Vremenski obrazac El Ninjo koji može uzrokovati ekstremne uvjete poput šumskih požara i tropskih ciklona trebao bi se kasnije ove godine pretvoriti u općenito hladnije uvjete La Ninje, objavila je Svjetska meteorološka organizacija (WMO) u ponedjeljak.El Ninjo je prirodna vremenska pojava povezana s poremećajem obrazaca vjetra, što znači toplije temperature površine okeana u istočnom i središnjem Pacifiku, a La Ninja donosi hladnije temperature Tihog okeana oko ekvatora te je povezana s poplavama i sušama.WMO je objavio da postoji 60 posto šansi da će se uvjeti La Ninje pokazati između jula i septembra, te 70 posto između avgusta i novembra, piše Hina.Kraj El Ninja ne znači pauzu u dugotrajnim klimatskim promjenama koje će našu planetu i dalje doživljavati zbog stakleničkih plinova, rekla je Ko Baret (Barrett), zamjenica glavnog sekretara organizacije.Iznimno visoke temperature površine mora i dalje će igrati važnu ulogu u narednim mjesecima.Proteklih devet godina najtoplije su otkad se bilježe ti podaci, uprkos hladnom utjecaju La Ninje koji je trajao od 2020. do početka 2023., objavio je WMO.

Proteklih devet godina najtoplije su otkad se bilježe podaci

Ninja donosi hladnije temperature Tihog okeana oko ekvatora te je povezana s poplavama i sušama

Stiže La Ninja: Kako će to utjecati na vremenske prilike do kraja godine

Japanski milijarder Jusaku Maezava (Yusaku Maezawa) prije gotovo šest godina dogovorio je turistički let SpaceX-ovim Starshipom, no zbog neizvjesnosti i pomicanja rokova, sad kaže da je prisiljen otkazati projekt.Prvi svemirski turisti, umjetnici, kreatori i njihov vođa puta, japanski milijarder Jusaku Maezava ipak se neće uputiti na kružno putovanje oko Mjeseca. Projekt dearMoon, inicijalno pokrenut još 2018. godine, uključivao je desetak putnika, koji bi se SpaceX-ovom raketom Starship otisnuli na neviđenu avanturu – poletjeli bi prema Mjesecu, obišli oko njega, pa se vratili na Zemlju, pritom bilježeći svaki korak, prenoseći iskustvo uživo, stvarajući umjetnička djela i na ostale slične načine promovirali "dobrobit za ljude i društvo u cjelini".<h2>Nepoznati rokovi presudili</h2>Maezava je sve bio dogovorio s Ilonom Maskom (Elon Musk), potom pokušao naći partnericu koja bi ga pratila na tom putovanju, no taj mu "svemirski Tinder" nije upalio. Nakon toga je osmislio konkurs, na kojem je odabrao tim u kojem su bili jutjuber, DJ, fotografi i umjetnici, spremni poletjeti i stvarati umjetnost tokom svemirskog izleta. No, jedna je stavka u cijelom planu sve vrijeme ostala nepoznanicom – termin putovanja, piše Bug.hr.Inicijalni plan bio je poletjeti do kraja 2023. godine, no Starship nije niti približno dovršen da bi se to ostvarilo. Stoga sada Maezva zaustavlja cijeli plan – misija dearMoon je otkazana. Budući da se projekt nije održao lani, a niti će se moći provesti u djelo u dogledno vrijeme, njegov pokretač kaže da je "donio neizbježnu odluku o otkazivanju". - Ne mogu planirati svoju budućnost u takvoj situaciji i osjećam se grozno jer tjeram ostatak posade na čekanje - kaže Maezava, uz izvinjenje svima koji su bili uzbuđeni oko njegovog projekta.- Iskazivat ćemo duboko poštovanje prema SpaceX-u dok oni koračaju prema neistraženim područjima, a mi ćemo se okrenuti novom izazovu – poruka je sa službene stranice sada propalog projekta dearMoon.Podsjetimo, plan leta započinjao je s lansiranjem svemirskog broda Starship, višednevno putovanje do Mjeseca, prolazak oko njega na udaljenosti od oko 200 kilometara te povratak i slijetanje natrag na Zemlju. Cijeli let trebao je potrajati oko šest dana.<h2>Pokusno lansiranje</h2>Starship, pak, i dalje nije u fazi razvoja koja bi mu omogućila siguran ulazak u Zemljinu orbitu, a pogotovo ne odlazak dalje od nje. SpaceX se upravo priprema na četvrto pokusno lansiranje, u kojem bi raketa trebala ući u orbitu i prvi put iz nje na siguran i kontroliran način ući natrag u atmosferu. To će se dogoditi najranije 6. juna.

Bilo predviđeno višednevno putovanje do Mjeseca, prolazak oko njega na udaljenosti od oko 200 kilometara

Otkazan privatni turistički put oko Mjeseca: Propao dogovor japanskog milijardera i Maska

Sonda koju je Kina lansirala početkom maja sletjela je na suprotnu stranu Mjeseca kako bi prikupila uzorke.Sonda Chang'e 6, koja je poletjela iz svemirskog lansirnog centra Wenchang na tropskom otoku Hainan (jug), sletjela je prema planu u golemi bazen Južnog pola-Aitken, jedan od najvećih poznatih udarnih kratera u Sunčevom sustavu, objavila je novinska agencija Xinhua, prenoseći saopćenje Kineske svemirske uprave.

Ova 53-dnevna misija pokrenuta 3. maja trebala bi omogućiti uzimanje prvih uzoraka s udaljene strane Mjeseca, rijetko istraženog područja Zemljina satelita.Sonda će pokušati prikupiti mjesečev materijal i provesti druge pokuse u zoni slijetanja koristeći se pritom svojom bušilicom za vađenje uzoraka ispod površine i svojom robotskom rukom za hvatanje materijala.

