Jedan ribar iz Australije ostao je potpuno zbunjen kada je iz vode izvukao nepoznato stvorenje.Ribar je objavio sliku ovog stvorenja na Facebooku kako bi zatražio pomoć jer je nikada ranije nije vidio.Ljudi koji su komentarisali jako su se zabavljali pokušavajući da shvate šta je to, s prijedlozima u rasponu od ismijevanja njegovog oblika, do sugerisanja da bi to mogao biti oblik morskog krastavca, piše B92.Nagovještaji oko porijekla stvorenja nalik kuki su na kraju postali previše šaljivi da su autori isključili komentare, prenosi Dejli Star.Objava i porijeklo ovog stvorenja je zainteresovala dr. Merika Ekinsa iz Muzeja Kvinslenda, koji smatra da je ribar ulovio takozvanu morsku olovku iz reda virgularia.

Nagovještaji oko porijekla stvorenja nalik kuki su na kraju postali previše šaljivi da su autori isključili komentare

Ribar je objavio sliku ovog stvorenja na Facebooku kako bi zatražio pomoć jer je nikada ranije nije vidio

Ribar iz mora izvukao neobično stvorenje: Naučnici zatečeni otkrićem 

Američka Meta, krovna kompanija Facebooka, potvrdila je da planira koristiti objave evropskih korisnika na toj društvenoj mreži za podučavanje generativne umjetne inteligencije. - Slijedimo primjer drugih, uključujući Google i OpenAI koji su već koristili podatke Evropljana za obuku AI-ja - stoji u saopćenju.<h2>Poslali više od dvije milijarde obavijesti&nbsp;</h2>Sadržaj korisnika u Evropi bit će uključen u obuku od 26. juna. Meta planira trenirati svoj jezični model Llama na temelju sadržaja koji su građani u EU javno podijelili na platformama poput Instagrama i Facebooka, prenosi Poslovni dnevnik.- Izgradnja te tehnologije nosi odgovornost razvoja najboljih praksi i odredbi koje će slijediti lokalne zakone i propise. U skladu s tom obvezom, konzultiramo se s našim glavnim evropskim regulatorom privatnosti, Irskom komisijom za zaštitu podataka, i uključili smo u našu obuku Metinog AI-ja njihove povratne informacije kako bi bila u skladu sa zakonima EU-a o privatnosti - navode.Dodaju da su od 22. maja poslali više od dvije milijarde obavijesti korisnicima u Evropi o planiranoj upotrebi objava.<h2>Hitno zaustaviti planove&nbsp;</h2>Austrijsko udruženje NOYB, skraćenica za None of Your Business, zatražila je prošle sedmice od regulatora u Austriji, Belgiji, Francuskoj, Njemačkoj, Grčkoj, Italiji, Irskoj, Nizozemskoj, Norveškoj, Poljskoj i Španiji da hitno zaustave planove Mete, naglasivši da bi kompanija trebala jasno od korisnika zatražiti privolu za upotrebu njihovog sadržaja.Upozoravaju da će Meta moći koristiti objave i privatne fotografije korisnika i podatke o njihovoj aktivnosti na internetu te da je postupak uskraćivanja privole iznimno kompliciran.

Meta planira trenirati svoj jezični model Llama na temelju sadržaja koji su građani u EU javno podijelili na platformama poput Instagrama i Facebooka

Meta otkrila za šta planira koristiti privatne fotografije i objave korisnika iz Evrope

Kompjuterski sistem koji koristi umjetnu inteligenciju da bi naučio 'jezik tumora' mogao bi pomoći bržem dijagnosticiranju bolesti, kažu stručnjaci. Sistem može s velikom tačnošću uočiti znakove bolesti u biološkim uzorcima i predvidjeti ishod liječenja. Patolozi trenutno taj posao obavljaju analizirajući pod mikroskopom uzorke tkiva onkoloških bolesnika.Analiza kompjuterskog sistema o tipu tumora i stepenu bolesti pomaže ljekarima da procijene koja je terapija pacijentu potrebna i koje su njihove šanse za izlječenje, piše Tportal.hr.Međunarodni tim stručnjaka za AI i za tumore, predvođen ekspertima sa univerziteta u Glazgovu i u Njujorku razvio je novi sistem nazvan histomorfološko učenje fenotipa (HPL).Osnova su bile hiljade snimaka visoke rezolucije adenokarcinoma pluća kod 452 pacijenta iz baze podataka Nacionalnog instituta za genom tumora iz SAD. Također su koristili dodatne informacije o napretku bolesti.Algoritam je u 72 posto slučajeva tačno procijenio šanse za preživljenjem, a patolozi su isti zadatak obavili s tačnošću od 64 posto. Slični omjeri postignuti su i prilikom analize još deset tipova tumora, pokazala je studija.

