

Smatra da je neophodno kreirati i, zapravo, stvoriti sigurniji ambijent.- Nažalost, kod nas sve više mladih ljudi odgađa stupanje u brak i zasnivanje porodice, jer, s jedne strane, mnogi od njih nemaju posla ili se prvi put zaposle u 35. godini, a s druge, i ako rade, njihove plaće nisu dovoljne za život, u najkraćem.&nbsp;Jer kada sagledaju svoje plaće, kada vide koliko košta kvadrat stana i da sa svojim primanjima ne mogu sebi osigurati krov nad glavom, jednostavno se okrenu ka Zapadu – kazao je Miličević.

U osnovnim školama bila 190.194 učenika, a sada ih je 163.676. To su posljedice odnosa prema demografskom problemu, kaže Osmić

FBiH nezaustavljivo klizi u ambis: Za 10 godina 26.000 manje osnovaca

Vatrogasac, D.P. (55) koji je teško povrijeđen nakon što je jučer na lokalitetu Borojevići kod Stoca tokom šumskog požara došlo do jake eksplozije, hospitaliziran je na Odjelu za anesteziju, reanimaciju i intenzivno liječenje Sveučilišne kliničke bolnice (SKB) Mostar.- On je zadobio teške tjelesne povrede koje su opasne po život - rečeno je za "Avaz" iz Ureda za odnose s javnošću SKB Mostar.Nakon što je požar lokalizovan, na licu mjesta je obavljen uviđaj, kojem su prisustvovali i inspektori za protivpožarnu zaštitu MUP-a Hercegovačko-neretvanskog kantona.Kako je došlo do eksplozije, pokazat će daljnja istraga. Prema prvim informacijama, kojima raspolaže dežurni kantonalni tužilac, sumnja se da je došlo do napona usljed zatvaranja strujnog kruga od dalekovoda, a kako nam je rečeno, poduzete su sve neophodne istražne mjere i radnje s ciljem utvrđivanja svih okolnosti ovog događaja.Usljed eksplozije povrijeđen je i vatrogasac, M.L. (23) koji je zadobio lakše tjelesne ozljede.Požar je izbio jučer u 12.50 sati, a ugašen je u 18 sati. U gašenju požara učestvovalo je 10 vatrogasaca DVD Stolac s tri vozila.Iz DVD Stolac nisu željeli davati bilo kakve informacije u vezi ovog događaja.

Sumnja se da je došlo do napona usljed zatvaranja strujnog kruga od dalekovoda

Stolački vatrogasac nakon eksplozije životno ugrožen

Tužilaštvo Zapadnohercegovačkog kantona podiglo je optužnicu protiv policijskih službenika MUP-a ZHK, Ante Vegara (34) i Mateja Ereša (27) iz Ljubuškog i to zbog krivičnog djela Zloupotreba položaja ili ovlasti.Također, kazali su iz Tužilaštva ZHK, Vegar se tereti i za Nedopušteno držanje oružja ili eksplozivnih tvari. - Optužnicu pred sudom zastupat će tužitelj Josip Aničić, koji će krivnju optuženika dokazivati pozivanjem i ispitivanjem više od 15 svjedoka, vještaka za mobilne telefonske uređaje i vještaka za balistička vještačenja, te prezentiranjem preko 40 materijalnih dokaza - naveli su iz Tužilaštva ZHK. Imenovani se sumnjiče da su 17.juna 2022. godine u Ljubuškom, u svojstvu službenih osoba, koristeći svoj službeni položaj postupili protivno Zakonu o policijskim službenicima ZHK i teže povrijedili prava stranog državljanina. Naime, oni se sumnjiče da su stranom državljaninu ograničili kretanje, tako što su ga izveli iz kladionice, ugurali u vozilo i odvezli u Čitluk, iako strani državljanin nije činio krivična djela, prekršaje niti je narušavao javni red i mir. Također, Vegar se sumnjiči i zbog toga što je u porodičnoj kući neovlašteno držao automatsku pušku i dva metalna okvira za municiju-obznanili su iz Tužilaštva ZHK.

Ante Vegar i Matej Ereš stranog državljanina izveli iz kladionice, ugurali u vozilo i odvezli u Čitluk

Podignuta optužnica protiv dvojice policajaca iz Ljubuškog

Nakon što su u petak u poslijepodnevnim satima u mjestu Bobanovo Selo kod Stoca policijski službenici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), Regionalnog ureda Mostar, pronašli i zaplijenili oko tri kilograma droge, najvjerovatnije, kokaina za vozačem je, kako portal "Avaza" saznaje, raspisana potraga.Ova informacija je za "Avaz" potvrđena iz Tužilaštva Hercegovačko-neretvanskog kantona, a policijske agencije tragaju za Mihajlom Nožicom (26) iz Trebinja.Droga je, podsjetimo, pronađena u automobilu Renault Clio, kojim je upravljao Nožica i koji je prilikom zaustavljanja uspio pobjeći.

