PISAO ZA "REALCLEAR"

Željko Komšić: SAD vidimo kao ključnog saveznika i još uvijek dugujemo duboku zahvalnost za ulogu Amerike i NATO-a u okončanju rata

U vrijeme globalne zabrinutosti za pristupačnost, svi Bosanci i Hercegovci, bez obzira na etničku pripadnost, imat će koristi od pristupačne energije

Željko Komšić. Avaz

N. H.

10.7.2024

Član Predsjedništva BiH Željko Komšić pisao je za "RealClear" o problemima s kojima se BiH suočava kada je riječ o energetskoj tranzici. 

Tekst pod naslovom "Energetska dilema Balkana i LNG rješenje za Sjevernu Ameriku" prenosimo u nastavku: 

- Dana 25. februara 2022. evropski se kontinent probudio pred novim i hitnim pitanjem historijske veličine: kako se odvojiti od ruske ekonomije. Kao član tročlanog Predsjedništva Bosne i Hercegovine, dobro sam upoznat s ovim problemom – i realnošću da Evropa nikada neće postići ovaj cilj bez stalnog vodstva SAD-a, američke robe i, što je još važnije, američke energije.

Bosanci i Hercegovci, nažalost, vide našu prošlost u sadašnjosti Ukrajine. Ustrajali smo kroz godine rata i genocida. Opsada Sarajeva trajala je 1425 dana – najduža opsada u modernoj historiji. Ove sedmice stižem u SAD na promociju novog dokumentarca pod naslovom Kiss the Future, koji opisuje otpornost Bosne i Hercegovine tijekom opsade. Dokumentarac je fascinantan – ime mu dolazi od Bona, frontmena U2, koji je dio priče – ali također je važan podsjetnik da se mir mora zaslužiti i braniti.

Dok sam u SAD-u, još ima važnog posla za obaviti. Prije invazije na Ukrajinu, Evropa je uvezla 155 milijardi kubičnih metara plina iz Rusije (što je jednako više od 80 posto ukupnog američkog izvoza plina u istoj godini). U godinama koje su uslijedile, Europa je jako napredovala, ali još uvijek uvozimo milijarde kubičnih metara ruskog plina.

Nažalost, mnoge zemlje u Europi – uključujući i Bosnu i Hercegovinu – suočavaju se s teškom situacijom u potpunom prestanku našeg oslanjanja na ruski plin. Želio bih odvojiti trenutak da zahvalim američkom državnom sekretaru Antonyju Blinkenu: ranije ove godine, u januaru, pisao je u prilog predloženom plinovodu koji bi povezao Bosnu i Hercegovinu s obližnjom Hrvatskom, a zauzvrat zapadni uvoz plina. Izgradnja cjevovoda poput ovih mora biti ključni fokus za Evropu i Evropsku uniju (EU).

Naravno, BiH će trebati i nove izvore energije za kupovinu. U vrijeme masovnog povećanja potražnje za električnom energijom, djelomično potaknute umjetnom inteligencijom, otkriti tu energiju nije lak zadatak. 

Osim toga, dok moja zemlja radi prema članstvu u EU, suočit ćemo se s dodatnim pritiskom da dekarboniziramo našu električnu mrežu - više od polovice naše ukupne električne energije trenutno dolazi iz uglja. Najrealniji odgovor je zamjena s uglja na plin.

Sve u svemu, regionalna stabilnost u Evropi bit će utemeljena na energetskoj sigurnosti i ekonomskom rastu. Bez prvog, Europa se neće moći suprotstaviti Rusiji. 

Zato vjerujem da će sjevernoamerička energija igrati ključnu ulogu u Evropi tijekom sljedećeg desetljeća. Kratkoročno, to će prije svega značiti sjevernoamerički plin – za koji vjerujem da je najbolja opcija za predloženi plinovod.

Ne treba čuditi da bi Bosanci i Hercegovci radije kupovali iz Sjeverne Amerike ako je moguće. Vidimo SAD kao ključnog saveznika i još uvijek dugujemo duboku zahvalnost za ulogu Amerike i NATO-a u okončanju rata u Bosni. Također nastavljamo vjerovati da su ovi trgovinski odnosi obostrano korisni – ne samo za nacije, već i za građane. U vrijeme globalne zabrinutosti za pristupačnost, svi Bosanci i Hercegovci, bez obzira na etničku pripadnost, imat će koristi od pristupačne i pouzdane energije.

Nažalost, živimo u opasnom svijetu: mi Bosanci i Hercegovci to dobro znamo. Na svima nama je da se nastavimo suprotstavljati zlu. Ali također trebamo cijeniti male, lijepe stvari u životu – poput vaše omiljene pjesme benda U2.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.