Predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto razgovarala je danas u Sarajevu sa specijalnim izaslanikom Vlade SR Njemačke za zapadni Balkan Manuelom Sarazinom (Sarrazin) o aktualnoj političkoj situaciji i evropskom putu BiH.
Na sastanku je zaključeno da su odnosi dviju zemalja dobri, prijateljski i bez otvorenih pitanja.
Kontinuirana podrška Njemačke
Krišto je izrazila zahvalnost Njemačkoj za kontinuiranu podršku našoj zemlji, te dodala da nam je u ovom trenutku potrebna daljnja, snažna i kontinuirana politička podrška EU, čime bi se omogućilo ispunjavanje obaveza i što skorije otvaranje pristupnih pregovora.
Sarazin je kazao kako Njemačka smatra da je Bosni i Hercegovini mjesto u EU i kako ona ne smije zaostajati na tom putu za zemljama u regiji.
Dodao je da Njemačka podržava proces evropskih integracija i drži kako je važno da se unaprijede oblasti vladavine prava, demokratije i ekonomskog razvoja, odnosno brza provedba neophodnih reformi u BiH.
Krišto je kazala kako Vijeće ministara BiH ostaje snažno posvećeno evropskim integracijama i predano radi na ispunjenju 8+1 uslova, odnosno 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije.
Posvećenost EU putu
Istakla je posvećenost Vijeća ministara BiH evropskom putu, te dodala da s ovom dinamikom rada dijeli opravdani optimizam da bi BiH mogla otvoriti pregovore o članstvu do kraja 2023. Kazala je da BiH ulaže i značajne napore u usklađivanje svoje vanjske politike sa Zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU.
Krišto je naglasila kako je pomoć prijateljske Njemačke, kao i svih ostalih prijatelja u EU, veoma značajna u stabiliziranju političkih prilika u Bosni i Hercegovini, ali da se trajni mir i stabilnost trebaju graditi iznutra, dogovorom legitimnih političkih predstavnika naroda na svim administrativno-političkim nivoima.
Potcrtala je da napredak BiH uveliko ovisi o jačanju i unapređenju međusobnog povjerenja, unutrašnjem dijalogu i konsenzusu, posebno oko najvažnijih unutrašnjopolitičkih pitanja glede implementacije odluke Ustavnog suda BiH i presuda Evropskog suda za ljudska prava, za šta su potrebne ograničena ustavna reforma i izmjena izbornog zakonodavstva, saopćeno je iz Vijeća ministara BiH.