SIPA u selu kod Stoca zaplijenila oko tri kilograma droge iz automobila: Sumnja se na kokain, vozač pobjegao 

To nije prvi put da je Nožica uspio pobjeći policajcima prilikom zaustavljanja vozila.On je i prije dvije i po godine izbjegao hapšenje kada su ga pokušali zaustaviti pripadnici trebinjske policije u mjestu Ćukovci kod Ljubinja.Tada je tokom pretresa u automobilu Fiat Punto kojim je upravljao pronađen kilogram kokaina.Prethodno je za njim bila raspisana potraga, a hapšen je i 2020.godine u akciji „Trag“ zbog sumnje da je bio dio kriminalne grupe koju je predvodio ranije osuđivani Nikola Šaraba iz Trebinja.

Droga je, podsjetimo, pronađena u automobilu Renault Clio, kojim je upravljao Nožica i koji je prilikom zaustavljanja uspio pobjeći

Raspisana potraga za Mihajlom Nožicom: U automobilu mu pronađeno tri kilograma droge 

Da nije bilo njih, svijet nikada ne bi saznao istinu o stradanju Sarajeva, Mostara, Goražda i inih gradova u BiH, ubijanju i patnji civila, žena, djece... Oni su bili ratni izvještači, novinari, fotoreporteri, snimatelji.U toj ulozi našli su se preko noći, a izvještavanja o napadima, zločinima, razaranjima sela i gradova, ali i s prvih linija ratišta postali su njihova svakodnevica. Umjesto do tada izvještavanja o različitim temama stvarali su ratne izvještaje i, zapravo, doprinosili širenju istine o svemu što se događalo tokom agresije na BiH.<h2>Puko preživljavanje</h2>- Istina i samo istina – rekao je Mirsad Behram, mostarski ratni reporter, koji je u to vrijeme kao mladić od 20-tak godina izvještavao i za RTV BiH.U njegovim i izvještajima kolega s kojima je tada radio, naglašava, nije bilo ni trunke politike niti bilo čega drugog osim istine.

- Ništa nismo morali dodavati ili oduzimati ili, ne daj Bože, izmišljati. Samo smo prenosili ono što smo vidjeli. Jednostavno, možda danas to zvuči ironično, nije bio potrebe zato što smo živjeli u sredini gdje su civili strahovito stradali. Kada sam izvještavao, naprimjer, da je dijete stradalo od rakete „zemlja-zemlja“ ništa nisam slagao. Samo sam u svom izvještaju zabilježio ono što sam vidio, tada uživo za dnevnik Radija Bosne i Hercegovine u 15 sati i poslije u televizijskom izvještaju. I, zapravo, je slika govorila za sebe. Bila je to borba za puko preživljavanje. Nisam razumio zašto me neko ubija, izgladnjuje, granatira, a ne sjećam se da sam nekome nešto nažao učinio, ni ja ni mnogi ljudi oko mene. Dakle, svojim očima sam gledao užas i to prenosio – rekao je Behram.I danas, tri decenije poslije, kaže kako stoji iza svake svoje napisane riječi u ratu.S ove vremenske distance govori kako bi najsretniji bio da više nikada nigdje nijedan novinar ni kamerman ne izvještava o takvim stvarima.

- Nažalost, to je nemoguće što i trenutno vidimo u svijetu. A, to su možda najveći heroji. I vojnici imaju pušku pa se, uslovno rečeno, brane. A novinari, fotoreporteri, kamermani su bez ikakve zaštite. Sjećam se, strane kolege su imali pancire, mi ih nikada nismo imali – prisjeća se on.Svoj doprinos širenju istine o ratnim događajima u BiH dali su mnogi medijski radnici. Među brojnim imenima, vjerovatno jedno od najvažnijih je Arijana Saračević Helać, koja je izvještavala sa sarajevskih ratišta i čije su priče obišle svijet.Probijanju istine o ratu u BiH, opkoljenom Sarajevu, dvostrukoj agresiji na Mostar, odsječenom Goraždu, genocidu u Srebrenici... i konačnom buđenju svijeta značajno su doprinijeli ratni izvještači i dopisnici iz cijelog svijeta. Jedno od najpoznatijih „ratnih lica“ bila je novinarka CNN-a Kristijan Amanpur (Christiane Amanpour).<h2>Posljednji izvještaj</h2>Ona se prije nepune dvije godine, tokom gostovanja na Sarajevo Film Festivalu, kada je prikazan dokumentarac „Kiss the Future“, u kojem je učestvovala, prisjetila svojih ratnih iskustava, istakavši da su se istinom i pravdom borili protiv snajpera i granata.- Ponosna sam na to da smo uspjeli svijetu reći istinu – kazala je tada Amanpur.Nažalost, mnogi novinari i medijski radnici izgubili su svoje živote na radnim zadacima tokom rata, ali preciznih podataka o tim stradanjima, nažalost, do danas nema. Prema posljednjim podacima Udruženja „BH novinari“ stradalo je više od 40 novinara i medijskih radnika.