<blockquote class="twitter-tweet">📸Marvelous landing video of Chang&#39;e 6 on the far side of the moon. Full HD:<a href="https://t.co/wcHp6Q42Sk">https://t.co/wcHp6Q42Sk</a> <a href="https://t.co/XY0jMIKVtL">pic.twitter.com/XY0jMIKVtL</a>&mdash; CNSA Watcher (@CNSAWatcher) <a href="https://twitter.com/CNSAWatcher/status/1797125995641651214?ref_src=twsrc%5Etfw">June 2, 2024</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Proces bi trebao biti završen u sljedeća dva dana.Kina je već 2019. poslala sondu na suprotnu stranu Mjeseca, ali nije donijela nikakve uzorke.Znanstvenici vjeruju da daleka strana Mjeseca - nazvana tako jer je nevidljiva sa Zemlje, a ne zato što nikada ne hvata sunčeve zrake - obećavajuća za istraživanje jer su njeni krateri manje prekriveni drevnim tokovima lave od onih na bliskoj i vidljivoj strani.

Trebala bi omogućiti uzimanje prvih uzoraka s udaljene strane Mjeseca

Kineska sonda sletjela na tamnu stranu Mjeseca

Međunarodni tim naučnika objavio je otkriće dviju najstarijih i najudaljenijih galaksija ikada viđenih. Nastale su samo 300 miliona godina nakon Velikog praska. Astronomi su ove podatke dobili pomoću NASA-inog svemirskog teleskopa James Webb i oni označavaju važnu prekretnicu u proučavanju ranog svemira.<h2>Rekorder u udaljenosti</h2>Zbog širenja svemira, svjetlost iz dalekih galaksija rasteže se na veće valne duljine dok putuje. Ovaj efekt je toliko jak za ove dvije galaksije da je njihova ultraljubičasta svjetlost pomaknuta u infracrvenu, gdje je samo Webb teleskop može vidjeti. Budući da svjetlosti treba vremena da putuje, udaljenije galaksije također su vidljive kao što su bile ranije u vremenu.Dvije su galaksije nazvane JADES-GS-z14-0 i JADES-GS-z14-1, a prva je udaljenija. Osim što je novi rekorder u udaljenosti, JADES-GS-z14-0 također je vrlo velik i svijetao. - Veličina galaksije jasno dokazuje da većinu svjetlosti proizvodi veliki broj mladih zvijezda - kažu naučnici, "a ne materijal koji pada na supermasivnu crnu rupu u središtu galaksije, što bi se činilo biti puno manji".Kombinacija ekstremnog sjaja i činjenice da mlade zvijezde potiču ovu visoku svjetlost čini JADES-GS-z14-0 najjasnijim dokazom dosad brzog formiranja velikih, masivnih galaksija u ranom svemiru . - JADES-GS-z14-0 sada postaje neka vrsta mjerila za ovaj fenomen - dodaju astronomi. Nevjerovatno je da svemir može stvoriti takvu galaksiju u samo 300 miliona godina.Dokazi o iznenađujuće aktivnim ranim galaksijama pojavili su se već na prvim slikama teleskopa Webb, a s vremenom ih je bilo sve više. U isto vrijeme, ovaj trend je u suprotnosti s očekivanjima koja je većina astronoma imala prije lansiranja teleskopa u pogledu teorija o formiranju galaksija.<h2>Izvrsna prilika</h2>JADES-GS-z14-0 bio je misterij za tim. Galaksija se nalazi u regiji u kojoj je teleskop vršio ultraduboka promatranja, tako da su naučnici morali snimiti dublju sliku – pet punih dana s bliskom infracrvenom kamerom teleskopa – i koristiti filtre dizajnirane za bolju izolaciju ranog galaksije. Njegov sjaj u srednjim infracrvenim valovima znak je zračenja atoma vodika, pa čak i kisika u ranom svemiru .Astronomi su dobili spektar svake galaksije i potvrdili da je JADES-GS-z14-0 doista galaksija koja obara rekorde i da je drugi kandidat, JADES-GS-z14-1, gotovo jednako udaljen. U međuvremenu, drugi tim proučavao je evoluciju ove rane populacije galaksija. - Ovaj nevjerovatni objekt pokazuje da se formiranje galaksija u ranom svemiru dogodilo vrlo brzo i intenzivno - kažu naučnici, "a teleskop će nam omogućiti da pronađemo još takvih galaksija, vjerovatno dok je svemir još bio mlad. Ovo je izvrsna prilika za proučavanje kako galaksije započinju svoje putovanje".

Nevjerovatno je da svemir može stvoriti takvu galaksiju u samo 300 miliona godina, ističu naučnici

Astronomi otkrili najudaljeniju galaksiju: Važna prekretnica u proučavanju ranog svemira

