Situacija u Ukrajini prijeti da eskalira. Diplomatski napori još nisu urodili plodom, pa se iz dana u dan očekuje potencijalna ruska invazija na Ukrajinu. Vojni analitičar Neven Kazazović za "Avaz" je situaciju u Ukrajini prokomentarisao kao vrlo neizvjesnu.
- Amerikanci su najavili da će u roku od 48 sati Rusija napasti Ukrajinu, pa su onda taj rok pomjerili na sljedeću sedmicu, a Rusija to negira. Najavljeno je da će predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski (Volodymyr Zelensky) tražiti sastanak sa Putinom i otputovati u Rusiju da bi u roku od 48 sati se riješila kriza. Međutim Rusija još nije na to odgovorila ili bar javnosti to nije poznato - rekao je Kazazović.
Kazao je da se ruske snage skoncentrisane u Bjelorusiji, na rusko-ukrajinskoj granici, te da se vode vojni manevri u Crnom moru.
- To pokazuje da, u slučaju napada, on bi se desio sa tri strane, jer ti manevri u Crnom moru pomažu rusko naoružanje koje se nalazi na Krimu. Potencijalni napad bi mogao biti iz Bjelorusije, sa Krima i sa ruske granice kod Donjecka - kazao je.
Smatra da postoji više potencijalnih ciljeva ovog napada.
- Prva želja bi mogla biti osvajanje Odese, jer bi time gurnuli Ukrajinu sa obala Crnog mora, a stvorili bi konekciju sa Pridnjestrovljem, paradržavom koja liči na jednu tanku liniju i nalazi se između Moldavije i Ukrajine. U Pridnjestrovlju se nalaze ruske snage godinama čiji se tačan broj ne zna, prije je bio veći, a zadnjih godina je smanjen. Za Pridnjestrovlje su jako zainteresovani i Moldavija, koja smatra da je to njen teritorij, ali i Rumunija, koja nije daleko od tog teritorija tako da i oni imaju tu nešto da kažu - navodi Kazazović.
Mišljenja je da je kod Donjecka i Luganjska interesantno nekoliko stvari.
- Navodno je Ukrajina tu skoncentrisala većinu snaga, a Rusi imaju otprilike 130.000 planiranih vojnika tu. To je nedovoljan broj za napad na tako veliku odbranu Ukrajine, jer poznata je činjenica da odbrana uvijek ima prednost i da onaj ko napada mora imati brojčanu prednost tri ili četiri naprema jedan, a čak i pet naprema jedan ukoliko je jaka odbrana. Ukoliko i postoje ciljevi Rusije u ovom dijelu oni su vjerovatno vrlo ograničeni. Prvi cilj bi mogao biti grad Harkiv, koji se nalazi samo 42 kilometra od ruske granice, jer je on grad sa 1,5 miliona stanovnika i jak je industrijski centar - pojašnjava Kazazović.
Kazao je da niko ne popušta.
- Diplomatija radi punom parom, ali postoji problem jer su Rusi postavili neku vrstu ultimatuma SAD-u da bi zaštitili svoju zonu uticaja i da bi odagnali NATO od svojih granica, a na drugom strani SAD ne popušta, jer smatra da ima pravo da ne uradi ono što Rusi traže, pa oni sada liče na priču o dva jarca na brvnu - dočarao je situaciju Kazazović.
Prokomentarisao je i informaciju koja se pojavila da je Ukrajina spremna da odustane od NATO puta da bi se spriječio rat.
- Ta mogućnost otvara nova pitanja. Prvo pitanje je šta će biti sa Donjeckom i Luganjskom, to jest da li će trajno pripasti Rusiji i drugo pitanje je šta će se desiti sa Krimom. To bi onda bilo povlačenje Ukrajine i priznanje onog što se na silu uzelo, a upitno je da li bi Zapad uopće prihvatio taj prijedlog - zaključio je Kazazović.