Među onima čije je ubistvo u javnosti posebno odjeknulo je novinar Kjašif Smajlović. On je bio prvi ubijeni novinar u BiH, a po sjećanju svjedoka koji su stanovali u zgradi u kojoj je bilo njegovo dopisništvo, kako je „Avaz“ pisao ranije, po Kjašifa je došla grupa „arkanovaca“, predvođena lokalnim Srbima. Zločinci su ga ubili na njegovom radnom mjestu 8. aprila 1992. godine, dok je predavao svoj posljednji izvještaj za „Oslobođenje“. Njegovi posmrtni ostaci pronađeni su 2016. u masovnoj grobnici na mezarju Kazanbašča u Zvorniku.<h2>Ćatićev vapaj za spas Srebrenice</h2>„Srebrenica se pretvara u najveću klaonicu. Poginuli i ranjeni neprestano se dovlače u bolnicu. Nemoguće je to opisati. Svake sekunde po tri smrtonosna projektila padnu na ovaj grad. U bolnicu je trenutno dovezeno 17 poginulih, 57 teže i lakše ranjenih. Da li iko u svijetu može doći da vidi tragediju koja se dešava Srebrenici i njenim stanovnicima. Ovo je nečuven zločin koji se izvodi nad bošnjačkim stanovništvom Srebrenice...“Bio je ovo vapaj za spas Srebrenice koji je 10. jula 1995. godine, uvečer, posljednji put svijetu poslao radioamater i novinar Nihad Nino Ćatić. On je bio jedina veza Srebrenice s vanjskim svijetom. Teško je ranjen u rejonu bratunačke Kamenice, tačnije Bokčinog potoka, neposredno nakon što je u poznatoj koloni smrti krenuo da traži spas, odakle mu se do danas gubi svaki trag. Njegovi posmrtni ostaci nikada nisu pronađeni.

Prvi ubijeni novinar u ratu u BiH bio je Kjašif Smajlović

Preko noći su postali ratni izvještači: Da nije bilo njih, svijet nikada ne bi saznao istinu

U mjestu Bobanovo Selo kod Stoca policijski službenici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), Regionalnog ureda Mostar u petak su u poslijepodnevnim satima pronašli i zaplijenili oko tri kilograma droge, a najvjerovatnije se radi o kokainu, saznaje portal "Avaza".Droga je pronađena u automobilu Renault Clio, čiji je vozač uspio pobjeći.Iz Tužilaštva Hercegovačko-neretvanskog kantona, pod čijim nadzorom je vršen pretres, kratko nam je potvrđeno da je identitet vozača poznat te da se za osumnjičenim intenzivno traga.Više informacija bit će poznato tokom sutrašnjeg dana.

Droga je pronađena u automobilu Renault Clio

Na magistralnom putu M-17 na dionici Mostar-Sarajevo u naselju Zalik, kod skretanja za brdo Fortica, desila se saobraćajna nesreća.Saobraćaj na ovoj dionici je obustavljen i preusmjerava se kroz grad.U nesreći su učestvovala dva vozila, a prema prvim informacijama tri osobe su povrijeđene, a stepen povreda još uvijek nije poznat.Na terenu su i ekipe Hitne pomoći, a nastale su i velike gužve.

Na terenu su i ekipe Hitne pomoći, a nastale su i velike gužve

Teška nesreća kod Mostara: Ima povrijeđenih, saobraćaj obustavljen

Ako je suditi prema današnjoj slici u staroj gradskoj jezgri Mostara, predstojeća turistička sezona obećava.Tako su turisti gotovo okupirali Stari Grad i uživali u šetnji i razgledavanju kulturno - historijskih znamenitosti, među kojima je za sve njih pravi magnet Stari most, jedinstveni monument u svijetu pod zaštitom UNESCO-a.

