Brčko, grad na desnoj obali rijeke Save, u pisanim dokumentima se prvi put spominje kao naselje i tvrđava 1526. godine, a intenzivniji razvoj počinje 1548., kad je izgrađen makadamski put do Tuzle. U 17. stoljeću postaje značajan tranzitni centar za izvoz soli i druge robe u Slavoniju i Srem. Osnivanjem “Dunavskog parobrodskog društva”, Brčko je u 19. stoljeću imalo svoju Agenciju i Luku na rijeci Savi i postalo trgovačko središte. U Sjedinjene Američke Države, Njemačku, Austriju i Englesku tada je izvezeno 30.000 tona suhe šljive iz Bosne. 

 Palača “Palestina”

Društvo Turističkoj patroli “Dnevevnog avaza” u Brčko distriktu BiH, kako se zove nakon Odluke Međunarodnog arbitražnog suda prije 18 godina, pravio je Ismet Dedeić (SBB), stručni konsultant za formiranje Zavoda za planiranje i izgradnju u Vladi Distrikta. Pokazao nam je nekoliko obnovljenih zgrada, koje su ukras grada.

- Gradsku vijećnicu u vrijeme Austro-Ugarske, prije 102 godine, kao i hotel “Posavinu”, gradio je Alija Kučukalić kako bi dvojicu sinova oslobodio obaveze da idu u austrougarsku vojsku. Sa 160 objekata koje je uvakufio, poslije Gazi Husrev-bega, najveći je vakif u BiH. Tu je i Alijagina palača, koju odavno Brčaci zovu “Palestina”, jer je u njoj birvaktile radio jedan berberin iz Palestine. Tu, u blizini je i Ćerpić-mahala, s nekoliko kuća građenih od ćerpića, pa ih turisti obilaze, a uz njih i ponešto od suvenira kupe - kaže Dedeić.

Arhitekta Miroslav Radojčić, rođeni Brčak, ističe kako je u Brčkom i okolici turističkih resursa napretek, ali nisu adekvatno iskorišteni. Tvrdi da nema kompetentnih ljudi i entuzijasta da turističke potencijale stave u funkciju. Zato je sretan do sada najbolje ponuđenim konceptom i idejnim rješenjima gradnje Ficibajera, nekada najpoznatijeg brčanskog izletišta.

- Planirano je da naš Ficibajer ima sportsku dvoranu sa 7.000 mjesta, otvoreni i zatvoreni bazen, mjesto za treninge kajak-kanu kluba, hotel, s kojeg će se vidjeti pola bosanske i slavonske Posavine. U turističkom smislu, Brčko na toj lokaciji, površine od 420 hektara, dobiva sve i ovo će, gradnjom u fazama, biti najveći turističko-rekreacioni centar u regiji - tvrdi Ismet Dedeić.

Brčko – Banovići

Stižemo do rijeke Save. Na vodi je skoro 350 malih brodica. Upeklo sunce pa njihovih vlasnika nema, čekaju večer pa da ih pokrenu rijekom. Na vodi je veliki splav, u njemu restoran “Šeher” vlasnice Ismete Rejzović Lele. Restoran je u hladovini, a Sava se izbistrila.  

Osoblje je ljubazno pa nudi begovu čorbu za 3 marke, ribu od 4 do 20 maraka. Ovdje dolaze gosti iz svih krajeva BiH i dijaspore, svako ko hoće da u miru uživa na vodi uz domaće specijalitete. Pojedinačno i u grupama. Kada Sava nadođe, splav se diže u visinu i do šest metara i rijeka mu ne može naškoditi.

Savom počesto prođu kruzeri, ali ne svraćaju u Brčko. Rijetko dolaze vozovi prugom koju je 1947. godine gradila omladina, poznatom kao Brčko - Banovići.