Na današnji dan 1966. godine, rođena je Hali Beri (Halle Berry), jedna od najljepših američkih glumica. Beri je osvojila nagrade Emi i Zlatni globus te Oskara 2002. godine za ulogu Leticije Musgrove u filmu “Monster's Ball”. Trenutno je jedina žena afroameričkog porijekla koja je osvojila nagradu Oskar u kategoriji najbolje glumice.

Također, Beri je jedna od najbolje plaćenih glumica u Holivudu, zaradivši 14 miliona dolara za film “Gothika” te istu svotu za film “Žena mačka”.

Još kao učenica u srednjoj školi u Bedfordu Hali je bila veoma popularna - bila je navijačica, počasna članica društva, urednica školskih novina, predsjednica razreda i kraljica maturske večeri.

Bondova djevojka

Prije početka glumačke karijere prisustvovala je brojnim takmičenjima ljepote, odnijevši titulu Miss Ohio SAD i Miss Teen All-American. Godine 1986., osvojila je šesto mjesto za titulu Miss svijeta.

Uloga kojom se probila u svijet glume bila je u filmu “Prašumska groznica” Spajka Lija (Spike Lee), u kojem je glumila ovisnicu Vivian. Godine 1992., odigrala je veoma zapaženu ulogu uporne višerasne ropkinje u televizijskoj adaptaciji knjige “Kraljica” Alekse Helija (Alexa Haley).

U filmu “Predstavljamo Dorothy Dandridge Berry”, 1999. godine, tumačila je istinitu ulogu prve crnkinje koja je nominirana za Oskara u kategoriji najbolje glumice. Berina izvedba uloge u ovom filmu priznata je s nekoliko nagrada, uključujući Emi i Zlatni globus (bila je jedan od producenata ovog projekta).

U filmskoj adaptaciji popularne serije stripova “X-Men”, Beri je tumačila ulogu mutantice Storm (2000.), kao i u njegovim uspješnim nastavcima “X-Men 2” (2003.) i “X-Men: Posljednja fronta” (2006.).

Kao Bondova djevojka Jinx (2002.) u hitu “Umri drugi dan”, ponovila je poznatu scenu iz filma “Dr. No” izlaženjem iz mora, kako bi je zatim pozdravio James Bond, kao što je to prije 40 godina učinila Ursula Andres.

Posljednjih godina Beri se okušala i u filmskoj i televizijskoj produkciji. 

Rođen fizičar Hans Kristijan Ersted, osnivač nauke o elektromagnetizmu

1777. - Rođen danski fizičar Hans Kristijan Ersted (Christian Ørsted), osnivač nauke o elektromagnetizmu. Otkrio je magnetski učinak struje. Njegovo glavno djelo "Experimenta circa eFectum conFlictus electrici in acum magneticam" znatno je utjecalo na francuskog fizičara i matematičara Andrea Marija Ampera (Marie Ampère). Njemu u čast jedinica za jačinu magnetskog polja u elektormagnetskom CGS sistemu nazvana je "ersted" (oznaka Oe).

1851. - Dok Holidej (Doc Holliday), pravog imena Džon Henri Holidej (John Henry Holliday), američki kockar, revolveraš i zubar, inspiracija za mnoge reditelje američkih vesterna, rođen je na današnji dan. Najpoznatiji je kao prijatelj saveznog maršala Vajata Erpa (Wyatt Earp) i učesnik u čuvenom Obračunu kod O. K. Korala, koji je i ekraniziran. Preminuo je 8. novembra 1887. godine.

1867. - Rođen engleski pisac Džon Golsvorti (John Galsworthy), snažan kritičar društva koje je u svojoj udobnosti neosjetljivo za bijedu i patnje siromašnih, te dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1932. U glavnom djelu, trilogiji o Forsajtima ("Saga o Forsajtima", "Moderna komedija", "Konac djela"), kritički je analizirao englesko društvo. Pisao je i drame, uključujući "Srebrenu kutiju", "Borbu" i "Pravdu", u kojima su ljudi žrtve "slijepih sila" - zakona, javnog mnijenja, novca - koje vitlaju i gospodare njihovim sudbinama.

1941. - Britanski premijer Vinston Čerčil (Winston Churchill) i predsjednik SAD Frenklin Delano Ruzvelt (Franklin Roosevelt) u Drugom svjetskom ratu potpisali "Atlantsku povelju", koja je kasnije postala temelj Povelje UN-a. "Atlantska povelja" je uključivala pravo naroda da izabere oblik vlasti u svojoj zemlji i da teritorijalna promjena nije zakonita bez slobodno izraženog pristanka zainteresiranog naroda.

Rođena američka književnica Danijela Stil

1947. - Rođena Danijela Stil (Danielle Steel), američka književnica, najpoznatija po svojim ljubavnim romanima. Ona je najprodavaniji živi autor i jedan od najprodavanijih pisaca beletristike svih vremena, s više od 800 miliona prodatih primjeraka.

1956. - Umro njemački pisac Eugen Bertolt Fridrih Breht (Eugen Berthold Friedrich Brecht), jedan od najvećih dramskih autora i teoretičara pozorišta 20. vijeka. Svjetsku slavu je stekao "Prosjačkom operom", za koju je muziku napisao njemački kompozitor Kurt Vejl (Weill) koji je, kao i Breht, 1933. napustio Njemačku po dolasku nacista na vlast. Vratio se 1948. i nastanio u Istočnom Berlinu, gde je 1949. osnovao "Berlinski ansambl", jedno od najčuvenijih pozorišta u svijetu. Djela: drame "Uspon i pad grada Mahagonija", "Izuzetak i pravilo", "Sveta Jovanka iz klanica", "Puške Tereze Karar", "Majka Hrabrost i njena djeca", "Život Galilejev", "Dobra duša iz Sečuana", "Gazda Puntila i njegov sluga Mati", "Kavkaski krug kredom", "Opera za tri groša", "Doboši u noći", "Bal", "Ranjeni Sokrat", "U džungli gradova", "Čovjek je čovjek", roman "Prosjački roman", zbirke pjesama "Domaća postila", "Svendborške pjesme", "Bukovske elegije".

