OBILJEŽAVANJE U BIHAĆU

Sjećanje na stradanja logoraša u Ripču i Račiću, zločine za koje niko nije odgovarao

Ovaj logor je bio jedan od logora u kojem su testirane različite metode mučenja, rekao je Kozlica

Sa obilježavanja. Fena

FENA

9.5.2023

Dan logoraša BiH obilježen je danas u Bihaću obilaskom objekata bivših logora Vojske RS u naselju Račić u objektima nekadašnje kasarne JNA, polaganjem cvijeća kod spomen-ploče u krugu bivše tvornice IMT u Ripču, gdje se tokom rata nalazio logor, te ispred spomen-obilježja u Mjesnoj zajednici Ripač u blizini džamije.

Jugoslovenska narodna armija je 1992. godine zajedno sa lokalnim srpskim snagama i predstavnicima SDS-a na ovom lokalitetu oformila logor Račić, koji je bio jedan od najzloglasnijih logora.

Mučeni i ubijani

- Ovdje su ljudi mučeni i ubijani, a njihova tijela prebacivana na lokalitet jame Tihotine, gdje su poslije rata pronađeni posmrtni ostaci zatvorenika ovog logora. Dokazano je da su ovdje vršeni zločini. Vojska RS prilikom povlačenja digla je u zrak logor, a raspolažemo informacijama da je pod ruševinama ostao određen broj logoraša. Institucije koje se bave ratnim zločinima ne rade dovoljno i mi smo razočarani njihovim radom - rekao je Hilmo Kozlica iz Udruženja logoraša grada Bihaća i jedan od bivših logoraša.

U ovaj logor su privođeni ljudi s područja Ljutočke doline i Ripča, koji u to vrijeme nisu mislili isto kao i predstavnici tada oformljene tzv. srpske opštine Bihać čije sjedište je bilo upravo u ovom naselju.

- Ovaj logor je bio jedan od logora u kojem su testirane različite metode mučenja. Čak do 70 različitih metoda mučenja je ovdje isprobano, od uvlačenja kukica i žica u tijelo, usta i utrobu, do masakriranja i rezanja ljudskih tijela na dijelove – kaže Kozlica.

Pokazati istinu svima 

Predsjednik Skupštine i Saveza logoraša Unsko-sanskog kantona i BiH Mehmed Begić, kao bivši logoraš, još pamti zločine koji su tokom agresije na BiH u periodu '92.-'95. godine vršeni nad logorašima bošnjačke nacionalnosti. Danas je poručio kako fašizam još nije u potpunosti nestao, te da su logoraši najbolji dokaz tome.

- Ovakvih spomenika je mnogo širom BiH uz napomenu da na dosta mjesta nismo mogli ni da obilježimo lokalitete nekadašnjih logora iz razloga što lokalne vlasti to ne dozvoljavaju i pokušavaju kazati da smo mi bili smješteni u nekakvim paviljonima. Lično sam živio u štali za krave na Manjači, a oni su to nazivali paviljonom. Mi logoraši samo želimo istinu da pokažemo svima. S ovog mjesta poručujem svima koji su izabrani u vlast, da im je mjesto ovdje i svim drugim mjestima gdje su bili logori – poručio je Begić.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.