Neki ljudi imaju promjene u skladu s Alzheimerom bez ikakvih simptoma, skoro kao da je njihov mozak otporniji na to stanje. Nova studija je istražila kako ovaj zbunjujući fenomen može ukazati na put do liječenja. Tim istraživača predvođen naučnicima s Nizozemskog instituta za neuronauku pregledao je uzorke moždanog tkiva pohranjene u Nizozemskoj banci mozga, repozitoriju doniranih mozgova od više od 5.000 ljudi koji su umrli od moždane bolesti.Među tim hiljadama uzoraka, tim je pronašao samo 12 koji su bili kognitivno zdravi prije smrti, ali su imali jasne neurološke znake osnovne patologije bolesti.Osim što je demonstrirao koliko je rijetko da mozgovi izbjegnu iscrpljujuće efekte Alzheimerove bolesti, mali uzorak je timu dao priliku da sazna šta bi moglo da učini takav mozak tako otpornim.<h2>&nbsp;Jedinstvene kombinacije stotina gena</h2>- Šta se dešava kod ovih ljudi na molekularnom i ćelijskom nivou nije bilo jasno - kaže Luuk de Vris, neuronaučnik sa Instituta za neuronauku i dodaje: - Zbog toga smo tražili donatore sa abnormalnostima moždanog tkiva koji nisu pokazali kognitivni pad u banci mozga.Ova vrsta otpornosti je već primijećena i smatra se da bi genetika s kojom smo rođeni i životni izbori koje donosimo mogli imati nekog efekta. Ovi različiti faktori su također povezani sa razvojem Alzheimerove bolesti uopće.Analizirajući jedinstvene kombinacije stotina gena koji se eksprimiraju u kognitivno zdravim mozgovima od Alzheimerove bolesti, mozgovima tipičnih pacijenata sa Alzheimerovom bolešću i inače zdravih kontrola bez bolesti, istraživači su otkrili ključne razlike u otpornom mozgu u vezi sa ćelijama astrocita koje su uključene u čišćenje otpada iz mozga.Štaviše, činilo se da su otporni mozgovi bolji u uklanjanju toksičnih proteina povezanih sa razvojem Alzheimerove bolesti. Čini se da su ovi mozgovi nekako bolji u zaustavljanju nakupljanja neurološkog smeća.Druga razlika je bila efikasnija proizvodnja energije u ćelijama u otpornom mozgu. Još nije jasno šta se krije iza ovih razlika ili kako se one povezuju sa Alzheimerovom bolešću, ali identifikovanje koje su razlike važan je prvi korak.- Ako možemo da pronađemo molekularnu osnovu za otpornost, onda imamo nove polazne tačke za razvoj lijekova, koji bi mogli da aktiviraju procese koji se odnose na otpornost kod pacijenata sa Alzheimerom - kaže de Vris.Alzheimerova bolest sada pogađa oko 47 miliona ljudi širom svijeta, a ti brojevi brzo rastu. Još nismo sigurni koja je kombinacija faktora potrebna da bi degeneracija napredovala, kako spriječiti nastanak bolesti ili kako bi se njena šteta mogla preokrenuti – ali svaka studija poput ove približava nas nekim odgovorima.<h2>Razviti lijekove</h2>Sljedeći korak sa ovim konkretnim istraživanjem je pokušaj da se otkrije zašto postoje ove razlike u proizvodnim procesima otpornih mozgova. Odatle bi moglo biti moguće razviti lijekove koji pomažu da se mozak bolje zaštiti.- I dalje je teško odrediti iz ljudskih podataka koji proces pokreće proces bolesti - kaže de Vries.- Ovo možete pokazati samo tako što ćete nešto promijeniti u ćelijama ili životinjskim modelima i vidjeti šta će se dalje desiti. To je prva stvar koju sada moramo da uradimo.Istraživanje je objavljeno u Acta Neuropathologica Communications.

Ova vrsta otpornosti je već primijećena i smatra se da bi genetika s kojom smo rođeni i životni izbori koje donosimo mogli imati nekog efekta

Neki ljudi su otporni na Alzheimerovu bolest: Fenomen koji može ukazati na put do liječenja

Pomračenje sunca, geomagnetnee oluje i aurora borealis samo su dio rijetkih pojava koje su se pojavile na nebu ove godine. Stručnjaci smatraju da je to samo dio spektakla koji čeka svijet u 2024. godini.Šest planeta trebalo bi se poravnati idući mjesec, a to će stvoriti tzv. planetarnu povorku, prenosi CBS News. To bi se trebalo dogoditi 3. juna tokom izlaska sunca.Tokom solarnog spektakla orbite Jupitera, Merkura, Urana, Marsa, Neptuna i Saturna dovest će planete na istu stranu Sunca. Oni neće stvoriti 'stvarnu' liniju u svemiru, ali će se doimati kao da su poravnati iz određenih dijelova svijeta, piše 24sata.hr.Svi oni koji će htjeti vidjeti novu spektakularnu pojavu, morat će koristiti dalekozor ili teleskop. Ako kojim slučajem i propustite, novo poravnavanje planeta bit će 28. avgusta 2024., a iduće 18. januara 2025.

Stručnjaci smatraju da je to samo dio spektakla koji čeka svijet u 2024. godini

Čak šest planeta poravnat će se idući mjesec, evo šta to znači

Stari Egipćani su pokušali da razumiju i liječe rak prije više od 4.000 godina, vjeruju naučnici.Istraživači su pronašli tragove rezova na lobanji oko velike lezije za koju se vjeruje da je uzrokovana kancerogenom izraslinom.Također su pronašli 30 manjih lezija na lobanji, što sugeriše da se rak proširio. Lobanja je pripadala čovjeku koji je imao oko 30 do 35 godina kada je umro, rekli su istraživači.<h2>Pokušali da operišu tumor</h2>Istraživači navode da su rezovi vjerovatno napravljeni oštrim predmetom, što sugeriše da su drevni Egipćani možda pokušali da operišu tumor.- Kada smo prvi put pogledali odsječke pod mikroskopom, nismo mogli da vjerujemo šta je pred nama - rekla je Tatjana Tondini, istraživač sa Univerziteta u Tubingenu u Njemačkoj.Ali Edgard Kamaros, paleopatolog sa Univerziteta Santjago de Kompostela u Španiji, rekao je da bi hirurški rezovi mogli biti rezultat medicinske autopsije kako bi se saznalo više o bolesti nakon smrti, piše Index.hr.- Obje mogućnosti otkrivaju hiruršku intervenciju blisko povezanu s tumorima - i to je nevjerovatno.Ovo otkriće je jedinstven dokaz o tome kako je drevna egipatska medicina pokušavala da se bavi ili istraži rak pre više od 4.000 godina - rekao je on.<h2>"Rak je s nama od početka, na mnogo načina"</h2>- Ovo je izuzetna i nova perspektiva u našem razumijevanju historije medicine - kaže on.U istraživanju, objavljenom u časopisu Frontiers in Medicine, tim sugeriše da, iako se rak često smatra bolešću uzrokovanom faktorima čovjeka odnosno životne sredine kao što su zagađenje i ishrana, on je također pogađao još drevne civilizacije.Kamaros, vodeći autor studije, rekao je: - Istina je da se rak doživljava kao moderna bolest, uglavnom povezana sa zapadnjačkim navikama i kancerogenima iz životne sredine. Međutim, rak je bio sa nama od početka, na mnogo načina. Čak su i dinosaurusi patili od raka.Poznato je da su stari Egipćani bili veoma vješti u medicini i da su imali napredno znanje o anatomiji i hirurgiji.Dokazi sugerišu da su bili u stanju da identifikuju, opišu i liječe rane, bolesti i prijelome, kao i da primjenjuju zubne plombe. Ali rak je i dalje bio granica medicinskog znanja, rekli su istraživači.<h2>Analizirana je još jedna lobanja</h2>Također su analizirali još jednu lobanju, staru više od 2.000 godina, koja pripada ženi koja je možda imala preko 50 godina.Ovo je otkrilo veliku leziju u skladu sa kancerogenim tumorom koji je uništio kost, prema timu.- Znamo da je to bio rak na osnovu karakteristika lezija na tim kostima, koje su uglavnom povezane sa formiranjem i destrukcijom kostiju. Kada smo analizirali strukture kostiju mikro-CT skeniranjem unutra, pronašli smo vrlo jasne karakteristike raka - rekao je Camaros.Obje lobanje potječu iz kolekcije Duckvorth Univerziteta u Kembridžu, u kojoj se nalazi jedna od najvećih kolekcija ljudskih ostataka u Velikoj Britaniji.