1958. - Preminuo francuski nuklearni fizičar i hemičar Žan Frederik Žolio Kiri (Jean Frédéric Joliot-Curie), koji je sa suprugom Irenom - kćerkom nobelovaca Pjera i Marije Kiri (Pierre i Maria) - 1935. podijelio Nobelovu nagradu za hemiju. Prvi su stvorili vještačke radioaktivne supstance: nuklide fosfora, azota i silicija. Eksperimentalno su dokazali da se svjetlost može preobratiti u čestice (stvaranje iz gama-kvanta pozitrona i elektrona). Od 1946. je rukovodio Komesarijatom za atomsku energiju i pod njegovim rukovodstvom je 1948. konstruisan prvi francuski atomski reaktor.

1984. - Umro engleski pisac Džon Bojnton Pristli (John Boynton Priestley), autor djela protkanih vedrinom i humorom, ali i društvenom kritikom. Djela: romani "Dobri drugovi", "Englesko putovanje", "Ponoć u pustinji", "Anđeosko sokače", drame "Opasna okuka", "Dođoše do grada", "Inspektor je došao", "Čaša piva", eseji "Engleski komični likovi", "Engleski roman", "Engleski humor", "Dikens i njegov svijet", "Književnost i zapadnjak".

1988. - Preminuo italijanski konstruktor sportskih automobila Enco Anselmo Ferari (Enzo Anselmo Ferrari). Bio je i italijanski vozač brzih automobila i poduzetnik, osnivač tima „Scuderia Ferrari“, kao i automobilske marke “Ferrari”, poznat kao il Commendatore i il Drake. U svojim posljednjim godinama života nazivan je inžinjerom (l'Ingegnere) i velikim starcem (il Grande Vecchio).

2004. - U Krakovu umro Česlav Miloš (Čzeslaw Milosz), poljski pjesnik i nobelovac. U književnosti se javio manjom zbirkom poezije “Poema o ukočenom vremenu”. U političkom azilu je napisao svoje najpoznatije djelo “Zasužnjeni um”, za koje je 1980. godine dobio Nobelovu nagradu za književnost. Osim toga, napisao je brojna druga djela od kojih su poznatija “Dolina Issy” (Dolina rijeke Isse, 1953. – 1955.), “Rodzinna Europa” (Rodbinska Evropa, 1959.), “Widzenia nad zatoką San Francisco” (Priviđenja nad zaljevom San Francisco, 1969.), “Ziemia Urlo” (Zemlja Urlo, 1977.) i druge.

Umro šahovski velemajstor Svetozar Gligorić

2012. - Umro Svetozar Gligorić, jedan od najpoznatijih jugoslavenskih i srbijanskih šahovskih velemajstora. Titulu velemajstora stekao je 1951. i sljedećih 20 godina bio je među najboljim svjetskim šahistima i kandidat za prvaka svijeta. SFR Jugoslavija je, zahvaljujući njemu, smatrana drugom šahovskom velesilom u svijetu, što je ujedno period najvećeg uspjeha jugoslavenskog šaha. Gligorić je učestvovao u ogromnom broju međunarodnih turnira, od kojih je mnoge osvojio. Među njegove najznačajnije pobjede spadaju one na turnirima u Varšavi (1947.), Hastingsu (1951., 1956., 1959., 1961.), Mar del Plati (1953.), Štokholmu (1954.), Beogradu (1964.), Manili (1968.), Lone Pineu (1972. i 1979.). Tri puta se na međunarodnim turnirima kvalificirao za mečeve kandidata u ciklusu prvenstva svijeta. Jedno od najvećih dostignuća mu je Međuzonski turnir u Portorožu 1958., kad je u jednoj partiji ispustio trijumf i našao se na 2. mjestu iza Mihaila Talja. Iste godine, na Olimpijadi u Minhenu, osvojio je zlatnu medalju za rezultat na prvoj tabli, ispred Botvinika. U Argentini, na turniru u Mar del Plati 1953., Gligorić je pobijedio i bio ispred Najdorfa. Tada je nastao i Gligorićev "patent" u teoriji šahovske igre - poznata Mar del Plata varijanta kraljeve indijske odbrane. Između 1950. i 1982. 15 puta bio je jugoslavenski predstavnik na olimpijadi, osvojivši 12 medalja u ekipnom plasmanu: jednu zlatnu, šest srebrenih i pet bronzanih. Na prvenstvu Jugoslavije 1. mjesto osvojio je 12 puta. Gligorić je poznat i po svojoj novinarskoj karijeri. Bio je stalni dopisnik časopisa “Chess Review” i “Chess Life”. Napisao je i veliki broj knjiga o šahu.

2019. - Preminula Slobodanka Caca Aleksić, srbijanska rediteljica, osnivačica, upravnica i umjetnička direktorica Pozorišta "Puž". Bila je supruga Branka Miličevića Kockice. Počela je da režira u Zrenjaninskom pozorištu, a zatim u Ateljeu 212, u Narodnom pozorištu, Beogradskom dramskom pozorištu. Sa svojim suprugom Brankom osnovala je Pozorište Puž, čiji je bila prvi direktor sve do 2005. godine i u kome je radila do svoje smrti. Predstave za djecu koje je režirala imale su ogroman uspjeh, o kom svjedoče i brojne nagrade, a mnogim danas afirmisanim glumcima prva je dala šansu.