Sistem može s velikom tačnošću uočiti znakove bolesti u biološkim uzorcima i predvidjeti ishod liječenja

Revolucija u zdravstvu: Ovaj sistem koristi AI kako bi "naučio jezik tumora"

Čvrsta jutarnja rutina može vam poboljšati raspoloženje i dati vam više energije tokom dana, ali postoji jedna specifična navika za koju su mnogi od nas krivi, a koja može učiniti potpuno suprotno. Ispostavilo se da ujutro prvo uključiti telefon može imati štetne posljedice po zdravlje, od usporavanja metabolizma do glavobolje. Naturopatska doktorica Džejn Buring (Jane Bouring) objasnila je da je to nešto što svi radimo s vremena na vrijeme, ali posezanje za telefonom zapravo može biti previše stimulativno za nervni sistem. Doktorica je upozorila da korištenje telefona odmah po buđenju može utjecati na metabolizam zbog električnih i magnetskih polja (EMF) iz mobitela zbog čega može doći do pada nivoa energije i pojave glavobolje. Ekran telefona također emitira plavo svjetlo koje može da poremeti cirkadijalne ritmove.

Posezanje za telefonom može biti previše stimulativno

Korištenje mobitela ujutro utječe na metabolizam: Evo i kako

Naučnici su napravili novi protivotrov za ujed crne udovice (Latrodectus tredecimguttatus). Ovaj serum koristi ljudska antitijela da se izbori sa efektima jakog toksina pauka.Protivotrov je, navodi LiveScience, superiorniji od postojećih, ali potrebno je više testova prije nego što počnu da ga daju pacijentima.Kada evropska crna udovica ujede nekog, ona ispušta moćan toksin nazvan alfa-latrotoksin. On napada nervni sistem i izaziva latrodektizam, pacijenti osjećaju jak bol, mučninu, glavobolju… Ovi jaki simptomi mogu da traju danima, ali je stanje rijetko kad fatalno.

Osobe koje ujede evropska crna udovica obično uzimaju lijekove protiv bolova. Postoji i protivotrov koji ima antitijela iz konja. Ona jačaju odgovor imunosistema na ujed i pomažu u borbi protiv simptoma. Međutim, obzirom su u pitanju antitijela iz konja, imunosistem može da ih prepozna kao strana tijela i da dovede do opasne alergijske reakcije. Novi protivotrov predstavljen je u novoj studiji objavljenoj u žurnalu Frontiers in Immunology. On koristi ljudska antitijela nastala u laboratoriji. Antitijela napadaju alfa-latrotoksin i prave antitijela koja su jedinstvena za ljude, pa nema opasnosti po imunosistem.Ipak, potrebno je bar nekoliko godina rada da bi se započelo sa kliničkim testiranjima na ljudima, a i ona bi mogla da traju do 10 godina.

On koristi ljudska antitijela nastala u laboratoriji

Za ujed najotrovnijeg evropskog pauka napravljen novi protivotrov

Američki astronaut Vilijam Anders (William Anders, 90), član misije Apolo 8 i autor legendarne fotografije "dizanje Zemlje" iz 1968, poginuo je jučer u avionskoj nesreći, prenosi <a href="https://edition.cnn.com/2024/06/07/science/apollo-8-astronaut-william-anders-reportedly-killed-in-plane-crash/index.html">CNN</a>.Anders, kako je potvrdio njegov sin Gregori (Gregory),&nbsp; poginuo je u padu aviona kojim je upravljao kod ostrva San Huan u američkoj ddržavi Vašington, na sjeverozapadnom vrhu SAD. On je obilježio svemirska istraživanja sa poznatom fotografijom "dizanje Zemlje" tokom misije Apolo 8, prve u orbiti oko Mjeseca.

<blockquote class="twitter-tweet">BREAKING: Apollo 8 astronaut William Anders&#39; plane crashes northwest of Seattle. Search and rescue underway. He is the astronaut who photographed the Earth from the moon. <a href="https://t.co/lAASuHAgLs">pic.twitter.com/lAASuHAgLs</a>&mdash; The Spot (@Spotnewsth) <a href="https://twitter.com/Spotnewsth/status/1799248891126353955?ref_src=twsrc%5Etfw">June 8, 2024</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Na toj slici iz 1968. godine, nastaloj na Božić, plava planeta se izdvaja iz mraka, sa površinom Mjeseca u prvom planu.- On je podario čovječanstvu jedan od najdragocjenijih poklona koje astronaut može da da. Putovao je do ivice Mjeseca i svima pomogao da vidimo nešto drugo, nas same. Nedostajat će nam - poručio je upravnik NASA-e Bil Nelson.Podsjetimo, čuvena misija Apolo 8 poletjela je u decembru 1968. godine, a u njoj su bili Anders i još dvojica astronauta Fank Borman i Džejms Lovel.

