Prije tačno 30 godina tadašnji predsjednik Predsjedništva SR Srbije Slobodan Milošević na Gazimestanu je napravio uvod u najcrnji jugoslavenski scenarij užasnog krvoprolića uzrokovanog pretenzijama Srbije na teritorije svojih susjednih zemalja, a u kojem je najviše stradala Bosna i Hercegovina.
Mitinzi i ulica
Slaveći Vidovdan i 600 godina od Kosovske bitke, tog 28. juna 1989. godine balkanski kasapin je pred oko dva miliona ljudi, između ostalog, zlokobno poručio: „Šest vjekova poslije, danas, ponovo smo u bitkama i pred bitkama. One nisu oružane, mada i takve još nisu isključene.“
Azem Vlasi u to je vrijeme bio jedan od vodećih albanskih političara na Kosovu, koji je nekoliko mjeseci proveo u zatvoru nakon ukidanja autonomije i protesta albanskih rudara u Trepči. Ovaj ugledni kosovski advokat tri decenije kasnije za „Dnevni avaz“ se prisjeća današnjeg dana 1989.
- Milošević je već tada toliko ojačao na političkoj sceni da je procijenio da može preurediti Jugoslaviju po apetitima velikosrpskog nacionalizma na osnovama famoznog Memoranduma SANU-a iz 1986. godine. Budući da političkim sredstvima, institucionalno i dijalogom s drugima nije mogao ostvariti zamišljene ciljeve, krenuo je mitinzima i preko ulice. Pridobio je vrh JNA pošto je bitku za "proširenu Srbiju" poveo u ime "odbrane Jugoslavije", koju navodno drugi ugrožavaju. Otjerao je s vlasti u Srbiji umjerenu političku garnituru koju je oličavao njegov politički mentor zaslužan za njegov politički uspon Ivan Stambolić - prisjeća se Vlasi za naš list.