Gotovo ljetna temperatura od 24 stepena koliko je u 13 sati izmjereno u Meteorološkoj stanici na Bijelom Brijegu brojne goste je "natjerala" na rashlađivanje sladoledom, ali i na predah u baštama ugostiteljskih objekata.Posebno je bilo "živo" u dijelu Kujundžiluka, gdje je ulični svirač raspjevao i rasplesao goste najvećeg grada na Neretvi.U našem videozapisu i galeriji pogledajte šta smo danas zabilježili u mostarskom Starom gradu.<a href="https://www.youtube.com/@DnevniAvazTV/videos">Besplatno se pretplatite na YouTube kanal Avaz TV.</a>

Posebno je bilo "živo" u dijelu Kujundžiluka, gdje je ulični svirač raspjevao i rasplesao goste najvećeg grada na Neretvi

Tako su turisti gotovo okupirali Stari Grad

U Mostaru gotovo ljetna temperatura, ulični svirač raspjevao turiste

Međunarodni sajam gospodarstva Mostar, 26. po redu danas je zatvorio svoja vrata.- Da, spustili smo zavjesu na ovogodišnji sajam koji je opravdao naša očekivanja u potpunosti - izjavila je za "Avaz" direktorica Mostarskog sajma, Dalfina Bošnjak. Vremena za predah gotovo da nema, jer sad se, kazala je, okreću organizaciji 27.izdanja Mostarskog saajma- Prvi korak na tom putu je odabir zemlje partnera. Trenutno razmatramo dvije opcije, radi se o zemljama članicama Evropske unije, ali još ne možemo otkriti o kojim je zemljama riječ - rekla nam je Bošnjak. Podsjetimo, na ovogodišnjem Sajmu koji je otvoren 8.aprila predstavilo se 800 izlagača iz 30 zemalja svijeta. Zemlja partner bila je Republika Italija, koja je na oko 300 metara kvadratnih predstavila svoju privredu, bogatu kulturu i tradiciju. Sa govornice Mostarskog sajma ponovno su uz poruke mira poslane i one koje ukazuju na potrebu međusobne saradnje zemalja regije, Evrope i svijeta. TOkom sajma, održano je nekoliko iznimno posjećenih i značajnih konferencija, foruma, stručnih skupova, radionica i okruglih stolova, kao što su Četvrti mostarski ekonomski forum, u organizaciji Privredne / Gospodarske komore FBiH, zatim „Žene koje ruše barijere“, i konferenciju o cikloturizmu. Brojni posjetioci mogli su uživati u raznovrsnom kulturno-zabavnom programu za sve uzraste. Dodijeljene su i nagrade najboljim vinima, kao i priznanja za najuspješniji nastup.

Prvi korak na tom putu je odabir zemlje partnera, rekla nam je Bošnjak

Bošnjak za "Avaz": Mostarski sajam je opravdao sva naša očekivanja, okrećemo se organizaciji 27. izdanja

U samoj završnici sedmice objavljena je informacija o tome da je u akciji Europola i Eurojusta uhapšeno sedam osoba zbog sumnje da su oformili međunarodnu mrežu za krijumčarenje vatrenog oružja, uključujući jurišne puške i granate, u zapadnu Evropu sa zapadnog Balkana.Do hapšenja se, kako je objavljeno, došlo nakon niza koordinisanih racija u Francuskoj, Španiji i Bosni i Hercegovini.Tako je otkrivena nova mreža krijumčarenja oružja sa zapadnog Balkana, a izvještaj kaže da je zaplijenjeno 25 jurišnih pušaka tipa AK, 126 ručnih bombi raznih vrsta, 25 kg AK municije, jedan mitraljez i jedna puška.Ova vijest nas je u jeku političke krize i raznih previranja podsjetila na to da smo glavna ruta za trgovinu oružjem, ali i da živimo u zemljama čiji građani spavaju s oružjem pod jastukom.Skoro svake godine Globalni indeks organizovanog kriminala (GI-TOC) pokazuje da je trgovina oružjem koja uključuje šest zemalja zapadnog Balkana stalno viša nego u cijeloj Evropi, dok je Bosna i Hercegovina gore pozicionirana nego druge zemlje regiona.Štaviše, iz GI-TOC-a upozoravaju da je BiH posljednjih nekoliko decenija postala poznata kao zemlja porijekla krijumčarenog naoružanja, ali i kao zemlja tranzita.Uostalom, i bez takvih izvještaja svima je jasno da je naša zemlja preplavljena oružjem i da brojke govore više od svakog upozorenja.Tema trgovine oružjem i stotine hiljada nelegalnog naoružanja u našoj zemlji, premda krajnje ozbiljna, u BiH se godinama gura pod tepih.Uzalud je, izgleda, to što je svima jasno da više oružja dovodi i do porasta nasilja i da nas iz Evrope upozoravaju da je naša zemlja u epicentru međunarodne trgovine oružjem.I dok je Evropa godinama zabrinuta, ali i glasna o ovom pitanju, jer oružje lako prelazi granice, mijenja vlasnike i završava u rukama kriminalaca i raznih bandi, kod nas se na taj problem uglavnom šuti. Naravno, najlakše se praviti kao da nas se to ne tiče.