Ovo otkriće je jedinstven dokaz o tome kako je drevna egipatska medicina pokušavala da se bavi ili istraži rak pre više od 4.000 godina 

Naučnici pronašli tragove rezova na lobanji: Stari Egipćani pokušavali su liječiti rak?

Satelit koji će pratiti unutrašnjost oblaka kako bi se napravile tačnije vremenske prognoze i klimatska predviđanja lansiran je u srijedu u svemir. Sonda EarthCARE poletjela je SpaceX-ovom raketom Falcon 9 iz baze svemirskih snaga Vandenberg u Kaliforniji. Pomoći će naučnicima da razumiju kakvu ulogu oblaci i aerosoli poput prašine i dima imaju u zagrijavanju i hlađenju Zemljine atmosfere.Satelit će također mjeriti radijaciju koju emitira planeta.Podaci iz EarthCARE-a (Earth Cloud Aerosol and Radiation Explorer) mogli bi pomoći u ublažavanju prijetnji koje donosi globalno zagrijavanje, kažu stručnjaci.To je zamisao profesora Entonija Ilinvorta (Anthony Illingworth) s Univerziteta u Redingu, koji ju je osmislio prije više od 30 godina, piše Zimo.hr.Projekt je prihvatila Evropska svemirska agencija (ESA) 2004. godine, a kasnije je postao zajednička misija s japanskom svemirskom agencijom Jaxa.Oblaci igraju vitalnu ulogu u kontroli temperature planeta reflektirajući sunčevu svjetlost natrag u svemir i zadržavajući toplinu. Ali malo se zna o tome kako oni pokreću klimatski sistem Zemlje.Očekuje se da će trogodišnja misija, koja košta više od 800 miliona eura, dati odgovore na neka od tih pitanja.Satelit je težak nešto više od dvije tone i dugačak nešto više od 17 metara. Na njemu se nalaze četiri instrumenta koji će detaljno analizirati strukture oblaka, snimati slike i mjeriti koliko topline sa Sunca zarobljavaju oblaci.Nakon što bude lansiran, EarthCARE će kružiti oko Zemlje svakih 90 minuta na visini od oko 400 kilometara.

Težak nešto više od dvije tone i dugačak nešto više od 17 metara

Zbog tačnije vremenske prognoze: Lansiran satelit za proučavanje utjecaja oblaka na klimu

Članovi ekspedicije Šenžou-18 izašli su u prvu šetnju van svemirske stanice Tjangong ili Nebeska palača. Oni su van stanice proveli skoro osam i po sati, čime su oborili i rekord za najdužu svemirsku šetnju kineskih astronauta. Ovim poduhvatom našli su se na trećem mjestu liste najdužih svemirskih šetnji u historiji. Je Guangfu, Li Cong i Li Guangsu radili su na izvršenju više zadataka, uključujući i instalaciju uređaja za zaštitu od svemirskog otpada. U tome im je pomagao tim sa Zemlje, kao i robotska ruka Nebeske palače, javila je Sinhua.Je i Li Guangsu, koji su bili van stanice, vratili su se u modul Ventian bez ikakvih problema. Za Jea je ovo bila druga svemirska šetnja, na prvoj je bio sa misijom Šenžou-13 u novembru 2021.

<blockquote class="twitter-tweet">Shenzhou-18 crew members on board China&#39;s Space Station have walked out of the spacecraft for the first time. <a href="https://twitter.com/hashtag/TaikonautWatch?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#TaikonautWatch</a> <a href="https://twitter.com/hashtag/Shenzhou?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#Shenzhou</a> <a href="https://twitter.com/hashtag/Tiangong?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#Tiangong</a> <a href="https://t.co/9CzYWY12e1">pic.twitter.com/9CzYWY12e1</a>&mdash; CGTN Global Watch (@GlobalWatchCGTN) <a href="https://twitter.com/GlobalWatchCGTN/status/1795653623961317717?ref_src=twsrc%5Etfw">May 29, 2024</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Kako je saopćila kineska svemirska agencija CMSA, astronauti su izveli 16 zadataka tokom svemirske šetnje.Žaj Žigang iz misije Šenžou-7 ušao je u historiju 27. septembra 2008. kao prvi kineski astronaut koji je izašao u svemirsku šetnju. Ona je trajala samo 19 minuta.Rekord u dužini svemirske šetnje drže američki astronauti Džejms Vos i Suzan Helms. Oni su 11. marta 2001. proveli van svemirske stanice osam sati i 56 minuta. Na listi iza njih su Pjer Tuat, Ričard Hib i Tomas Ejkers, koji su bili u svemiru osam sati i 29 sati. Svemirska šetnja Jea i Lija trajala je osam i 23 minute.

