Na očiglednom primjeru - u Ukrajini - pokazalo se da se Rusija ne može tretirati kao supersila, kaže u razgovoru za “Avaz” vojno-politički analitičar Neven Kazazović.

On dodaje da će ovu činjenicu biti još lakše prepoznati kad se ova zemlja i njen narod suoče s punim efektom sankcija i međunarodne izolacije.

Kad stomaci progovore

- Pročitao sam podatak da je Rusija međunarodnim bankama dužna 120 milijardi dolara. To je ogromna cifra. Očigledno je da će sankcije na srednjoročnom planu itekako utjecati na Rusiju i položaj ruskog stanovništva. Rusi su jedna velika nepoznanica. Bez obzira na to što izgleda kao da podržavaju Putina, kad bude došlo do njihovih glava i stomaka, pitanje je kako će ta podrška izgledati - kaže Kazazović.

Komentirajući dosadašnje dvije sedmice agresije, Kazazović pojašnjava da su Rusi napravili nekoliko strateških grešaka.

- Prvo, precijenili su svoje, a potcijenili ukrajinske snage. To se vidi na terenu, jer oni prilično sporo napreduju, i to po rubovima Ukrajine. Izuzetak su prostori koji se nalaze na nekih 15 kilometara od Kijeva, Mariupolj i Harkov su opkoljeni, ali ruske snage nisu u gradu. Jedino je Herson osvojen. To je mali grad blizu Krima, koji je zapravo rezervoar vode za Krim, pa je to više bilo pitanje vode nego strateškog značaja ovog grada - dodaje Kazazović.

Ako diplomatija ne pronađe neko iznenadno rješenje, rat u Ukrajini neće biti brzo završen, smatra naš sagovornik. Iznenadno rješenje, sudeći prema dosadašnjim pregovorima, bilo bi da Ukrajina prihvati ruske ultimatume, što je teško očekivati.

- Rat će se odužiti, a na kraju će se pretvoriti i u neku vrstu opštenarodnog otpora i gerilskog rata. Ukrajinci su vrlo odlučni, sposobni. Mislili smo da Ukrajina nije bila spremna na rat, ali činjenica da pruža otpor i na ovakav način angažira cijelo stanovništvo pokazuje da nije bila baš totalno nepripremljena. Rusi ne napreduju onako kako su mislili, a ukrajinska odbrana pokazuje kvalitete za koje se mislilo da ih nema - ističe Kazazović.

Komentirajući dešavanja u vezi s nuklearnim postrojenjima, on navodi da se Rusi, kada su u pitanju Černobil i Zaporožje, igraju vatrom, jer zaustavljanje procesa hlađenja reaktora vodom mogao bi izazvati katastrofu. Za sada nije jasno da li to Rusi rade namjerno ili nisu u stanju kontrolirati događaje.

Scenarij kao u Bosni

Iako je u prvim danima agresije izgledalo da agresor vodi računa o civilima, izostanak uspjeha na terenu ubrzo je doveo do bijesa, velikih razaranja i civilnih žrtava, među kojima su i djeca. Jačanjem otpora Ukrajinaca tok rata umnogome podsjeća na agresiju na BiH.

- U četvrtak sam vidio na snimcima kako dvojica ukrajinskih vojnika demontiraju detonator jedne velike bombe. Te bombe su se kod nas zvale “krmače”. Ona može srušiti cijelu zgradu i napraviti krater od devet metara dubine. Takve bombe nose avioni i one ne razdvajaju vojnike od civila. Ta bomba je dokaz da su i civili izloženi, isto kao i kod nas što je bilo - ističe Kazazović.

Ž8 = Alen BAJRAMOVIĆ

NATO štiti BiH

NATO je u situaciji da mora poštovati vlastite dokumente, koji mu daju mogućnost ulaska u sukob ako je napadnuta neka od njegovih članica, ali Ukrajina to nije. Kazazović naglašava da se NATO ponaša onako kako se i treba ponašati jedan odbrambeni savez koji prvenstveno štiti svoj prostor.

- Ako bi došlo do direktnog sukoba s ruskom vojskom, pitanje je kako bi se on završio, bi li to bio evropski ili svjetski rat, da li bi onda došlo do upotrebe atomskog oružja, sve je pod znakom pitanja. NATO nije izdao Ukrajinu, već štiti svoje interese. To je primarno u svjetskim poslovima, da svako štiti svoje interese, ali u taj procjep između raznih interesa upala je Ukrajinu - istakao je.

Možemo biti relativno mirni

U slučaju BiH, iz NATO-a smo imali razne poruke, kaže on, te smatra da je BiH NATO zemlja i da će biti štićena.

Interesantno je da su i pojačanja EUFOR-a stigla iz NATO država - Bugarska, Rumunija, Austrija i Slovačka. Zato bi napad na EUFOR predstavljao napad i na NATO. S te strane, mislim da možemo biti relativno mirni, pogotovo što su oko nas sve NATO zemlje, osim Srbije, ističe vojno-politički analitičar Neven Kazazović.