Putovao je do ivice Mjeseca i svima pomogao da vidimo nešto drugo, nas same, rekao je Nelson

Bivši astronaut Vilijam Anders iz misije Apolo poginuo u avionskoj nesreći

Naučnici su otkrili nešto nevjerovatno i neočekivano na najvišim vrhovima Marsa. Vulkani u regionu Tarsis pokazuju da na njima ima tragova leda, ali da nije riječ o zamrznutom ugljendioksidu, kao u drugim dijelovima Crvene planete, već da je riječ o zaleđenoj vodi, piše IFLScience. Mars ima retku atmosferu koju uglavnom čini ugljendioksid, a ovi ugašeni vulkani dižu se kroz velike dijelove atmosfere. Najviši vrh je na planini Olimp, koja je štitasti vulkan prečnika 600 kilometara. U zavisnosti od mjerenja, visok je oko 25 kilometara, nekoliko puta više od najviše planine na Zemlji.I drugi vulkani – Arsija, Pavonis i Askra – visoki su između 14 i 18 kilometara.- Mislili smo da je nemoguće da se led formira oko ekvatora na Marsu, jer sunčevi zraci i rijetka atmosfera dovode do toga da je temperatura relativno visoka i na površini i na vrhu planine, što je drugačije nego na Zemlji. Samo postojanje leda ovdje je uzbudljivo i pokazuje da postoje izvanredni procesi koji omogućuju formiranje leda – naveo je za IFLScience Adomas Vlantinas, u vrijeme otkrića doktorand Univerziteta u Bernu, a sada postdoktorand Univerziteta Braun, piše Nauka.rs.

Ovi vulkani su najviši u Sunčevom sistemu, navode naučnici, i do sada su često proučavani, pa se postavlja pitanje zašto ovaj led nije ranije otkriven.- Ima nekoliko razloga. Prvo, morali smo da imamo orbitu koja omogućava posmatranje u rano jutro. Evropska svemirska agencija (ESA) ima dvije lethelice u orbiti – Mars ekspres i TGO – i oni snimaju po cijeli dan, ali većina letjelica snima ove dijelove popodne. Drugo, naslage leda povezane su sa hladnijom sezonom, pa je vrijeme kada mogu da se primijete još kraće. Sada smo gledali blizu ekvatora za drugo istraživanje, ali nismo očekivali da vidimo led na vrhu vulkana – rekao je Valantinas.Studija je objavljena u Nature Geoscience.

Led je primijećen na vrhu planine Olimp, visoke oko 25 kilometara, na Marsu

Vulkani u regionu Tarsis pokazuju da na njima ima tragova leda

Na najvišem vulkanu u Sunčevom sistemu otkrivena zaleđena voda

Primjerak džinovskog kozlaca (Amorphophallus titanum) u botaničkoj bašti Kju u Londonu cvjeta prvi put poslije više godina, ispuštajući svoj karakteristični vrlo neprijatni miris, piše IFL Science.Biljku je prvi put opisao 1878. godine italijanski botaničar Odoardo Bekari, pronašavši je na Sumatri. Bekari je poslao sjemenje u nekoliko botaničkih vrtova, gdje se ove neobične biljke iz porodice Araceae uzgajaju i proučavaju više od sto godina.Biljka svoje cvjetove pokazuje rijetko i neredovno, otprilike svakih 7-9 godina. Kad se to desi, spektakularno je za oči i vrlo neprijatno za nos, a gotovo je već poslije nekoliko dana.

Cvat ima ogromne dimenzije. Jak miris truhlog mesa oslobađa se u kratkim intervalima, ali samo u kratkom periodu tokom prve noći, kad je biljka u ženskoj fazi. Tokom druge noći, muški cvjetovi proizvode velike količine žutog polena.Miris – jedan od najjačih od biljaka – koristan je za biljku u divljini, pomažući joj da privuče oprašivače, piše Nauka.rs.„Cvijet leš“ je sposoban da se zagrije do 36,7 stepeni kako bi prevario insekte. Insekti misle da bi cvijet mogao biti hrana, ulete unutra, shvate da tamo nema ništa za jelo i odlete sa polenom na nogama. Ovaj proces obezbjeđuje oprašivanje. Kad su cvjetanje i polinacija gotovi, cvijet se urušava.Biljka ne ostaje otvorena dugo – obično cvjeta samo jedan ili dva dana.