Svima je jasno da je naša zemlja preplavljena oružjem i da brojke govore više od svakog upozorenja

Od izvora do tranzita

Ime i prezime: Nada Dalipagić.Datum i mjesto rođenja: 4. novembar 1952. godine, Doljani.Šta prvo uradite kad se probudite: Odmah pravim plan obveza za taj dan.Da niste to što jeste, čime biste se bavili: Svakako nekim poslom iz oblasti kulture.Šta Vam je bio prvi posao u životu: Zamjenica javnog pravobranitelja Općine Mostar.Kada biste samo jednu stvar mogli ponijeti na pusti otok, šta bi to bilo: Mobitel.Najdraža pjesma: Sve pjesme Olivera Dragojevića.Šta gledate na televiziji: Dnevnik obvezno, dokumentarne serije.Šta Vas nervira: Primitivizam i neuljuđeno ponašanje.Najdraži grad: Mostar.Najbolji poklon koji ste dobili: Svi pokloni koje mi daruju moji unuci.Čega se plašite: Potresa.S kim najradije pijete kafu: Sa suprugom Sašom.Omiljena društvena mreža: Viber.Najdraža boja: Crvena.Ko Vam je uzor: Moji roditelji.Najdraži pisac: Eka Kurniavan (Kurniawan).Da imate mogućnost, šta biste uradili da poboljšate stanje u svijetu: Učinila bih nešto da odmah prestanu svi ratovi i da prestane patnja ljudi.Omiljeni muzičar ili bend: Oliver Dragojević i Halid Bešlić.Posljednja knjiga koju ste pročitali: "Ljepota je njezina rana“, pisac Eka Kurniavan.Tim za koji navijate: Sve državne reprezentacije naše zemlje.Omiljena narodna izreka: Tko sunce nosi u sebi, može ga darovati drugome.Koje pitanje najviše mrzite: Nijedno pitanje ako je dobronamjerno.Omiljeni lik iz knjige, filma ili serije: Ana Karenjina.Koju zemlju biste voljeli posjetiti: Indiju.

Tko sunce nosi u sebi, može ga darovati drugome

Dalipagić: Sa suprugom Sašom najradije pijem kafu

Advokatica Nada Dalipagić: Plašim se potresa

Nakon dva sata je završen sastanak u Ministarstvu privrede Hercegovačko-neretvanskog kantona na kojem se razgovaralo o sudbini nekadašnjeg giganta, "Granita" iz Jablanice, danas kompanije u stečaju punih 15 godina.Abid Šarić, stečajni upravnik je novinarima nakon sastanka kazao kako Granit već ima zaključen ugovor o koncesiji, međutim, u cijelom postupku još ne mogu, rekao je, dobiti dozvolu za eksploataciju, odnosno za izvođenje radova.