Ovim poduhvatom našli su se na trećem mjestu liste najdužih svemirskih šetnji u historiji

astronauti su izveli 16 zadataka tokom svemirske šetnje.

Kinezi obaraju rekorde i u kosmosu: Astronauti u svemirskoj šetnji proveli osam i po sati

Svakodnevno korištenje kanabisa postalo je, prvi put u historiji, češće od svakodnevnog korištenja alkohola. Ovu veliku promjenu otkrila je studija istraživača Univerziteta Karnegi Melon o upotrebi kanabisa u SAD između 1979. i 2022., objavljena u Addiction.- Podaci su dobiveni tako što su ispitanici sami javljali koliko šta koriste, ali promjene u svakodnevnom ili skoro svakodnevnom korištenju kanabisa zaista su velike. Upotreba kanabisa sada se češće prijavljuje nego upotreba alkohola - rekao je Džonatan Kolkins, profesor Hajnc Koledža pri Univerzitetu Karnegi Melon i glavni autor studije, u saopćenju Koledža.Podaci su prikupljani u SAD od 1979. i to na nekoliko godina, a onda svake godine od 1990. Urađeno je 27 ispitivanja u kojima je učestvovalo 1,6 miliona ljudi.Upotreba kanabisa bila je najrjeđa 1992., a počela je drastično da skače od 2008.- Ove promjene pokazuju promjene u zakonima, s padom kada je bila restrikcija i skokom u vrijeme liberalizacije - rekao je Kolkins.On naglašava da nije promjena zakona doprinijela tome, koliko se odnos u društvu promijenio prema kanabisu, piše Telegraf Nauka.

Istraživanje iznenadilo američke naučnike

Pokazala opsežna studija u SAD: Kanabis se češće konzumira od alkohola

Jedna osoba je preminula, a nekoliko je povrijeđeno prije nekoliko dana tokom jakih turbulencija na letu iz Londona ka Singapuru.Avion je iznenada propao, zbog čega su putnici i stvari letjeli po kabini, prije nego što je vanredno sletio u Bangkok.<h2>Šta je uzrok turbulencija</h2>Ljudi koji često lete avionom znaju za iznenadne potrese kada avion dospije u turbulenciju. Većina turbulencija se dešava u oblacima s uzlaznim i silaznim vjetrom, kaže Sajmon King iz BBC vremenske prognoze i bivši oficir Kraljevskog ratnog zrakooplovstva (RAF).Većina će biti osrednje jake, ali u većim oblacima - poput kumulonimbusa - haotična kretanja mogu izazvati jače, ponekad i turbulencije s ozbiljnim posljedicama.Turbulencija „čistog zraka" - koja je, kao što ime kaže, bez oblaka i ne može se vidjeti, mnogo je problematičnija jer ju je veoma teško otkriti.- Ova vrsta turbulencije se dešava oko mlaznog toka, brzog protoka zraka koji se obično nalazi na 12.000-18.000 metara visine - kaže akademski i komercijalni pilot zrakoplovstva Gaj Graton, piše BBC.rs.Može se desiti da je razlika u brzini između zraka u mlaznom toku i onog koji okružuje avion i do 160 kilometara na sat. Ova razlika stvara turbulencije.Ona je uvijek prisutna i kreće se, što otežava izbjegavanje.- Ako letite iz Evrope u Sjevernu Ameriku, naprimjer, teško ih je u potpunosti izbjeći - kaže Graton i dodaje da zbog toga na letu može doći do više ozbiljnih turbulencija.<h2>Koliko su opasne&nbsp;</h2>Avioni su dizajnirani da podnesu najgore što turbulencija može da izazove, kaže Graton, vanredni profesor avijacije i životne sredine na Univerzitetu Kranfild.- Malo je vjerovatno da će turbulencija uništiti letjelicu - dodaje.Međutim, nije baš povoljna za letjelice, zbog čega piloti pokušavaju da je izbjegnu ili uspore - i uključe znak za pojas.Stručnjaci kažu da u ekstremnim scenarijima turbulencija može prouzrokovati strukturno oštećenje aviona zbog jakih udara zraka.Ozbiljna turbulencija je opasna za putnike zbog nasilnog kretanja koje može da izbaci iz mjesta svakog ko nije vezan pojasom.Stručnjaci za bezbjednost u zrakoplovstvu kažu da su smrtni slučajevi i povrede usljed turbulencija i dalje rijetki.Džon Strikland, stručnjak za zrakoplovstvo, rekao je da su povrede od teških turbulencija „relativno rijetke" u kontekstu miliona obavljenih letova.Američki nacionalni odbor za bezbjednost u saobraćaju saopćio je da su bile 163 „ozbiljne povrede zbog turbulencije" u američkim aviokompanijama između 2009. i 2022. godine - u prosjeku oko 12 godišnje.<h2>Koja je uloga pilota</h2>Piloti će prije leta dobiti konkretne prognoze s meteorološkim podacima, koji su im važni za planiranje ruta.To znači da bi trebalo da budu u stanju da, naprimjer, izbjegnu izolovane grmljavine.Međutim, turbulenciju „čistog zraka" je malo teže izbjeći.- Drugi avioni koji su prije njih prošli istu rutu će prijaviti bilo kakvu turbulenciju - kaže Graton.Piloti će pokušati da izbjegnu ove oblasti ili će usporiti kako bi umanjili njihov utjecaj.Posade su također obučene kako da reaguju na turbulencije.<h2>Šta putnici mogu da urade</h2>Savjet putnicima je da ostanu vezani i da teže objekte ne vade iz prtljaga.Piloti savjetuju putnike da budu uvijek vezani, upravo zato što su turbulencije nepredvidive.<h2>Da li su turbulencije učestale</h2>Pojedini istraživači smatraju da su klimatske promjene omogućile češće turbulencije.Prošle godine, naučnici sa Univerziteta Reding u Velikoj Britaniji otkrili su da se proceat snažnih turbulencija povećao za 55 posto od 1979. do 2020. godine na uobičajeno čestoj ruti preko sjevernog Atlantika.Povećanje su objasnili promjenama brzine vetra na velikim visinama zbog toplijeg zraka usljed emisije ugljika.Gej Graton kaže da je moguće da se češće srećemo sa turbulencijama i zato što više letimo.To znači da je veća gužva na rutama, što čini odluku pilota da izbjegne turbulencije težom, jer moraju da održavaju bezbjednu minimalnu udaljenost od drugih aviona u toj oblasti.

