Na današnji dan 1942. godine, u četničkoj zasjedi kod sela Rapta, na planini Čemernici, ubijen je naš književnik Hasan Kikić, patriot, revolucionar i komesar Prvog krajiškoj partizanskog bataljona, jedan od najdarovitijih bosanskohercegovačkih pisaca. Ne zna se tačno gdje je njegov mezar, ali na planini Čemernici postoji jedna spomen-česma uz koju je mezar, za koji se pretpostavlja da je Kikićev.

Hasan je rođen 20. avgusta 1905. godine u Gradačcu, kao jedan od sedam sinova Hase i Munire Kikić, porodice begovskog porijekla kojoj je imovinu oduzela austrougarska vlast. Nakon završene škole Kikić se zaposlio kao učitelj, prvo u Hajdarevićima kod Zavidovića, a potom u Rogatici i Ustiprači. U Rogatici je upoznao kolegicu Anku Jovanović u koju se zaljubio i ubrzo su se vjenčali, u avgustu 1932. godine. Zbog velikih problema usljed protivljenja tom braku njegove, ali i Ankine porodice, sa suprugom je odlučio da žive na neutralnom terenu i odselio se u Hrvatsku. Prvo je kao učitelj radio u Gornjem Sjeničaku kraj Vrginmosta, a potom u Pisarevini, gdje je Anka bila učiteljica, a Hasan direktor škole.

“Provincija u pozadini”

Godine 1937., zajedno s grupom lijevo orijentiranih bošnjačkih intelektualaca: Skenderom Kulenovićem, Safetom Krupićem, Ešrefom Badnjevićem i Rizom Ramićem, Hasan je u Zagrebu pokrenuo časopis „Putokaz“, s ciljem kulturalnog i političkog uzdizanja Bošnjaka, koji je izlazio do 1939.

„Provincija u pozadini (Beletristički ciklus iz rata 1878-1918)“ je puni naslov Kikićevog najboljeg djela, koji je 1935. godine objavila zagrebačka „Epoha“, a za koje književnici kažu da predstavlja dokument o djetinjstvu pisca i njegovih vršnjaka, te o teškim godinama života u toku Prvog svjetskog rata. 

Rođen Sigmund Frojd, osnivač psihoanalize

1856. - Rođen austrijski ljekar i psihijatar Sigmund Frojd (Freud), osnivač psihoanalize. Prema njegovoj teoriji, čovjek je nesvjesno biće, bez mogućnosti slobodnog odlučivanja, ne može donositi racionalne odluke, pa čak ni vladati samim sobom, što je u potpunosti odudaralo od dotadašnjeg tradicionalnog shvatanja i tumačenja čovjeka. U oktobru 1897., Frojd otkriva Edipov kompleks, a 1900. objavljuje knjigu „Tumačenje snova“, svoje najznačajnije djelo koje se temelji na analizi njegovih vlastitih snova. Nakon nje slijede: „Psihopatologija svakodnevnog života“ (1901.), „Tri rasprave o teoriji seksualnosti“ (1905.), „Šale i njihova povezanost s nesvjesnim“ (1905.). Godine 1902., osnovao je Psihološko društvo srijedom u kojem je okupljao svoje prve učenike (Ferdern, Ranka, Adler).

1856. - Američki istraživač i admiral Robert Edvin Piri (Edwin Peary), čija je ekspedicija u aprilu 1909. uspjela da prva dospije do Sjevernog pola, rođen je na današnji dan. Ispitao je najsjeverniji dio Grenlanda, oplovio ga i 1901. ustanovio da je otok. Djela: "Na sjever preko Velikog leda", "Najbliže polu", "Sjeverni pol", "Tajne polarnih putovanja".