Sposoban da se zagrije do 36,7 stepeni kako bi prevario insekte

Spektakularno za oči, neprijatno za nos: "Cvijet leš" cvjeta prvi put poslije više godina

Providni morski krastavci, sunđeri u obliku pehara i ružičaste morske svinje neke su od najfascinantijih životinja otkrivenih tokom ekspedicije u dubinama Tihog okeana. Ova stvorenja izgledaju kao vanzemaljci, kao bića iz naučno-fantastičnih knjiga i filmova, ali je riječ o životinjama koje žive kraj nas, na našoj planeti, samo na dnu Pacifika. <h2>Ekspedicija od 45 dana</h2>U martu je završena ekspedicija od 45 dana u zoni između Meksika i Havaja u istočnom Tihom okeanu. Jedan od naučnika na britanskom istraživačkom plovilu „Džejms Kuk“ bio je Tomas Dalgren, pomorski ekolog s Univerziteta u Geteborgu i istraživačkog instituta NORCE.- Ove oblasti Zemlje su najmanje istražene. Procjenjuje se da su samo jednu od deset životinja koje žive tako duboko naučnici do sada uspjeli da opišu – rekao je on u saopćenju Univerziteta.Ekspedicija je ispitivala životinje koje obitavaju između 3.500 i 5.500 metara dubine, piše Nauka.rs.- Ovo je veoma zanimljivo jer istraživači mogu da otkrivaju nove vrste i ekosisteme kao što su to radili u 18. stoljeću. Veoma je uzbudljivo – rekao je Tomas Dalgren.Životinje na ovim dubinama su adaptirane da žive sa veoma malo nutrijenata. Uglavnom se hrane organskim ostacima, poznatim kao morski snijeg, koji pada iz produktivnijih oblasti bliže površini. Zbog toga većinu životinja u ovoj oblasti čine one koje se hrane filtracijom.- Nedostatak hrane dovodi do toga da individue žive daleko jedne od drugih, ali bogatstvo oblasti je iznenađujuće veliko. Vidimo mnogo specijalizovanih adaptacija među životinjama u ovoj oblasti – rekao je Dalgren.Korištenjem plovila kojim se upravlja iz daljine, tim je mogao da fotografiše život u velikim okeanskim dubinama. Jedna od vrsta snimljenih na taj način je sunđer u oblaku pehara, za koji se vjeruje da najduže živi od svih stvorenja na Zemlji. Vjeruje se da mogu da žive do 15.000 godina.Otkrivena je ružičasta morska svinja ili „barbi morska svinja“, morski krastavac iz roda Amperima. Kreću se veoma sporo tragajući za nutrijentima bogatim sedimentima.- Ovi morski krastavci su među najvećim životinjama otkrivenim na ovoj ekspediciji. Djeluju kao usisivač okeanskog dna, specijalizovani za otkrivanje sedimenta koji je prošao najmanje kroz nekoliko stomaka – kaže Dalgren.<h2>Rizik od istrebljenja</h2>Tu su i providni morski krastavci iz porodice Elpidiidae, kojima se jasno vidi da jedu sediment, a rep imaju vjerovatno da bi plivali.Cilj ekspedicije je da mapira biodiverzitet oblasti, gdje se planira razvoj rudarstva rijetkih metala za solarne panele i baterije električnih materijala.- Sada znamo o ovom okruženju mnogo više i možemo da ga zaštitimo. Danas se 30 posto ovih oblasti smatra zaštićeno, ali moramo da znamo više da bismo spriječili rizik od istrebljenja – rekao je Dalgren.

Ovo je uzbudljivo, pronalazimo nove vrste kao istraživači u 18. stoljeću, poručio Tomas Dalgren