Može se desiti da je razlika u brzini između zraka u mlaznom toku i onog koji okružuje avion i do 160 kilometara na sat

Turbulencije tokom letova sve češće: Utječu li klimatske promjene na naglo propadanje aviona

Najnoviji izvještaj Svjetske zdravstvene statistike koju je objavila Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) otkriva da je pandemija COVID-19 preokrenula trend stalnog povećanja očekivanog životnog vijeka pri rođenju i očekivanog zdravog životnog vijeka pri rođenju (HALE). <h2>Nejednaki efekti</h2>Pandemija je u roku od samo dvije godine izbrisala skoro deceniju napretka u poboljšanju očekivanog životnog vijeka. Između 2019. i 2021. godine, očekivani životni vijek u svijetu je pao za 1,8 godina na 71,4 godine (nazad na nivo iz 2012). Slično, globalni očekivani vijek zdravog života opao je za 1,5 godina na 61,9 godina u 2021. (nazad na nivo iz 2012. godine).Izvještaj za 2024. također naglašava kako se efekti nejednako osjećaju širom svijeta. Regioni Amerike i Jugoistočne Azije bili su najteže pogođeni, s opadanjem očekivanog životnog vijeka za otprilike 3 godine i očekivanog trajanja zdravog života za 2,5 godine između 2019. i 2021. Nasuprot tome, region Zapadnog Pacifika je bio minimalno pogođen tokom prve dvije godine pandemije, sa gubicima manjim od 0,1 godine u očekivanom životnom vijeku i 0,2 godine u očekivanom trajanju zdravog života.- I dalje postoji veliki napredak u globalnom zdravlju, sa milijardama ljudi koji uživaju u boljem zdravlju, boljem pristupu uslugama i boljoj zaštiti od zdravstvenih vanrednih situacija - rekao je dr. Tedros Adhanom Gebrejesus, generalni direktor WHO-a. - Ali moramo zapamtiti koliko napredak može biti krhak. Za samo dvije godine, pandemija COVID-19 izbrisala je deceniju povećanja očekivanog životnog vijeka. Zato je novi sporazum o pandemiji toliko važan: ne samo da ojača globalnu zdravstvenu sigurnost već da zaštiti dugoročna ulaganja u zdravstvo i promoviše jednakost unutar i između zemalja.<h2>Nezarazne bolesti ostaju najveći ubica</h2>COVID-19 se brzo pojavio kao vodeći uzrok smrti, rangirajući se kao treći najveći uzrok smrtnosti u svetu 2020. godine i drugi u 2021. godini. Skoro 13 miliona života je izgubljeno tokom ovog perioda. Najnovije procjene otkrivaju da je, osim u regionima Afrike i Zapadnog Pacifika, COVID-19 bio među prvih pet uzroka smrti, naročito u obje godine postao vodeći uzrok smrti u Americi, piše Tanjug.Izvještaj WHO-a također naglašava da su nezarazne bolesti (NCD) kao što su ishemijska bolest srca i moždani udar, rak, hronična opstruktivna bolest pluća, Alzheimerova bolest i druge demencije, ali i dijabetes bile najveće ubice prije pandemije, odgovorne za 74% svih smrtnih slučajeva u 2019. Čak i tokom pandemije, nezarazne bolesti su nastavile da predstavljaju 78% smrtnih slučajeva koji nisu oboljeli od COVID-a.Izvještaj dalje naglašava značajne zdravstvene izazove sa kojima se suočavaju osobe s invaliditetom, izbjeglice i migranti. U 2021. godini, oko 1,3 milijarde ljudi, ili 16% globalne populacije, imalo je invaliditet. Ova grupa je neproporcionalno pogođena zdravstvenim nejednakostima koje su rezultat nepravednih uslova.Pristup zdravstvenoj zaštiti za izbjeglice i migrante ostaje ograničen, a samo polovina od 84 zemlje ispitane između 2018. i 2021. godine pruža zdravstvene usluge koje finansira vlada ovim grupama na nivoima koji su uporedivi sa njihovim građanima. Ovo naglašava hitnu potrebu da se zdravstveni sistemi prilagode i pozabave stalnim nejednakostima i promjenjivim demografskim potrebama globalnog stanovništva.

Pandemija je u roku od samo dvije godine izbrisala skoro deceniju napretka u poboljšanju očekivanog životnog vijeka

