<p>U svijetu gdje granice između tehnologije i umjetnosti svakim danom postaju sve tanje, arhitektura ulazi u novu eru.</p><p>Jedan od najinovativnijih primjera tog spoja dolazi iz Slovenije, gdje umjetna inteligencija prvi put samostalno potpisuje projekat luksuznog stambenog kompleksa. I to ne bilo gdje — već uz bajkoviti pejzaž jezera Bled.</p>

<blockquote class="instagram-media" data-instgrm-captioned data-instgrm-permalink="https://www.instagram.com/p/DHb8KNBOsxX/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" data-instgrm-version="14" style=" background:#FFF; border:0; border-radius:3px; box-shadow:0 0 1px 0 rgba(0,0,0,0.5),0 1px 10px 0 rgba(0,0,0,0.15); margin: 1px; max-width:540px; min-width:326px; padding:0; width:99.375%; width:-webkit-calc(100% - 2px); width:calc(100% - 2px);"><div style="padding:16px;"> <a href="https://www.instagram.com/p/DHb8KNBOsxX/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" style=" background:#FFFFFF; line-height:0; padding:0 0; text-align:center; text-decoration:none; width:100%;" target="_blank"> <div style=" display: flex; flex-direction: row; align-items: center;"> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 40px; margin-right: 14px; width: 40px;"></div> <div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 100px;"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 60px;"></div></div></div><div style="padding: 19% 0;"></div> <div style="display:block; height:50px; margin:0 auto 12px; width:50px;"><svg width="50px" height="50px" viewBox="0 0 60 60" version="1.1" xmlns="https://www.w3.org/2000/svg" xmlns:xlink="https://www.w3.org/1999/xlink"><g stroke="none" stroke-width="1" fill="none" fill-rule="evenodd"><g transform="translate(-511.000000, -20.000000)" fill="#000000"><g><path d="M556.869,30.41 C554.814,30.41 553.148,32.076 553.148,34.131 C553.148,36.186 554.814,37.852 556.869,37.852 C558.924,37.852 560.59,36.186 560.59,34.131 C560.59,32.076 558.924,30.41 556.869,30.41 M541,60.657 C535.114,60.657 530.342,55.887 530.342,50 C530.342,44.114 535.114,39.342 541,39.342 C546.887,39.342 551.658,44.114 551.658,50 C551.658,55.887 546.887,60.657 541,60.657 M541,33.886 C532.1,33.886 524.886,41.1 524.886,50 C524.886,58.899 532.1,66.113 541,66.113 C549.9,66.113 557.115,58.899 557.115,50 C557.115,41.1 549.9,33.886 541,33.886 M565.378,62.101 C565.244,65.022 564.756,66.606 564.346,67.663 C563.803,69.06 563.154,70.057 562.106,71.106 C561.058,72.155 560.06,72.803 558.662,73.347 C557.607,73.757 556.021,74.244 553.102,74.378 C549.944,74.521 548.997,74.552 541,74.552 C533.003,74.552 532.056,74.521 528.898,74.378 C525.979,74.244 524.393,73.757 523.338,73.347 C521.94,72.803 520.942,72.155 519.894,71.106 C518.846,70.057 518.197,69.06 517.654,67.663 C517.244,66.606 516.755,65.022 516.623,62.101 C516.479,58.943 516.448,57.996 516.448,50 C516.448,42.003 516.479,41.056 516.623,37.899 C516.755,34.978 517.244,33.391 517.654,32.338 C518.197,30.938 518.846,29.942 519.894,28.894 C520.942,27.846 521.94,27.196 523.338,26.654 C524.393,26.244 525.979,25.756 528.898,25.623 C532.057,25.479 533.004,25.448 541,25.448 C548.997,25.448 549.943,25.479 553.102,25.623 C556.021,25.756 557.607,26.244 558.662,26.654 C560.06,27.196 561.058,27.846 562.106,28.894 C563.154,29.942 563.803,30.938 564.346,32.338 C564.756,33.391 565.244,34.978 565.378,37.899 C565.522,41.056 565.552,42.003 565.552,50 C565.552,57.996 565.522,58.943 565.378,62.101 M570.82,37.631 C570.674,34.438 570.167,32.258 569.425,30.349 C568.659,28.377 567.633,26.702 565.965,25.035 C564.297,23.368 562.623,22.342 560.652,21.575 C558.743,20.834 556.562,20.326 553.369,20.18 C550.169,20.033 549.148,20 541,20 C532.853,20 531.831,20.033 528.631,20.18 C525.438,20.326 523.257,20.834 521.349,21.575 C519.376,22.342 517.703,23.368 516.035,25.035 C514.368,26.702 513.342,28.377 512.574,30.349 C511.834,32.258 511.326,34.438 511.181,37.631 C511.035,40.831 511,41.851 511,50 C511,58.147 511.035,59.17 511.181,62.369 C511.326,65.562 511.834,67.743 512.574,69.651 C513.342,71.625 514.368,73.296 516.035,74.965 C517.703,76.634 519.376,77.658 521.349,78.425 C523.257,79.167 525.438,79.673 528.631,79.82 C531.831,79.965 532.853,80.001 