Na današnji dan 1952. godine, u Kragujevcu je rođena Gorica Popović, srbijanska i regionalna filmska, pozorišna i televizijska glumica, jedna od najcjenjenijih i najvoljenijih glumica na prostoru bivše SFR Jugoslavije, čija je karijera obilježila mnoge generacije gledalaca i umjetnika.
Završila je studij glume na Fakultetu dramskih umjetnosti u Beogradu, na kojem je od 1976. bila asistentica profesora Predraga Bajčetića na predmetu Dikcija i gluma.
Od 1982. godine bila je stalna članica ansambla beogradskog Ateljea 212. Na filmu je debitovala ulogom novinarke u "Mirisu poljskog cveća" (1977) beogradskog reditelja Srđana Karanovića. Već za prvu veću ulogu, devojke koja sumnja u ljubav svog mladića, u "Nacionalnoj klasi" (1979) Gorana Markovića, nagrađena je na Festivalu u Puli Zlatnom arenom.
Pjevala u grupi "Suncokreti"
Uporedo s glumačkom karijerom, Gorica Popović se bavila i pevanjem. Bila je članica grupe "Suncokreti".
Na Filmskom festivalu u Nišu tri puta je nagrađena nagradom Carica Teodora. Prvi put za ulogu srednjovjekovne srpske vlastelinke u filmu "Dorotej" Zdravka Velimirovića, drugi put za ulogu partizanke u filmu "Pad Italije" Lordana Zafranovića 1981. godine, te za ulogu TV rediteljice u filmu "U raljama života" Rajka Grlića, 1984. godine.
Gorica Popović je glumila i u velikom broju TV-drama i serija. Gledaoci je najviše pamte kao sekretaricu Daru u kultnoj TV seriji “Bolji život”.
Umro francuski slikar Ežen Delakroa
1863. - Umro francuski slikar Ežen Delakroa (Eugene Delacroix), glavni predstavnik romantizma. Ilustrovao je "Fausta" Johana Volfganga Getea (Johann Wolfgang Goethe) i napisao "Dnevnik" u kome je izložio zapažanja o umjetnosti. Djela: "Danteova barka", “Ulazak krstaša u Carigrad", "Na barikadama 28. jula 1830.", "Pokolj na Hiosu", "Smrt Sardanapala".
1888. - Rođen škotski pronalazač Džon Logi Berd (John Logie Baird), pionir televizije, koji je 1923. izveo prvi prenos TV slike kao crno-bijele siluete, a 1925. kao slike s polutonovima. Konstruisao je 1927. prvi uređaj za noćno osmatranje pomoću infracrvenih zraka, a 1928. izveo prvi prekookeanski TV prenos između Londona i Hortsdejla u SAD.
1899. – Engleski filmski režiser Alfred Džozef Hičkok (Joseph Hitchcock), koji se proslavio filmovima kriminalističkog žanra i strave u kojima je sa svojevrsnim humorom slikao građansko društvo, rođen je na današnji dan. Bio je majstor filmske montaže, napetosti i ambijenta. Filmovi: "Čovjek koji je suviše znao", "Rebeka", "Ptice", "Psiho", "39 stepenica", "Tajni agent", "Ozloglašena", "Slučaj Paradin", "Konopac", "Prozor u dvorištu", "Pozovi M radi ubistva", "Nevolje s Harijem", "Marni", "Topaz", "Porodična zavjera", "Frenezija", "Vrtoglavica", "Sjever-sjeverozapad".
Preminula Florens Najtingel, utemeljiteljica profesije medicinskih sestara
1910. - Preminula engleska medicinska sestra Florens Najtingel (Florence Nightingale), utemeljiteljica profesije medicinskih sestara, čiji se rođendan - 12. maj - obilježava kao međunarodni Dan medicinskih sestara. U Krimskom ratu polovinom 19. vijeka organizovala je bolnice pri britanskom ekspedicijskom korpusu i znatno je reformisala sanitetsku službu i njegu ranjenika i bolesnika. Zahvaljujući tome, smrtnost u britanskim poljskim bolnicama je sa 40 posto smanjena na dva posto. Otvorila je prvu školu za medicinske sestre.
1912. - Umro francuski kompozitor Žil Masne (Jules Massenet), profesor Konzervatorija u Parizu, čija sentimentalna djela izražavaju francusku građansku romantiku. Komponovao je više od 20 opera, uglavnom s lirskom tematikom, među kojima su najpoznatije "Manon", "Verter", "Don Kihot" i "Tais". Također je komponovao baletsku muziku, oratorije, kantate, solo pjesme.
1923. - Mustafa Kemal-paša Ataturk, “otac Turaka”, postao prvi predsjednik Turske. Tokom vladavine do smrti 1938. radikalnim reformama je iz korijena izmijenio lik zemlje: proklamovao je jednakost svih građana, proveo agrarnu reformu, ukinuo kalifat, donio savremene zakone, reformisao jezik i pravopis, ženama dao slobodu...
1946. - Preminuo engleski pisac Herbert Džordž Vels (Herbert George Wells), rodonačelnik naučno-fantastične literature, autor mnogih popularno-naučnih, historijskih, socijalnih i fantastičnih romana i pripovijedaka. Djela: "Rat svjetova", "Vremenska mašina", "Historija svijeta", "Ostrvo doktora Moroa", "Hrana bogova", "Nevidljivi čovjek", "Novi Makijaveli", "Tono Bangi", "Čovječanstvo", "Novi svijet", " Nauka o životu", "Kips".
1996. - Podaci dobiveni s američke svemirske sonde "Galilej" ukazali da na jednom od Jupiterovih mjeseca vjerovatno ima vode, što je povećalo mogućnost postojanja primitivnih oblika života.