- Iz Ministarstva smo cijelo vrijeme uslovljavani različitom dokumentacijom, saglasnostima i federalnih organa i agencija i sve to smo obezbijedili, priložili i sada očekujemo da dobijemo dozvolu za eksploataciju. Međutim, zbog dugog procesa prikupljanja te dokumentacije smo dovedeni u situaciju da je 9.januara istekao rok ga ispunjenje obaveze prema ugovoru o koncesiji, a odredba je da će obaveze biti ispunjene, a to je na da će strateški partner kojeg smo izabrali uplatiti sredstava nakon pribavljanja dozvola - kazao je Šarić.<h2>Dozvola za eksploataciju</h2>Pojasnio je da s jedne strane imaju situaciju da nisu uspjeli dobiti dozvolu za eksploataciju, a time, dodao je, strateški partner nije htio uložiti sredstva, a s druge, ugovor koji su potpisali je istekao, jer strateški partner nije uložio sredstva.- Zaključili smo da je daljni put da Ministarstvo, odnosno, Vlada s Pravobranilaštvom dogovori način u kojem će ostaviti razuman rok za izdavanje dozvole kako bi taj ili drugi strateški partner izvršio svoje obaveze - kazao je Šarić.Naveo je i da je kompanija "Lake" i dalje strateški partner.- Oni su i dalje zainteresovani, spremni obezbjediti sredstva, ali uz uslov da imamo pravovaljan ugovor o koncesiji, da imamo pravovaljanu dozvolu za eksploataciju i za izvođenje radova - naglasio je.Podsjetio je da je prije pet godina podnesen zahtjev za eksploataciju i zaključenja ugovora o koncesiji.- Nakon toga je trebalo izdati dozvolu za eksploataciju. Kada smo pribavili dokumentaciju, taj zahtjev je tri godine stajao u ladici u Ministarstvu bez rješenja. Dolaskom nove Vlade i novog ministra taj proces je pokrenut, međutim, kada smo zaključili ugovor, počeli su problemi sa dokumentacijom - dodao je on.<h2>Značaj "Granita"</h2>Sastanku je prisustvovao i predsjedavajući Općinskog vijeća Jablanice, Edin Idrizović, kazavši kako je značaj "Granita" za Jablanicu nemjerljiv.- I na prošloj sjednici Općinskog vijeća je iskazan interes kako je najbitnije da radnici ne ostanu bez posla. Jedan od zaključaka današnjeg sastanka je da se pokuša tražiti od Vlade HNK produženje ugovora o koncesiji. Nadamo se da će se u narednom periodu poduzeti adekvatni koraci kako bi se išlo u pozitivnom smjeru - rekao je on.<h2>Više od dvije decenije nije uplaćen staž</h2>Jasmin Alikadić, jedan je od radnika "Granita" koji je prisustvovao sastanku u Ministarstvu. Novinarima je kazao da u toj kompaniji radi 39 godina.- Nemam uplaćene 23 godine radnog staža. Ne mogu se liječiti. Kad odem doktoru, gledaju me... Šta reći o sastanku? Granit je preduzeće koje može raditi, samo im treba obezbjediti uslove, nas radnike treba pustiti da rade, treba dati dozvole koje su potrebne. Jablanicu je inače odnijela poplava, ako nam odnesu Granit neka nas pobiju. Ništa nam drugo ne preostaje.. Djeca bježe vani, nemaju perspektivu, ništa nemamo, a ovi ljudi koji sjede ovdje trebaju potpisati papir i kada firma bude za prodaju, ali neka prvo meni namire moj staž, moje plate i sve što su mi dužni - kazao je on.

Nakon dva sata je završen sastanak u Ministarstvu privrede HNK na kojem se razgovaralo o sudbini nekadašnjeg giganta, "Granita" iz Jablanice

Jablanicu je odnijela poplava, ako nam odnesu "Granit", neka nas pobiju

Nekolicina radnika kompanije "Granit" iz Jablanice danas se okupila ispred sjedišta Ministarstva privrede Hercegovačko-neretvanskog kantona u Mostaru, gdje je u toku sastanak, kako su kazali novinarima, o sudbini njihovog preduzeća.Mirsad Jusupović, jedan od radnika kazao je kako u "Granitu" radi od 1985. godine.- Otkako je stečaj nastao, nama se više ništa ne plaća, od staža, pa nadalje. Došli smo ovdje da vidimo šta će biti s nama. Hoće da nas ukinu, zatvaraju nam majdane, ne znamo šta je razlog, je li do inspekcije ili je do upravnika, mi ne znamo. Od stečaja je 15 godina prošlo. Ko je kriv? Po nama Vlada HNK, što je dozvolila to. Nije se trebalo dozvoliti gomilanje duga. Svako nam je leđa okrenuo - rekao je on. Memsud Ćosić je rekao da su u Mostar došlo sa saznaju kako će se situacija riješiti. - Evo, čekamo. Za mene je kriva Vlada HNK, oni su većinski vlasnik, ali 15 godina nisu uopšte reagovali. Ali, sam, ipak optimista - kazao je Ćosić. "Granit radi", kaže on, a radnici primaju minimalne plaće. U penziju ne može, jer od 40 godina radnog staža nije mu uplaćivano dvije decenije. <h2>Koncesija na 30 godina</h2>O ulasku strateškog partnera sarajevske kompanije "Lake" u vlasništvu Nedžada Bubice u nekadašnji gigant "Granit", ne znaju puno. - Čuo sam da je dao bankovne garancije, ali upravnik, izgleda, na to nije ništa reagovao. Koncesije smo izgubili tako da "tavorimo" - dodao je on. Podsjetimo, ugovorom potpisanim 9. januara prošle godine "Granitu" je data koncesija na 30 godina za eksploataciju mineralne sirovine arhitektonsko-građevinskog kamena gabra na lokaciji Čehari. Koncesija je, pak, data pod uslovom da strateški partner, odnosno, kompanija "Lake" u roku od šest mjeseci izvrši uplatu sredstava u iznosu od 20,5 miliona KM. <h2>Izmijenjen ugovor</h2>Premda je Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona, kao vlasnik 67 posto državnog kapitala u jablaničkom "Granitu" izmijenila ugovor o koncesiji i, praktično, dala novi rok Bubici da izvrši uplatu sredstava od 20,5 miliona KM do kraja prošle godine, to se nije desilo. Razlog tome su, kako nam je u januaru ove godine kazao Abid Šarić, stečajni upravnik "Granita" administrativne barijere i začkoljice.Do produženja roka je došlo, jer je u međuvremenu iskrsnuo problem zato što dio eksploatacionog polja obuhvata šumsko zemljište koje predstavlja državnu imovinu i koja je pod zabranom raspolaganja kako je to Ustavni sud BiH utvrdio svojim odlukama. <h2>Dozvole za eksploataciju</h2>Usljed toga nije bilo moguće ni ishodovati dozvole za eksploataciju, a u međuvremenu je, ispričao nam je Šarić, izvršeno cijepanje eksploatacionog polja.-To je bilo rješenje da izbjegnemo problem u vezi šumskog zemljišta, a sada čekamo potvrdu Federalnog ministarstva okoliša i turizma da nam za to nije potrebno pribavljanje studije procjene uticaja na okoliš, jer su mišljenje o tome zatražili iz resornog kantonalnog ministarstva - ranije nam ne rekao Šarić. Jablanički "Granit", nekadašnji gigant, u stečaju je od, čak, 2010. godine, a gotovo 200 radnika radi za gole, minimalne plaće.