1861. - Rođen indijski pisac i filozof Rabindranat Tagore, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1913. godine. Napisao je više od hiljadu poema, 24 drame, osam romana, najmanje osam tomova pripovijedaka, više od 2.000 pjesama i mnoštvo eseja. Pisao je na bengalskom jeziku, a poeziju je sam prevodio na engleski. Njegova poezija odlikuje se jednostavnošću emocija i lirskim dostojanstvom jezika, eseji snagom i jasnoćom misli, a romani društvenom sviješću. Glavni cilj bilo mu je povezivanje istočne i zapadne kulture. Djela: zbirke pjesama "Gradinar", "Gitandžali", zbirke pripovijedaka "Grupa priča", "Zlatan čamac", "Kasna žetva", "Snovi", "Nuđenja", roman "Gora", lirske drame "Čitra", "Malini", publicistički rad "Nacionalizam".

1862. - Umro američki pisac Henri Dejvid Toro (Henry David Thoreau), jedan od najboljih američkih esejista, nazvan "pustinjak Valdena" zato što je od 1845. do 1847. živio usamljenički u šumama pored jezera Valden. U najvažnijem djelu - zbirci od 18 eseja "Valden", poznatoj i kao "Život u šumi", opisao je usamljenička iskustva i poglede na život i društvo. Ostala djela: "Dnevnik" (14 knjiga), eseji "Građanska neposlušnost", "Ropstvo u Masačusetsu", "Odbrana Džona Brauna".

Safvet-beg Bašagić rođen prije 154 godine

1870. - U Nevesinju rođen Safvet-beg Bašagić, prvi bošnjački doktor nauka i začetnik bošnjačke književne, kulturne i društvene historiografije, te bošnjačkog nacionalnog preporoda početkom 20. vijeka. Po majci Almas-hanumi bio je unuk Derviš-paše (Dedage), a praunuk Smail-age Čengića, pa je Safvet-beg i s očeve (Ibrahim-beg) i s majčine strane potomak starih begovskih porodica istočne Hercegovine. Ovaj pjesnik, historičar, dramski pisac, prevodilac, političar i intelektualac, prvi savremeni orijentalista i osmanista 20. vijeka, bio je i predsjednik Bosanskog sabora. Također, Bašagić je jedan od utemeljitelja i prvi predsjednik društva „Gajret“ koje je preteča i pravni prethodnik današnje Bošnjačke zajednice kulture „Preporod“.

1895. - Rođen američki glumac italijanskog porijekla Rudolf Valentino (Rudolph), najpopularnija filmska zvijezda početkom 20. vijeka. Premda skromnih glumačkih sposobnosti, proslavio se u nijemim filmovima ulogama zavodnika, stekavši milione obožavateljki. Filmovi: "Četiri jahača apokalipse", "Dama s kamelijama", "Šeik", "Šeikov sin", "Krv i pijesak", "Mladi radža", "Gospodin Boker", "Crni orao".

1915. - Američki filmski glumac i režiser Orson Vels (Welles), čiji je prvi film "Građanin Kejn" jedan od najboljih u historiji kinematografije, rođen je na današnji dan. Dobio je 1971. Oskara za životno djelo. Ostali filmovi: režija i gluma - "Veličanstveni Ambersonovi", "Dama iz Šangaja", "Magbet", "Otelo", "Zrno zla", "Gospodin Arkaden", "Proces", "Ponoćna zvona", "Istine i laži", gluma - "Sirotica iz Lokvuda", "Treći čovjek", "Hotel ‘Internacional’".

1919. - Na Versajskoj mirovnoj konferenciji poslije Prvog svjetskog rata poraženoj Njemačkoj oduzete kolonije u Africi.