Providni morski krastavci, sunđeri u obliku pehara i ružičaste morske svinje

Nikad ranije nisu viđena: Nevjerovatna stvorenja otkrivena na dnu okeana

Kineska sonda Chang'e-6 prenijela je u četvrtak uzorke koje je sakupila s tamne strane Mjeseca u svemirsku letjelicu u Mjesečevoj orbiti, izvijestila je državna novinska agencija Xinhua. Nakon što je primila uzorke, bespilotna svemirska letjelica odletjet će natrag na Zemlju, a očekuje se da će sletjeti u kinesku regiju Unutrašnju Mongoliju 25. juna.&nbsp;<h2>Prva zemlja</h2>Ako uspije, Kina će postati prva zemlja koja je pokupila Mjesečevu tvar sa strane Mjeseca koja je trajno okrenuta od Zemlje.Sonda Chang'e-6 poletjela je s udaljene strane Mjeseca u utorak, nakon što je provela dva dana na površini iskopavajući uzorke.Misija je izvor nacionalnog ponosa u Kini. Lansiranje sonde u maju privuklo je hiljade turista u južnu otočku pokrajinu Hainan, a svaki njen sljedeći potez, od slijetanja na tamnu stranu Mjeseca do povratka na Zemlju, viralna je vijest na kineskim društvenim mrežama.Vijest o uspješnom prijenosu dragocjenih uzoraka u četvrtak, za koji se naučnici nadaju da može otkriti više o porijeklu Sunčevog sistema, stigla je u SAD u ozračju sve veće zabrinutosti zbog napretka u kineskim programima istraživanja Mjeseca i svemira.Upitan o misiji Chang'e-6 u srijedu, šef američke svemirske agencije NASA Bil Nelson čestitao je Kini, ali je zatražio od nje da bude transparentnija u pogledu svojih svemirskih aktivnosti.<h2>Svemirska utrka</h2>Nelson je opetovano upozoravao da su Sjedinjene Države u "svemirskoj utrci" s Kinom za povratak na Mjesec jer će Kina sve vodene resurse koje tamo pronađe smatrati svojima.Odgovarajući na Nelsonove komentare, portparol kineskog ministarstva vanjskih poslova Mao Ning rekao je u četvrtak da uspješno uzorkovanje sonde Chang'e-6 i odlazak s tamne strane Mjeseca predstavljaju povijesne korake za "miroljubivo korištenje svemira od strane čovječanstva" i da su mnoge zemlje nahvalile ovu misiju.- Trenutna kinesko-američka svemirska saradnja suočava se s nekim problemima i poteškoćama, glavni uzrok tome je što su domaći zakoni SAD, poput Wolfovog amandmana, ometali normalnu razmjenu i dijalog između svemirskih agencija dviju zemalja - rekao je Mao.

Ako se letjelica uspješno vrati, Kina će postati prva zemlja koja je pokupila Mjesečevu tvar sa strane Mjeseca koja je trajno okrenuta od Zemlje

Kineska letjelica kreće prema Zemlji: Uzela uzorke s tamne strane Mjeseca

Jedna zvijezda, udaljena oko 3.000 svjetlosnih godina od Sunčevog sistema, ne može se vidjeti golim okom sa Zemlje još od 1946. godine, ali će to uskoro da se promijeni. Zvijezda, poznata kao T Sjeverna kruna (T CrB), trebalo bi da postane značajno sjajnija u septembru ove godine, najavila je NASA. Ona bi trebalo da bude gotovo podjednako sjajna kao Sjevernjača, koja je 48. najsjajnija zvijezda na noćnom nebu.Corona Borealis, odnosno Sjeverna kruna, kako se zove sazviježđe ove zvijezde, jedno od 88 savremenih i 48 originalnih Ptolomejevih sazviježđa. Prema grčkoj mitologiji, predstavlja krunu koju je Dionis dao Arijadni prilikom vjenčanja, kada je Arijadnu ostavio Tezej (ili ju je Dionis preoteo od Tezeja, u zavisnosti od legende), prenosi Nauka.rs.T CrB je inače rijedak primjerak povratne nove, odnosno binarnog sistema u kom jedan hladni crveni džin i manji, vreli patuljak kruže jedan oko drugog. Na svakih 80 godina crveni džin izbaci materiju na površinu bijelog patuljka, što dovodi do moćne eksplozije, zbog čega njihov sjaj magnitude 10,8 dostiže drugi ili treći stepen. (U astronomiji, što je objekt svjetliji, to je niže magnitude. Poređenja radi, magnituda punog mjeseca je -12,6).Sličnu dinamiku imaju i drugi binarni sistemi, ali ne u tako kratkim vremenskim ciklusima, piše Live Science.Astronomi predviđaju da će i ove godine, baš kao i 1866. i 1946. njihova svjetlost postati snažnija.

Udaljena oko 3.000 svjetlosnih godina od Sunčevog sistema

Noćno nebo uskoro će obasjati zvijezda koja je bila nevidljiva 80 godina

Starlajner, novi svemirski brod s ljudskom posadom kompanije Boeing, lansiran je jučer s kosmodroma na Floridi nakon odlaganja lansiranja zbog tehničkih problema.Lansiranje Boeingovog Starlajnera bi trebalo da predstavlja prekretnicu u ambicijama ovog američkog vazduhoplovnog giganta koji želi da osnaži konkurenciju s kompanijom SpaceX Ilona Maska (Elon Musk), prenosi Rojters.Svemirska kapsula CST-100 Starlajnera, s dva astronauta, lansirana je s kosmodroma Spejs fors u Kejp Kanaveralu na Floridi raketom Atlas V, koju su zajednički konstruisali Boing Lokid Martin i Junajted launč alajans (ULA).Kapsula s posadom bi trebalo da se spoji s Međunarodnom svemirskom stanicom (ISS), dvije godine nakon što je Starlajner obavio svoj prvi probni let bez posade do orbitalne stanice. Manevri povezivanja modula s posadom predstavljat će još jedan test za Starlajner, nakon čega će se, sedmicu dana kasnije, ta svemirska letjelica vratiti na Zemlju, piše Tanjug.