Otkako je stečaj nastao, nama se više ništa ne plaća, od staža, pa nadalje. Došli smo ovdje da vidimo šta će biti s nama, poručili su radnici

Radnici Granita okupili se u Mostaru: Svi su nam okrenuli leđa

Nakon sastanka predstavnika HDZ-a BiH i stranaka Trojke održanom u Mostaru potvrđeno je da za novi sastanak s predstavnicima stranaka opozicije iz RS-a, moguće nove parlamentarne većine na državnom nivou, termin još nije utvrđen.Na naše pitanje o tome kakva su očekivanja od predstojećeg sastanka, koji je, podsjetimo, bio najavljen najprije za 10.april, a potom za 14.april, lider HDZ-a BiH, Dragan Čović je rekao:- Sad da se napravim pametan, reći ću o kojem sastanku govorite. Mislim da je dovoljan odgovor - kazao je Čović, na što je predsjednik SDP-a dodao: "Nemamo još utvrđen termin".

Podsjetimo, na sastanku u Mostaru, kako je to, uostalom, rekao Čović, razgovaralo se, isključivo, na temu Federacije BiH i funkcioniranja Federacije BiH kroz izvršnu i zakonodavnu vlast i svih trenutnih problema.<a href="https://www.youtube.com/@DnevniAvazTV/videos">Besplatno se pretplatite na YouTube kanal Avaz TV.</a>

Nakon sastanka predstavnika HDZ-a BiH i stranaka Trojke potvrđeno je da za novi sastanak s predstavnicima opozicije iz RS termin još nije utvrđen