WHO: COVID-19 smanjio očekivani životni vijek za gotovo dvije godine

Naučnici su otkrili da vrane mogu "brojati" naglas, odnosno svjesno graktati određeni broj puta kao odgovor na vizuelne i slušne podražaje. Mada je i kod drugih životinja, poput pčela medarica, zabilježena sposobnost razumijevanja brojeva, ovakvu vrstu numeričke pismenosti primijetili smo samo kod ljudi, piše Index.hr.- Svjesno stvaranje određenog broja vokalizacija zahtijeva sofisticiranu kombinaciju numeričkih sposobnosti i vokalne kontrole. Za sada nam nije poznato da druge životinje mogu takvo nešto izvesti. Pokazali smo da vrane mogu proizvesti jednu do četiri vokalizacije kao odgovor na proizvoljne znakove povezane s numeričkim vrijednostima - navodi neuronaučnica Diana Liao sa Univerziteta Tubingen u Njemačkoj.<h2>Shvataju koncept nule</h2>Sposobnost brojanja naglas se razlikuje od samog razumijevanja brojeva. Ona uz numeričko shvatanje zahtijeva i svrhovitu glasovnu kontrolu s ciljem komunikacije. Poznato je da ljudi koriste govor kako bi nešto izbrojali i iskomunicirali količinu, piše Science Alert.S obzirom na to da je već ranije otkriveno da vrane shvataju kompliciranije numeričke koncepte, poput nule, Liao i njegovi kolege su odlučili detaljnije istražiti njihove sofisticirane brojčane vještine.<h2>Graktale su tačan broj puta</h2>Istrenirali su tri vrane da proizvedu različit broj vokalizacija, između jedne i četiri, nakon što im se pokaže određeni simbol ili zvučni znak. Nakon što su "zagraktale" koliko su trebale, vrane su morale kljucati metu kako bi označile da su gotove s brojanjem.Naučnici su ustanovili da su sve tri vrane mogle graktati određeni broj puta u skladu s danim podražajem. Povremeno su znale pogriješiti, ali uglavnom tako da su graknule jedanput previše ili premalo. To je, kažu stručnjaci, slično načinu na koji broje mala djeca koja tek uče izgovarati brojeve.Istraživanje naziva Crows "count" the number of self-generated vocalizations objavljeno je u časopisu Science.&nbsp;&nbsp;

Pokazali smo da vrane mogu proizvesti jednu do četiri vokalizacije kao odgovor na proizvoljne znakove povezane s numeričkim vrijednostima, tvrde

Naučnici istražuju: Mogu li vrane brojati naglas

Planeta nazvana Glize 12b ima temperature nalik Zemlji, po veličini je slična Veneri, a udaljena je od nas samo 40 svjetlosnih godina, što je čini najbližom egzoplanetom s mogućim uvjetima za život koja je do sada otkrivena. To je objavilo Kraljevsko astronomsko društvo, a prenio EurekAlert!Glize 12b je malo manja od Zemlje, a ima procijenjene temperature na površini od 42 stepena, što je niže od temperatura na većini do sada otkrivenih 5.000 egzoplaneta. Oko svoje zvijezde, hladnog crvenog patuljka, napravi krug za 12,8 dana.Ono što je ključno, navodi se u saopćenju, jeste da se sada otkrije da li planeta ima atmosferu. Osim toga, navode, mogla bi da ima atmosferu nalik Zemljinoj, nalik Venerinoj, gdje su temperature oko 400 stepeni, da bude bez atmosfere ili da ima atmosferu kakvu nemamo u Sunčevom sistemu.Odgovor na pitanje o postojanju atmosfere je ključan kako bi se utvrdilo da li Glize 12b ima temperature na kojima može da postoji voda u tečnom stanju, a samim tim i život, ali i kako su se Venera i Zemlja razvijale tako različito.

Glize 12b nije prva egzoplaneta nalik Zemlji koja je otkrivena, navela je NASA, ali veoma je malo planeta koje bi zasluživale da se detaljnije ispitaju. Za ovu se navodi da je „najbliža, najumjerenija planeta nalik Zemlji koja je dosad locirana“ i da bi je trebalo dodatno ispitati pomoću svemirskog teleskopa Džejms Veb.Najbliža egzoplaneta nalik zemlji, a vjerovatno i najpoznatija je Proksima Kentauri b, koja je udaljena samo 4,2 svjetlosne godine. Međutim, zbog toga što se ne vidi njeno kruženje oko zvijezde nije moguće utvrditi da li ima atmosferu i moguće uvjete za život.- Glize 12b predstavlja jednu od najboljih meta za proučavanje da li planete nalik Zemlji koje kruže oko hladnih zvijezda mogu da sačuvaju atmosferu. To je ključni korak za razumijevanje naseljivosti planeta u našoj galaksiji – rekao je Šišir Dolakija, doktorand Centra za astrofiziku pri Univerzitetu Južnog Kvinslenda u Australiji, piše Nauka.rs.Zvijezda Glize 12 je po veličini samo 27 posto veličine Sunca, a temperatura na njenoj površini je 60 posto temperature naše zvijezde, navedeno je u studiji.

Malo manja od Zemlje, a ima procijenjene temperature na površini od 42 stepena

Otkrivena najbliža planeta s mogućim uvjetima za život: Temperature kao na Zemlji