Kapsula s posadom bi trebalo da se spoji s Međunarodnom svemirskom stanicom

Konkurencija Ilonu Masku: Lansirana Boeingova svemirska kapsula s ljudskom posadom

Sve više mladih osoba obolijeva od raka, a broj slučajeva raste dvostruko brže kod mlađih od 50 godina, pokazuje istraživanje koje su proveli naučnici u Velikoj Britaniji. Novi dokazi pokazuju da je porast broja oboljelih od raka povezan sa štetnim bakterijama u crijevima i hroničnom upalom koju uzrokuje način ishrane, piše Tajms. Stopa obolijevanja od raka među Britancima starosti od 25 do 50 godina porasla je 24 posto od 1990. godine, što je veći porast broja oboljelih nego kod bilo koje druge starosne grupe. Istraživanje je također pokazalo da će se taj procent povećati do 2040. godine.Drugi najveći zabilježen porast broja oboljelih, i to 16 posto, zabilježen je kod mlađih od 25 godina, dok je najmanji porast, 10 posto kod starijih od 75 godina. Stručnjaci ocjenjuju da je novi faktor rizika obolijevanja od raka promjena ishrane u posljednjih 30 do 40 godina, kao što je upotreba zaslađivača u prerađenoj hrani.Podatke je objavila najveća svjetska nezavisna organizacija za istraživanje raka Cancer Research UK na sastanku Američkog društva za kliničku onkologiju (ASCO) u Čikagu.Na konferenciji je utvrđeno da pacijenti u početnoj fazi raka crijeva imaju više štetnih crijevnih bakterija, što je povezano sa lošom ishranom i obrađenom hranom.Ove bakterije mogu dovesti do hronične upale ili mutacija u DNK, što uzrokuje formiranje tumora.Naučnici s Državnog univerziteta u Ohaju otkrili su također da mlađi od 50 godina koji boluju od raka crijeva imaju ćelije koje izgledaju 15 godina starije od njihovog stvarnog uzrasta, potencijalno zbog oštećenja od dugotrajne upale povezane sa štetnim bakterijama crijeva, navodi Tajms.

Podatke je objavila najveća svjetska nezavisna organizacija za istraživanje raka Cancer Research UK

Sve više mladih obolijeva od raka: Evo zašto je ishrana jedan od najvećih uzroka

Kineska sonda Chang'e-6 napustila je danas površinu Mjeseca nakon što je prikupila uzorke s dalje strane tog nebeskog tijela, saopćila je Kineska nacionalna svemirska agencija (CNSA).Sonda je poletjela s Mjeseca nakon što je ispunila svoju historijsku misiju, prikupljajući uzorke koji će potencijalno pružiti naučnicima nove informacije o nastanku Mjeseca i solarnog sistema, prenosi agencija Sinhua.Sonda je prikupljala uzorke s površine robotskom rukom i ispod površine kopajući bušilicom. Ona će sada u orbiti Mjeseca čekati optimalni trenutak za povratak na Zemlju, a pokušat će da sleti na sjeveru Kine, u autonomnoj regiji Unutrašnja Mongolija.

<blockquote class="twitter-tweet">Chang’e-6’s “digging” finished and lifted off from the moon surface carrying the samples. A 🇨🇳 was raised on the moon. Bravo!!! <a href="https://t.co/CjBWWhhlnS">https://t.co/CjBWWhhlnS</a> <a href="https://t.co/Oe2tioPB1y">pic.twitter.com/Oe2tioPB1y</a>&mdash; Li Zexin (@XH_Lee23) <a href="https://twitter.com/XH_Lee23/status/1797810071382204778?ref_src=twsrc%5Etfw">June 4, 2024</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Sonda je poletjela ka Mjesecu 3. maja, a sletjela je na Mjesec u nedjelju. Tada je CNSA najavila da će, zbog otežanog upravljanja sondom usljed slabog signala na daljoj strani Mjeseca, operacija prikupljanja uzoraka trajati efektivno oko 14 sati, kao i da će sonda donositi neke odluke samostalno, bez instrukcija ljudi, piše B92.