Nema termina za sastanak HDZ-a BiH, stranaka Trojke i opozicije u RS

Dragan Čović nakon sastanka s predstavnicima stranaka Trojke je kazao da da je Izborni zakon BiH za njih osnova funkcioniranja BiH.- Pogotovo onaj segment na koji se baziramo sada, a to je izbor člana Predsjedništva BiH. Lično mislim da je pitenje izbora člana Predsjedništva interes BiH, a ne Hrvata. Međutim, to je mjera i za opće funkcioniranje, ako hoćete, vlasti na nivou Bosne i Hercegovine. I to danas nije bila tema na bilo koji način, pričali smo o Federaciji.&nbsp; Tako da ćemo to nastaviti dalje komunicirati na isti način. Čuli ste ovih dana i predsjednika Vlade Republike Hrvatske i puno drugih kolega, koji su na slični način prepoznali budućnost i stabilnost BiH upravo na tom pitanju, jer tom se pitanju lomi Bosna i Hercegovina, ne oko nekih drugih pitanja - kazao je Čović.Istakao je da su danas spomenuli i pitanje Južne interkonekcije.- To smo samo spomenuli iz razloga pošto je bilo nekih aktivnosti na terenu, a vidjeli ste jučer tu i resornog ministra iz Hrvatske&nbsp; i direktora Plinacra, koji su informirali da ima neka komunikacija sa nivou FBiH prema njima i gdje su oni u jednoj zahtjevnoj situaciji, gdje ne razgovaraju kao država s državom, nego s entitetom, a moramo tu paziti i zbog trenutnog stanja u RS. Mi na nivou BiH oko toga danas nemamo nikakvo stajalište, ali stav naš je jasan po toj temi i ne znam šta je stvarno kazala kolegica neka koja je u kongresu ili u senatu, ali što se mene tiče, ja sam jasno to komunicirao s prethodnim abmasador ovdje, nije mi to teško, imam isti stav - naglasio je.Naglasio je da će HDZ tu sutra održati jednu koordinaciju zbog prijatelja iz Hrvatske, kako njih niko ne bi zavlačio te da ne bi ulazili u neke probleme.- Zakon je usvojen, na ovaj ili onaj način. Mi njega imamo, rekao sam da se neće provesti za sto godina, a naš je cilj da se on provede odmah. Moramo sjesti i vidjeti šta uraditi da bi se on realizirao. Sada kada trebamo spustiti na niže nivoe vlasti, postoji ti magistralni vodovi koji moraju proći kroz neke kantone koji imaju svoje nadležnosti i moraju dati saglasnosti. Ako ne bi dogovorili u startu to, bojim se samo slijepo provodeći zakon koji je usvojen ili naturen ako hoćete, to je kolega Nikšić drugim riječima tako i kazao, imat ćemo jedan opći zastoj. To nam nije cilj. Nama je cilj da imamo strateški interes od&nbsp; Južne plinske interkonekcije i tako komuniciramo s Hrvatskoj.&nbsp;Naglasio je da će sjesti u narednih 15 dana i tražiti rješenja i kako napraviti korekcije da bi to funkcioniralo.- Razgovarao sam s profesorom Kazazom prije sedam ili osam dana u Sarajevu. On me informirao o svojim stajalištima koja su meni prihvatljiva, ali nisam vidio šta je sinoć rekao.

Uoči blagdana skaču cijene: Pomama za jajima, a "školjka" je 17 KM

FBiH nezaustavljivo klizi u ambis: Za 10 godina 26.000 manje osnovaca

Stolački vatrogasac nakon eksplozije životno ugrožen

Podignuta optužnica protiv dvojice policajaca iz Ljubuškog

Raspisana potraga za Mihajlom Nožicom: U automobilu mu pronađeno tri kilograma droge

Preko noći su postali ratni izvještači: Da nije bilo njih, svijet nikada ne bi saznao istinu

SIPA u selu kod Stoca zaplijenila oko tri kilograma droge iz automobila: Sumnja se na kokain, vozač pobjegao

Teška nesreća kod Mostara: Ima povrijeđenih, saobraćaj obustavljen

U Mostaru gotovo ljetna temperatura, ulični svirač raspjevao turiste

Bošnjak za "Avaz": Mostarski sajam je opravdao sva naša očekivanja, okrećemo se organizaciji 27. izdanja

Od izvora do tranzita

Advokatica Nada Dalipagić: Plašim se potresa

Jablanicu je odnijela poplava, ako nam odnesu "Granit", neka nas pobiju

Radnici Granita okupili se u Mostaru: Svi su nam okrenuli leđa

Nema termina za sastanak HDZ-a BiH, stranaka Trojke i opozicije u RS

Čović: Stavovi profesora Kazaza oko Izbornog zakona su mi prihvatljivi

Uoči blagdana skaču cijene: Pomama za jajima, a "školjka" je 17 KM

FBiH nezaustavljivo klizi u ambis: Za 10 godina 26.000 manje osnovaca

Stolački vatrogasac nakon eksplozije životno ugrožen

Podignuta optužnica protiv dvojice policajaca iz Ljubuškog

Raspisana potraga za Mihajlom Nožicom: U automobilu mu pronađeno tri kilograma droge

Preko noći su postali ratni izvještači: Da nije bilo njih, svijet nikada ne bi saznao istinu

SIPA u selu kod Stoca zaplijenila oko tri kilograma droge iz automobila: Sumnja se na kokain, vozač pobjegao

Teška nesreća kod Mostara: Ima povrijeđenih, saobraćaj obustavljen

U Mostaru gotovo ljetna temperatura, ulični svirač raspjevao turiste

Bošnjak za "Avaz": Mostarski sajam je opravdao sva naša očekivanja, okrećemo se organizaciji 27. izdanja

Od izvora do tranzita

Advokatica Nada Dalipagić: Plašim se potresa

Jablanicu je odnijela poplava, ako nam odnesu "Granit", neka nas pobiju

Radnici Granita okupili se u Mostaru: Svi su nam okrenuli leđa

Nema termina za sastanak HDZ-a BiH, stranaka Trojke i opozicije u RS

Čović: Stavovi profesora Kazaza oko Izbornog zakona su mi prihvatljivi