541,80.001 C549.148,80.001 550.169,79.965 553.369,79.82 C556.562,79.673 558.743,79.167 560.652,78.425 C562.623,77.658 564.297,76.634 565.965,74.965 C567.633,73.296 568.659,71.625 569.425,69.651 C570.167,67.743 570.674,65.562 570.82,62.369 C570.966,59.17 571,58.147 571,50 C571,41.851 570.966,40.831 570.82,37.631"></path></g></g></g></svg></div><div style="padding-top: 8px;"> <div style=" color:#3897f0; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:550; line-height:18px;">View this post on Instagram</div></div><div style="padding: 12.5% 0;"></div> <div style="display: flex; flex-direction: row; margin-bottom: 14px; align-items: center;"><div> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(0px) translateY(7px);"></div> <div style="background-color: #F4F4F4; height: 12.5px; transform: rotate(-45deg) translateX(3px) translateY(1px); width: 12.5px; flex-grow: 0; margin-right: 14px; margin-left: 2px;"></div> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(9px) translateY(-18px);"></div></div><div style="margin-left: 8px;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 20px; width: 20px;"></div> <div style=" width: 0; height: 0; border-top: 2px solid transparent; border-left: 6px solid #f4f4f4; border-bottom: 2px solid transparent; transform: translateX(16px) translateY(-4px) rotate(30deg)"></div></div><div style="margin-left: auto;"> <div style=" width: 0px; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-right: 8px solid transparent; transform: translateY(16px);"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; flex-grow: 0; height: 12px; width: 16px; transform: translateY(-4px);"></div> <div style=" width: 0; height: 0; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-left: 8px solid transparent; transform: translateY(-4px) translateX(8px);"></div></div></div> <div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center; margin-bottom: 24px;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 224px;"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 144px;"></div></div></a><p style=" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; line-height:17px; margin-bottom:0; margin-top:8px; overflow:hidden; padding:8px 0 7px; text-align:center; text-overflow:ellipsis; white-space:nowrap;"><a href="https://www.instagram.com/p/DHb8KNBOsxX/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" style=" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:normal; line-height:17px; text-decoration:none;" target="_blank">A post shared by ArchUp (@archupnet)</a></p></div></blockquote>
<script async src="//www.instagram.com/embed.js"></script>

<p>Za ovu arhitektonsku revoluciju zaslužan je Tim Fu, vizionar koji je svoje znanje usavršavao pod okriljem prestižnog studija Zaha Hadid Architects, a danas vodi vlastiti studio u Londonu. Njegova filozofija je jasna: umjetna inteligencija nije zamjena za čovjeka, već moćan alat koji može ubrzati kreativni proces, proširiti granice mašte i otvoriti vrata potpuno novim oblicima dizajna.</p><h2>Luksuzne vile budućnosti s dušom prošlosti</h2><p>Na obalama jezera Bled niče kompleks od sedam luksuznih vila koje će redefinirati pojam modernog luksuza u prirodi. Šest vila bit će izgrađeno od temelja, dok će jedna — povijesna Vila Epos, koju je 1909. projektovao legendarni arhitekt Jože Plečnik — biti pažljivo restaurirana. Ovaj spoj prošlosti i budućnosti postaje osnova dizajna: tradicionalni slovenački arhitektonski elementi reinterpretirani su u obliku savremenih atrijuma s panoramskim pogledom.</p><p><br></p>

<p>Ono što ove vile čini revolucionarnim jest činjenica da ih je osmislila umjetna inteligencija — sistem sposoban da analizira stotine varijacija, uzima u obzir pravce sunčeve svjetlosti, lokalnu klimu i pejzaž, te predlaže rješenja koja ljudskom oku možda nikada ne bi pala na pamet.</p><h2>Arhitektura u harmoniji s prirodom</h2><p>U srcu ovog projekta nalazi se koncept biofilnog dizajna — filozofije koja stavlja prirodu u središte svakog arhitektonskog izbora. Prostrane staklene površine, prirodni materijali, pažljivo pozicioniranje zgrada prema suncu, kao i zajednički park, stvaraju osjećaj potpune harmonije s okruženjem. AI ovdje ne služi samo kao dizajner, već i kao održivi strateg, optimizirajući sve — od energetskih performansi do funkcionalne elegancije prostora.</p><h2>Umjetna inteligencija – arhitekt sutrašnjice</h2><p>Hoće li AI jednog dana zamijeniti arhitekte? Tim Fu vjeruje da je odgovor — ne. Umjesto toga, on vidi budućnost u kojoj čovjek i mašina sarađuju. Dok AI preuzima analitički dio posla, čovjek ostaje umjetnik i donosilac odluka. Kreativnost, vizija i emotivna dubina, to su domeni koji ostaju isključivo ljudski.</p>