Sonda Chang'e-6 napustila je danas površinu ovog nebeskog tijela

Kina uzela uzorke s tamne strane Mjeseca 

Kineska lunarna sonda Chang'e-6 trebala bi započeti svoj povijesni povratak s tamne strane Mjeseca na Zemlju nakon prikupljanja uzoraka za koje naučnici očekuju da će pomoći odgovoriti na ključna pitanja o ranoj evoluciji Sunčevog sistema.Chang'e-6, koji je dobio ime po mitskoj kineskoj božici Mjeseca, lansiran je 3. maja u južnoj kineskoj otočnoj pokrajini Hainan.<h2>Bliža strana Mjeseca</h2>Potpuno robotizirana sonda sletjela je 1. juna na dosad neistraženu lokaciju u golemom udarnom krateru koji se naziva bazen Južni pol - Aitken na udaljenoj strani Mjeseca.Prethodna kineska misija Chang'e prikupila je uzorke s bliže strane Mjeseca u decembru 2020., ponovno pokrenuvši globalne napore prikupljanja lunarnih uzoraka nakon pauze od 44 godine, piše Indeks.hr.Misija Luna 24 bez posade koju je pokrenuo bivši Sovjetski Savez 1976. prikupila je 170 grama uzoraka iz Mare Crisium, ili "Mora kriza", na bližoj strani Mjeseca.Između 1969. i 1972. šest misija Apollo, sve s posadom, prikupila je 2200 uzoraka ukupne težine 382 kilograma, također s bliže strane Mjeseca.

<blockquote class="twitter-tweet">📸Marvelous landing video of Chang&#39;e 6 on the far side of the moon. Full HD:<a href="https://t.co/wcHp6Q42Sk">https://t.co/wcHp6Q42Sk</a> <a href="https://t.co/XY0jMIKVtL">pic.twitter.com/XY0jMIKVtL</a>&mdash; CNSA Watcher (@CNSAWatcher) <a href="https://twitter.com/CNSAWatcher/status/1797125995641651214?ref_src=twsrc%5Etfw">June 2, 2024</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Zašto je bitno prikupljanje uzoraka s udaljene strane Mjeseca, Džejms Karpenter (James Carpenter), voditelj ureda za lunarnu nauku Evropske svemirske agencije, rekao je da uzorci koje su prikupile misije Apollo s bliže strane Mjeseca pokazuju da je bazen Južni pol - Aitken na suprotnoj strani nastao u doba iznimno teškog bombardiranja Sunčevog sistema, Zemlje i Mjeseca.- Ovo je zaista ključan događaj u povijesti cijelog Sunčevog sistema, ali postoje neke kontroverze o tome je li se dogodio ili ne - rekao je.- Da bismo to razumjeli, moramo uskladiti te događaje, a to će se učiniti uz pomoć uzoraka s udaljene strane Mjeseca iz bazena Južni pol - Aitken.<h2>Ograničen vremenski okvir</h2>Nakon slijetanja, Chang'e-6 je 14 sati bušio, iskopavao i pakirao 2 kilograma materijala, s ciljem da bude prva sonda koja će donijeti takve uzorke s udaljene strane Mjeseca. Sonda Chang'e-5 je 2020. za taj postupak na raspolaganju imala 21 sat.- Kad padne mrak, kad sunce zađe, misija mora završiti, tako da postoji ograničeni vremenski okvir između slijetanja i uzimanja tih uzoraka, i ponovnog uzlijetanja, tako da je to prilično uzbudljiva misija jer se mora obaviti brzo - rekao je Karpenter.Iako je Kina rekla da je poboljšala učinkovitost svojih strojeva za kopanje i bušenje u usporedbi s 2020., misija bi još mogla naići na probleme u fazi uzorkovanja.<h2>Prenošenje lunarnih uzoraka</h2>Chang'e-5 vratio se s 1,73 kg lunarnih uzoraka, umjesto planiranih 2 kg jer je bušilica uspjela napraviti rupu duboku samo 1 metar (3.28 stopa) umjesto 2 metra nakon što je došla do neprobojnih slojeva ispod površine.Uzorci Chang'e-6 bit će prebačeni i zapečaćeni na raketnom motoru na vrhu letjelice, koja će se lansirati u svemir, spojiti s drugom letjelicom u Mjesečevoj orbiti i prenijeti uzorke.Očekuje se da će 25. juba sletjeti u kinesku Unutarnju Mongoliju. Karpenter je rekao da je saradnja između evropskih i kineskih naučnika u analizi lunarnih uzoraka koje je donio Chang'e-5 bila iznimno dobra, te se nada da će se to ponoviti i za Chang'e-6.

Potpuno robotizirana sonda sletjela je 1. juna na dosad neistraženu lokaciju u golemom udarnom krateru koji se naziva bazen Južni pol - Aitken

