Na današnji dan 1954. godine, odigran je prvi zvanični gradski derbi između najvećih bh. fudbalskih klubova - Sarajeva i Željezničara. Iako je FK Sarajevo osnovan osam godina ranije (1946. godine), nikada do tada se ova dva kluba nisu sastala u zvaničnom meču, odnosno u okviru Prvenstva ili Kupa Jugoslavije. Do tada, Sarajevo i Željezničar su se sastali 23 puta, u prijateljskim i revijalnim utakmicama, u kojima je Sarajevo imalo nešto bolji učinak, 11 pobjeda, uz četiri remija i osam poraza, te gol-razliku 56:41 u korist tima s Koševa.
Ipak, voljom žrijeba odlučeno je da se u 2. kolu fudbalskog Kupa Jugoslavije na području BiH sastanu upravo ova dva sarajevska tima. To je bio idealan uvod u sezonu 1954/55., prvu sezonu u kojoj je grad Sarajevo imao dva prvoligaša. Susret je odigran na stadionu Grbavica, pred gotovo 5.000 gledalaca, koji su imali priliku vidjeti sjajan meč, s mnogo golova.
Het-trik Živkova
Fudbalski klub Sarajevo je u meč ušao kao favorit, a tim s Koševa se od prve minute i potrudio da opravda tu ulogu. Nakon početnog odmjeravanja snaga, Sarajevo je preuzelo inicijativu na terenu, a ona je krunisana u 25. minuti pogotkom Dobrivoja Živkova.
Nakon deset minuta igre u drugom poluvremenu, Sarajevo je povećalo prednost. Nepažnju odbrane Željezničara iskoristio je Nerćes Novo i poentirao. U 70. minuti Živkov drugi put pogađa mrežu Vrepca za visokih 3:0. Potom je uslijedilo najuzbudljivijih devet minuta u susretu, budući da su od 78. do 87. minute fudbaleri oba tima postigla još četiri gola.
Najprije je u 78. minuti Marcel Žigante povećao prednost Sarajeva na 4:0. Dva minuta kasnije, Kulović volej udarcem s dvadesetak metara pogađa rašlje gola Sarajeva i smanjuje na 4:1. Već u 83. minuti Željezničar postiže još jedan pogodak, ovaj put preko Kurtovića. Kada se činilo da se ekipa s Grbavice probudila, te da se vraća u utakmicu, desio se jedan od najljepših momenata na susretu. Živkov je nakon jednog solo prodora uputio oštar šut sa 16 metara, Vrabac gotovo da nije ni trepnuo, a lopta je odsjela u njegovoj mreži i sve dileme o pobjedniku bile su riješene.
Igrač utakmice, naravno, bio je trostruki strijelac Dobrivoje Živkov, a od ostalih u redovima Sarajeva istakli su se Švraka i Džemidžić, dok je kod Željezničara solidnu ocjenu zaslužio borbeni Prelo.
Tako je prvi zvanični gradski derbi pripao Sarajevu, a sličan scenarij desio se i dva mjeseca kasnije, kada su Sarajevo i Željezničar, također na Grbavici, odigrali svoj prvi ligaški meč, u kojem je Sarajevo slavilo s visokih 6:1. Bio je to početak velikog rivalstva ova dva kluba i njihovih navijača.
Umro engleski slikar, bakrorezac i pisac Vilijam Blejk
1827. - Umro engleski slikar, bakrorezac i pisac Vilijam Blejk (William Blake), čija je poezija mistična i apokaliptična. Ilustrovao je starozavjetnu "Knjigu o Jovi" i djela engleskog književnika Džona Miltona (John), a najuspešnije "Božanstvenu komediju" Dantea Aligijerija. Pisao je velike religiozne i filozofske poeme, ali je literarnu slavu stekao lakim i neposrednim lirskim pjesmama, kao što su "Pjesme iskustva" i "Pjesme nevinosti".
1848. - Preminuo engleski inžinjer i pronalazač Džordž Stivenson (George Stephenson), "otac željeznice", koji je 1814. konstruisao prvu upotrebljivu parnu lokomotivu. Projektovao je 1825. prvu javnu željezničku prugu Stokton - Darlington i uveo čelične šine umjesto drvenih, a 1829. izgradio i prugu Liverpul - Mančester, na kojoj je njegova lokomotiva "rokit" postigla tada rekordnu brzinu od 56 kilometara na sat. U Njukastlu je 1823. osnovao prvu fabriku lokomotiva.
1881. - Rođen američki filmski režiser i producent Sesil Blaunt de Mil (Cecil Blount de Mille), autor mnogih vesterna, melodrama, komedija i pseudohistorijskih spektakala, grandioznih filmova s desecima hiljada statista, obavezno prema nekom biblijskom motivu. Filmovi: "Virdžinijanac", "Djevojka sa zlatnog zapada", "Karmen", "Mala Amerikanka", "Ne mijenjaj svog muža", "Deset zapovijesti", "Trijumf", "Burlaci sa Volge", "Kralj kraljeva", "Čikago", "Božanske djevojke", "Dinamit", "U znaku krsta", "Kleopatra", "Avanture Bufalo Bila", "Pacifik ekspres", "Samson i Dalila", "Najveća predstava na svijetu".