Prema novom istraživanju, ketogena ili keto dijeta uzrokuje nakupljanje oštećenih ćelija u organima miševa, što ukazuje na to da ovaj način prehrane može ubrzati starenje organa, povećavajući rizik od pojave bolesti srca i raka. U posljednje vrijeme sve više ljudi, s ciljem gubitka kilograma, eksperimentira s keto dijetom tokom koje se u organizam unosi mali udio ugljikohidrata, ali visok udio masti. S obzirom na to da su dosadašnja istraživanja pokazala različite efekte ovakve prehrane, liječnik David Gius s medicinskog univerziteta UT Health u San Antoniju i njegove kolege odlučili su provesti testiranje na miševima.<h2>Povećan nivo "zombi" ćelija</h2>Tri sedmice su hranili šest miševa hranom kod koje više od 90 posto kalorija dolazi iz masti, a manje od 1 posto iz ugljikohidrata. Kontrolna skupina glodavaca je jela standardnu dijetu u kojoj je 17 posto kalorija dolazilo iz masti, a 58 posto iz ugljikohidrata.Naučnici su zatim analizirali uzorke tkiva srca, bubrega, jetre i mozga miševa, tražeći "ostarjele" ćelije. Naime, do starenja dolazi kada ćelije postanu previše oštećene za normalno funkcioniranje, ali umjesto da umru, ulaze u "zombi" fazu. Odnosno, i dalje se zadržavaju u tkivima, ispuštajući pritom toksine koji potiču upalu, piše Index.hr.Životinje na ketogenoj dijeti su u svojim organima imale značajno više ostarjelih ćelija u usporedbi s onima na standardnoj dijeti. Primjerice, u njihovim je bubrezima u prosjeku zabilježena četiri puta veća količina markera staničnog starenja.<h2>"Iako je ketogena dijeta vjerovatno dobra, očito nije za svakoga"</h2>Nivo senescentnih ili zombi ćelija se povećava s godinama, a izgleda da bi keto dijeta mogla ubrzati njihovo nakupljanje te starenje organizma. Ovakva prehrana bi stoga mogla i povećati rizik od bolesti srca, raka i dijabetesa tipa 2.Kada su stručnjaci miševima kojima su neko vrijeme davali keto obroke ponovno uveli standardnu dijetu, smanjilo se starenje ćelija. - Iako je ketogena dijeta vjerovatno dobra, očito nije za svakoga. Što je najvažnije, trebate uzeti pauzu - rekao je Gius, a prenosi New Scientist.No, imunolog Rasel Džons (Russell Jones) s Instituta Van Andel u Mičigenu ima određene zamjerke. - Ne znam na koji se način ovi nalazi mogu prenijeti na ljude. Miševi su jeli prehranu s 90 posto masnoće, sumnjam da se ljudi tako hrane - kazao je.Istraživanje naziva Ketogenic diet induces p53-dependent cellular senescence in multiple organs objavljeno je u časopisu Science Advances.&nbsp;&nbsp;

Povećava rizik od pojave bolesti srca i raka

Popularan način ishrane: Keto dijeta može ubrzati stvaranje "zombi" ćelija

Ostaci prahistorijskoj morskog crva starog 425 miliona godina iskopani su u britanskom selu Lentvardajn.Naučnici vjeruju da je ovaj crv (Radnorscolex latus) živio na dnu okeana prije 425 miliona godina, kada je britanski otok bio pod vodom, prenosi Guardian.Analiza ostataka ukazuje da je crv imao grlo koje je mogao da izbaci iz sebe da bi hvatao hranu na dnu okeana, a prema riječima Ričija Hovarda iz Prirodnjačkog muzeja u Londonu, crv podsjeća na ogromne crve iz poznatog holivudskog filma "Dina".- Mislimo da nisu bili suviše probirljivi kada je riječ o ishrani i vjerovatno su gurali grlo u blato i hvatali šta god bi pronašli - rekao je Hovard, piše Euronews.rs.Ovaj crv, koji je vjerovatno rastao najviše do dužine od osam centimetara, imao je više redova oštrih zuba i svojevrsne kuke na glavi, koje je koristio da bi se držao za zemlju i kretao.

Analiza ostataka ukazuje da je crv imao grlo koje je mogao da izbaci iz sebe da bi hvatao hranu na dnu okeana

Ovaj crv je rastao najviše do dužine od osam centimetara

Stiže La Ninja: Kako će to utjecati na vremenske prilike do kraja godine

Otkazan privatni turistički put oko Mjeseca: Propao dogovor japanskog milijardera i Maska

Kineska sonda sletjela na tamnu stranu Mjeseca

Astronomi otkrili najudaljeniju galaksiju: Važna prekretnica u proučavanju ranog svemira

Neki ljudi su otporni na Alzheimerovu bolest: Fenomen koji može ukazati na put do liječenja

Čak šest planeta poravnat će se idući mjesec, evo šta to znači

Naučnici pronašli tragove rezova na lobanji: Stari Egipćani pokušavali su liječiti rak?

Zbog tačnije vremenske prognoze: Lansiran satelit za proučavanje utjecaja oblaka na klimu

Kinezi obaraju rekorde i u kosmosu: Astronauti u svemirskoj šetnji proveli osam i po sati

Pokazala opsežna studija u SAD: Kanabis se češće konzumira od alkohola

Turbulencije tokom letova sve češće: Utječu li klimatske promjene na naglo propadanje aviona

WHO: COVID-19 smanjio očekivani životni vijek za gotovo dvije godine

Naučnici istražuju: Mogu li vrane brojati naglas

Otkrivena najbliža planeta s mogućim uvjetima za život: Temperature kao na Zemlji

Popularan način ishrane: Keto dijeta može ubrzati stvaranje "zombi" ćelija

Pronađeni ostaci morskog crva starog 425 miliona godina: Imao je više redova oštrih zuba

Nauka

Stiže La Ninja: Kako će to utjecati na vremenske prilike do kraja godine

Otkazan privatni turistički put oko Mjeseca: Propao dogovor japanskog milijardera i Maska

Kineska sonda sletjela na tamnu stranu Mjeseca

Astronomi otkrili najudaljeniju galaksiju: Važna prekretnica u proučavanju ranog svemira

Neki ljudi su otporni na Alzheimerovu bolest: Fenomen koji može ukazati na put do liječenja

Čak šest planeta poravnat će se idući mjesec, evo šta to znači

Naučnici pronašli tragove rezova na lobanji: Stari Egipćani pokušavali su liječiti rak?

Zbog tačnije vremenske prognoze: Lansiran satelit za proučavanje utjecaja oblaka na klimu

Kinezi obaraju rekorde i u kosmosu: Astronauti u svemirskoj šetnji proveli osam i po sati

Pokazala opsežna studija u SAD: Kanabis se češće konzumira od alkohola

Turbulencije tokom letova sve češće: Utječu li klimatske promjene na naglo propadanje aviona

WHO: COVID-19 smanjio očekivani životni vijek za gotovo dvije godine

Naučnici istražuju: Mogu li vrane brojati naglas

Otkrivena najbliža planeta s mogućim uvjetima za život: Temperature kao na Zemlji

Popularan način ishrane: Keto dijeta može ubrzati stvaranje "zombi" ćelija

Pronađeni ostaci morskog crva starog 425 miliona godina: Imao je više redova oštrih zuba