Ivica Osim: 83. godišnjica rođenja „Štrausa s Grbavice”

1941. - Rođen Ivica Osim, legendarni bosanskohercegovački fudbaler i trener, poznat i po nadimcima Švabo i „Štraus s Grbavice”. Za reprezentaciju Jugoslavije odigrao je 16 utakmica i bio u timu koji je na Evropskom prvenstvu 1968. osvojio srebro. Željezničar je kao trener vodio od 1978. do 1986. godine, kada postaje selektor Jugoslavije sve do početka rata, 1992. godine. Osim je potom trenirao beogradski Partizan, grčki Panathinaikos, s kojim je dva puta osvojio Kup Grčke. Iz Grčke odlazi u Austriju i trenira klub Sturm, s kojim je dva puta bio šampion i dva puta osvojio Kup Austrije, te nastupao u Ligi prvaka od 1998. do 2000. godine. Poslije odlazi da trenira japanski JEF United, s kojim 2005. godine osvaja Liga kup Japana, a posljednji trenerski angažman imao je kao selektor Japana 2007. godine. Osim je, 16. novembra 2007., doživio moždani udar, a 26. novembra se probudio. Godine 2011., FIFA je postavila Osima na čelo Komiteta za normalizaciju Nogometnog saveza BiH. Preminuo je 1. maja 2022. godine.

1949. - Umro belgijski pisac flamanskog porijekla Moris Meterlink (Maurice Maeterlinck), dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1911. godine. Djela: pozorišni komadi "Peleas i Melisanda", "Mona Vana", "Plava ptica", "Princeza Malen", djela filozofsko-lirske inspiracije "Mudrost i sudbina", "O smrti", "Život pčela", "Život mrava", zbirka pjesama "Topli staklenci".

1961. - Rođen Džordž Timoti Kluni (George Timothy Clooney), američki filmski glumac, reditelj, scenarist i producent, koji je slavu stekao ulogom doktora Daga Rosa (Doug Ross) u “Hitnoj službi”, a kasnije nastupima u prvorazrednim filmovima. Dobitnik je Oskara i dva Zlatna globusa. U januaru 2008. godine, postao je mirovni ambasador Ujedinjenih nacija.

1992. - Umrla američka filmska glumica njemačkog porijekla Marlen Ditrih (Marlene Dietrich), koja je snimila više od 50 filmova i važila za najtipičniji primjer vamp-glumice. Sahranjena je u rodnom Berlinu, iako je najveći dio života provela u SAD, gdje je pobjegla od režima Adolfa Hitlera, odbivši 1937. nacističkog diktatora koji joj je ponudio sjajnu umjetničku karijeru u Njemačkoj. Filmovi: "Plavi anđeo", "Žudnja", "Maroko", "Šangaj-ekspres", "Kismet", "Obeščašćena", "Svjedok optužbe", "Suđenje u Nirnbergu".

1994. - Francuski predsjednik Fransoa Miteran (François Mitterrand) i engleska kraljica Elizabeta II otvorili tunel ispod kanala La Manš.

2007. - Preminuo kompozitor Đorđe Novković. Rođen je 2. septembra 1943. godine u Sarajevu. Šezdesetih godina svirao je s “Indexima”, a 1967. godine osnovao pop grupu “Pro arte”. Iduće, 1968., preselio se u Zagreb, te iste te godine na Zagrebačkom festivalu u večeri šansone s pjesmom „Stari Pjer“ postigao prvi, ali ogroman uspjeh. Iako je pjesma "Stari Pjer" tada osvojila "tek" treće mjesto stručnog žirija, nedugo potom postala je svjetski hit, postigavši najveći uspjeh u svijetu od svih pjesama s balkanskih prostora do sada. Osim, nama najpoznatije, izvorne izvedbe Ivice Percla, šansona "Stari Pjer" planetarnu slavu stekla je izvedbama Nane Mouskouri i orkestra Paula Mauriata (na specijalnoj LP ploči UNICEF-a), pod imenom "Dans le soleil et dans le vent" ("U suncu i u vjetru"). Novković je pisao pjesme za Mišu Kovača, Nedu Ukraden, Zdravka Čolića, Duška Lokina, Džoa Maračića, Đanija Maršana, Tomislava Ivčića, Terezu Kesoviju, Ivicu Šerfezija, Gabi Novak, grupe “Pro arte” i “Srebrna krila” itd., te bio najtiražniji kompozitor.