1900. - Umro austrijski velemajstor Vilhelm Štajnic (Wilhelm Steinitz), prvi zvanični svjetski šampion u šahu. Titulu svjetskog prvaka osvojio je 1886., a odbranio ju je 1889. i 1892. u mečevima s Mihailom Ivanovičem Čigorinom. Objavio je 1889. "Udžbenik modernog šaha", koji se smatra osnovom moderne šahovske strategije.
1928. - Preminuo češki kompozitor Leoš Janaček, koji se inspirisao moravskom narodnom muzikom i melodikom govornog jezika, stvarajući primjenom modalne harmonije i neuobičajene ritmike djela intenzivne dramatike i snažnih, realističkih likova. Osnovao je Orguljašku školu u Brnu i radio je na Konzervatoriju. Djela: opere "Jenufa", "Kaća Kabanova", "Lukava lija", "Iz mrtvog doma", simfonijska poema "Taras Buljba", horske kompozicije, kamerna muzika.
1955. - Umro njemački pisac Tomas Man (Thomas Mann), predstavnik psihološkog romana, najznačajniji njemački prozni stvaralac u 20. vijeku, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1929. Poslije dolaska nacista na vlast u Njemačkoj 1933. emigrirao je u Švajcarsku, a 1939. u SAD. Djela: romani "Budenbrokovi", "Čarobni brijeg", "Kraljevsko visočanstvo", "Lota u Vajmaru", "Doktor Faustus", "Ispovijesti varalice Feliksa Krula", "Izabranik", tetralogija "Josif i njegova braća", pripovijetke i novele "Smrt u Veneciji", "Tonio Kreger", "Mario i mađioničar", "Zamijenjene glave", "Zakon", "Prevarena", eseji "Duhovno plemstvo", "Staro i novo", kulturno-filozofske i historijske studije "Fridrih i velika koalicija", "Razmatranja jednog nepolitičara".
1971. - Rođen Petros Pit Sampras (Petros Pete Sampras), profesionalni američki teniser grčkog porijekla. U toku svoje petnaestogodišnje karijere osvojio je 14 od 18 finala Grend slem turnira (dva Otvorena prvenstva Australije, sedam Vimbldona i pet Otvorenih prvenstava SAD). Sampras je na ATP listi bio prvi teniser svijeta skoro šest godina, ukupno 286 sedmica, što je dugo bio rekord u muškoj pojedinačnoj konkurenciji.
Preminuo Vojo Dimitrijević, jedan od najznačajnijih bh. slikara 20. vijeka
1980. - U Sarajevu preminuo Vojo Dimitrijević, jedan od najznačajnijih bosanskohercegovačkih slikara 20. vijeka. Uz Oskara Danona, Anu Rajs i Jahiela Fincija, Dimitrijević je jedan od osnivača “Collegium Artisticuma” 1939. godine, koji i danas djeluje i čini značajnu gradsku tačku u oblasti kulture i umjetnosti u Sarajevu. Dimitrijević je učestvovao u osnivanju ULUBIH-a i Škole likovnih umjetnosti u Sarajevu u kojoj je radio kao direktor i profesor. Neka od najpoznatijih djela Voje Dimitrijevića su: "Kraj peći", ulje na platnu, 1930.; "Španija", ulje na platnu; "Portret slikara Ismeta Mujezinovića", ulje na platnu, 1939.; "Ulica pod snijegom", ulje na platnu, 1951.; "Život u kući radnika", linorez; "Fašizam caruje"; "Bolničarka Rava previja ranjenika", crtež ugljenom; i druga.
1981. - U američkoj kompaniji IBM napravljen prvi PC računar - model 5150.
1982. - Umro američki filmski i pozorišni glumac Henri Fonda (Henry), jedna od najupečatljivijih fizionomija svjetskog filma, čiju glumu su odlikovali prefinjenost i diskrecija. Nagradu Oskar dobio je za ulogu u filmu "Na zlatnom jezeru", posljednjem u više od 80 - koliko ih je snimio. S velikim uspjehom je nastupao u mnogim predstavama u brodvejskim pozorištima, također u TV serijama. Ostali filmovi: "Mladi Linkoln", "Plodovi gnjeva", "Moja draga Klementina", "Bjegunac", "Džesi Džejms", "Roj", "Džezabel", "Mister Roberts", "Rat i mir", "Samo jednom se živi", "12 gnjevnih ljudi", "Bura nad Vašingtonom", "Najduži dan", "Ubica na konju".
2009. - Preminuo Les Pol (Paul), američki gitarista i inovator, "otac" električne gitare. Zaslužan za brojna unapređenja modernih električnih instrumenata i unapređivanje tehnika snimanja muzike. Njegovo ime nosi i jedan od najpopularnijih modela električne gitare, firme “Gibson Guitar Corporation”, model “Gibson Les Paul standard”.
2014. - Umrla Lorin Bekol (Lauren Bacall), američka filmska i TV glumica, dobitnica Oskara, jedna od ikona "zlatnog vijeka" Holivuda. Godine 1999., kao jedna od 25 glumica, uvrštena je na popis AFI's 100 Years... 100 Stars Američkog filmskog instituta, dok joj je 2009., na prvom izdanju ceremonije Governors Awards dodijeljen Oskar za životno djelo Američke filmske akademije.