Na današnji dan 1818. godine rođen je Karl Hajnrih Marks (Heinrich Marx), njemački sociolog, filozof, politolog, ekonomist, historičar, novinar i revolucionar, ideolog komunističkog i socijalističkog pokreta, lider Međunarodnog saveza radnika ili Prve internacionale. Utemeljitelj je sociologije, a prema mišljenju mnogih historičara, jedna je od najutjecajnijih ličnosti ljudske historije.

Marks je suosnivač filozofskog pravca marksizma, metode socioekonomske analize, kritike političke ekonomije i političke ideologije, koji je po njemu i dobio ime, a temelji se na njegovim i spisima njegovog prijatelja i saradnika Engelsa.

Komunistički manifest

U Parizu, avgusta 1844., Marks je upoznao svog sunarodnjaka, također filozofa, političara i historičara Fridriha Engelsa (Friedrich). Engels mu je pokazao svoju knjigu „Položaj radničke klase u Engleskoj 1844.“, kojom je uvjerio Marksa da će radnička klasa biti agent i instrument konačne revolucije u historiji.

Marksovo i Engelsovo najpoznatije zajedničko djelo je politički pamflet „Komunistički manifest“, izdat 21. februara 1848. godine. „Manifest“ iznosi argumente zašto Liga komunista, nasuprot drugim socijalističkim i liberalnim partijama i grupama tog vremena, uistinu djeluje u interesu proletarijata da ukine kapitalističko društvo i zamijeni ga socijalističkim.

Glavno Marksovo djelo je „Kapital“ u tri knjige, koje se bavi ekonomskom problematikom. 

Rođen danski filozof Obi Seren Kjerkegor, "kopenhaški Sokrat"

1813. - Rođen danski filozof Obi Seren Kjerkegor (Aabye Soren Kierkegaard), rodonačelnik filozofije egzistencijalizma, nazvan "kopenhaški Sokrat". Nasuprot filozofskoj tradiciji, posebno u protivstavu prema sistemu filozofije Fridriha Hegela i tradicionalne hrišćanske misli, razvio je drukčiji uvid u obilježja ljudskog individualnog bitisanja. Prema njegovom učenju, za egzistenciju nema sistema, jer je ona sloboda, duh, nemir, strepnja, očajanje, doživljaj grijeha, nepojmljivost, bolest nasmrt - uvijek odnos, a ne kategorijalno postojanje. Djela: "O pojmu ironije sa stalnim osvrtom na Sokrata", "Ili - ili", "Pojam strepnje", "Bolest nasmrt", "Dnevnik", "Stadijumi na životnom putu", "Filozofske mrvice".

1821. - Na otoku Sveta Helena umro Napoleon I Bonaparte, francuski vojskovođa, car i vladar. Bonaparte se školovao na Francuskoj vojnoj akademiji, a svoje prve vojničke uspjehe postigao je u francuskim revolucionarnim ratovima, napredujući brzo do čina generala, te je 1796. postao komandant francuskih snaga koje su jug države trebale braniti od Austrijanaca iz Italije. Napoleon je 1799. godine izveo državni udar poslije kojeg se proglasio prvim konzulom i zaveo diktaturu. Godine 1804., proglasio se francuskim carem i osnovao prvo Francusko carstvo. U proljeće 1813. godine, Napoleon se suočio s narodnim ustankom u Njemačkoj i dotadašnjim saveznicima koji su se okrenuli protiv njega. Poražen je u bici kod Lajpciga i prisiljen na povlačenje u Francusku, gdje je morao abdicirati i otići u progonstvo na otok Elbu. Nakon godinu Napoleon je uspio preuzeti vlast od kralja Luja XVIII i započeti vladavinu poznatu kao Sto dana. Taj period završio se u junu 1815. godine, nakon poraza u bici kod Waterlooa, kada su Napoleona zarobili Britanci i zatvorili na otok Sveta Helena, gdje je umro šest godina kasnije. Godine 1840., njegovi posmrtni ostaci vraćeni su u Francusku, gdje je pokopan u pariskom Dome des invalides, velikoj crkvi s grobnicama francuskih junaka i velikana. Njegov se pogreb smatra jednim od najvećih i najveličanstvenijih u historiji.

1846. - Rođen poljski pisac Henrik Sjenkjevič, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1905. godine. Svjetsku slavu je stekao historijskim romanima. Djela: romani "Quo vadis", "Ognjem i mačem", "Potop", "Pan Volodijovski", "Bez dogme", "Porodica Polanjeckih", "Kroz pustinju i prašumu", zbirka pripovijedaka "Skice ugljenom".

2014. - Umro Timoti Džon Bajford (Timothy John Byford), britanski reditelj, scenarista i glumac, koji je veći dio svog radnog vijeka proveo u Srbiji, gdje je postao poznat nakon režiranja dečijih serijala „Neven“ i „Poletarac“.