Kinezi na tamnoj strani Mjeseca traže odgovore o porijeklu Sunčevog sistema

Prije manje od godinu japanski naučnici s Instituta za medicinska istraživanja Kitano bolnice u Osaki, objavili su zanimljivu vijest da su pronašli lijek, odnosno metodu kojom se sprečava aktivnost specifičnog gena USAG-1 i tako potiče rast novih zuba bez obzira na dob. <h2>Bez nuspojava</h2>Prva klinička istraživanja na miševima i tvorovima dala su vrlo obećavajuće rezultate, drugim riječima, naučnici su na ovaj način uspjeli na pokusnim životinjama uzgojiti nove zube na potpuno prirodan način i bez ikakvih nuspojava. Većini sisara jednom izgubljeni zubi ne rastu ponovno, no u životinjskom svijetu postoje primjeri obnavljanja zuba, pa tako morski psi dobivaju novi set zuba skoro na mjesečnoj bazi, a krokodilima za njihovog dugog vijeka koji se može protegnuti i do sto godina, naraste nebrojeno novih zuba.Iako je prošlogodišnja vijest zvučala prilično senzacionalno, testiranja na ljudima doimala su se prilično dalekom budućnošću. No revni i uporni japanski naučnici su ovih dana upravo to najavili. Između septembra ove godine i avgusta 2025. novim će lijekom tretirati 30 muškaraca između 30 i 64 godine starosti kojima nedostaje barem jedan kutnjak.<h2>Napredak u istaživanjima</h2>Nakon što ovo testiranje završi, japanski naučnici probat će lijek na pacijentima između dvije i 7 godina, djeci koja imaju hipodonciju, odnosno urođeni nedostatak zuba. Ovaj problem nije zanemariv, podaci sugeriraju da djelimični urođeni nedostatak zuba pogađa svako stoto dijete.Vođa stručnog tima molekularni biolog Katsu Takahaši (Takahashi) bavi se ovim problemom od kad je diplomirao, gotovo punih 20 godina i dosadašnji napredak u istraživanjima daje mu za pravo da može reći da će u skoroj budućnosti svi ljudi bez obzira na dob, novim lijekom moći dobiti novi prirodni zub.Potencijalno revolucionarni lijek za rast novih zuba mogao bi postati komercijalno dostupan oko 2030. godine, piše Novi list.

Ribar iz mora izvukao neobično stvorenje: Naučnici zatečeni otkrićem

Meta otkrila za šta planira koristiti privatne fotografije i objave korisnika iz Evrope

Revolucija u zdravstvu: Ovaj sistem koristi AI kako bi "naučio jezik tumora"

Korištenje mobitela ujutro utječe na metabolizam: Evo i kako

Za ujed najotrovnijeg evropskog pauka napravljen novi protivotrov

Bivši astronaut Vilijam Anders iz misije Apolo poginuo u avionskoj nesreći

Na najvišem vulkanu u Sunčevom sistemu otkrivena zaleđena voda

Spektakularno za oči, neprijatno za nos: "Cvijet leš" cvjeta prvi put poslije više godina

Nikad ranije nisu viđena: Nevjerovatna stvorenja otkrivena na dnu okeana

Kineska letjelica kreće prema Zemlji: Uzela uzorke s tamne strane Mjeseca

Noćno nebo uskoro će obasjati zvijezda koja je bila nevidljiva 80 godina

Konkurencija Ilonu Masku: Lansirana Boeingova svemirska kapsula s ljudskom posadom

Sve više mladih obolijeva od raka: Evo zašto je ishrana jedan od najvećih uzroka

Kina uzela uzorke s tamne strane Mjeseca

Kinezi na tamnoj strani Mjeseca traže odgovore o porijeklu Sunčevog sistema

Naučnici počinju testirati lijek koji bi mogao potaći rast novih zuba

Nauka

Ribar iz mora izvukao neobično stvorenje: Naučnici zatečeni otkrićem

Meta otkrila za šta planira koristiti privatne fotografije i objave korisnika iz Evrope

Revolucija u zdravstvu: Ovaj sistem koristi AI kako bi "naučio jezik tumora"

Korištenje mobitela ujutro utječe na metabolizam: Evo i kako

Za ujed najotrovnijeg evropskog pauka napravljen novi protivotrov

Bivši astronaut Vilijam Anders iz misije Apolo poginuo u avionskoj nesreći

Na najvišem vulkanu u Sunčevom sistemu otkrivena zaleđena voda

Spektakularno za oči, neprijatno za nos: "Cvijet leš" cvjeta prvi put poslije više godina

Nikad ranije nisu viđena: Nevjerovatna stvorenja otkrivena na dnu okeana

Kineska letjelica kreće prema Zemlji: Uzela uzorke s tamne strane Mjeseca

Noćno nebo uskoro će obasjati zvijezda koja je bila nevidljiva 80 godina

Konkurencija Ilonu Masku: Lansirana Boeingova svemirska kapsula s ljudskom posadom

Sve više mladih obolijeva od raka: Evo zašto je ishrana jedan od najvećih uzroka

Kina uzela uzorke s tamne strane Mjeseca

Kinezi na tamnoj strani Mjeseca traže odgovore o porijeklu Sunčevog sistema

Naučnici počinju testirati lijek koji bi mogao potaći rast novih zuba