<blockquote class="instagram-media" data-instgrm-captioned data-instgrm-permalink="https://www.instagram.com/p/DHYIi9vsaPL/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" data-instgrm-version="14" style=" background:#FFF; border:0; border-radius:3px; box-shadow:0 0 1px 0 rgba(0,0,0,0.5),0 1px 10px 0 rgba(0,0,0,0.15); margin: 1px; max-width:540px; min-width:326px; padding:0; width:99.375%; width:-webkit-calc(100% - 2px); width:calc(100% - 2px);"><div style="padding:16px;"> <a href="https://www.instagram.com/p/DHYIi9vsaPL/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" style=" background:#FFFFFF; line-height:0; padding:0 0; text-align:center; text-decoration:none; width:100%;" target="_blank"> <div style=" display: flex; flex-direction: row; align-items: center;"> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 40px; margin-right: 14px; width: 40px;"></div> <div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 100px;"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 60px;"></div></div></div><div style="padding: 19% 0;"></div> <div style="display:block; height:50px; margin:0 auto 12px; width:50px;"><svg width="50px" height="50px" viewBox="0 0 60 60" version="1.1" xmlns="https://www.w3.org/2000/svg" xmlns:xlink="https://www.w3.org/1999/xlink"><g stroke="none" stroke-width="1" fill="none" fill-rule="evenodd"><g transform="translate(-511.000000, -20.000000)" fill="#000000"><g><path d="M556.869,30.41 C554.814,30.41 553.148,32.076 553.148,34.131 C553.148,36.186 554.814,37.852 556.869,37.852 C558.924,37.852 560.59,36.186 560.59,34.131 C560.59,32.076 558.924,30.41 556.869,30.41 M541,60.657 C535.114,60.657 530.342,55.887 530.342,50 C530.342,44.114 535.114,39.342 541,39.342 C546.887,39.342 551.658,44.114 551.658,50 C551.658,55.887 546.887,60.657 541,60.657 M541,33.886 C532.1,33.886 524.886,41.1 524.886,50 C524.886,58.899 532.1,66.113 541,66.113 C549.9,66.113 557.115,58.899 557.115,50 C557.115,41.1 549.9,33.886 541,33.886 M565.378,62.101 C565.244,65.022 564.756,66.606 564.346,67.663 C563.803,69.06 563.154,70.057 562.106,71.106 C561.058,72.155 560.06,72.803 558.662,73.347 C557.607,73.757 556.021,74.244 553.102,74.378 C549.944,74.521 548.997,74.552 541,74.552 C533.003,74.552 532.056,74.521 528.898,74.378 C525.979,74.244 524.393,73.757 523.338,73.347 C521.94,72.803 520.942,72.155 519.894,71.106 C518.846,70.057 518.197,69.06 517.654,67.663 C517.244,66.606 516.755,65.022 516.623,62.101 C516.479,58.943 516.448,57.996 516.448,50 C516.448,42.003 516.479,41.056 516.623,37.899 C516.755,34.978 517.244,33.391 517.654,32.338 C518.197,30.938 518.846,29.942 519.894,28.894 C520.942,27.846 521.94,27.196 523.338,26.654 C524.393,26.244 525.979,25.756 528.898,25.623 C532.057,25.479 533.004,25.448 541,25.448 C548.997,25.448 549.943,25.479 553.102,25.623 C556.021,25.756 557.607,26.244 558.662,26.654 C560.06,27.196 561.058,27.846 562.106,28.894 C563.154,29.942 563.803,30.938 564.346,32.338 C564.756,33.391 565.244,34.978 565.378,37.899 C565.522,41.056 565.552,42.003 565.552,50 C565.552,57.996 565.522,58.943 565.378,62.101 M570.82,37.631 C570.674,34.438 570.167,32.258 569.425,30.349 C568.659,28.377 567.633,26.702 565.965,25.035 C564.297,23.368 562.623,22.342 560.652,21.575 C558.743,20.834 556.562,20.326 553.369,20.18 C550.169,20.033 549.148,20 541,20 C532.853,20 531.831,20.033 528.631,20.18 C525.438,20.326 523.257,20.834 521.349,21.575 C519.376,22.342 517.703,23.368 516.035,25.035 C514.368,26.702 513.342,28.377 512.574,30.349 C511.834,32.258 511.326,34.438 511.181,37.631 C511.035,40.831 511,41.851 511,50 C511,58.147 511.035,59.17 511.181,62.369 C511.326,65.562 511.834,67.743 512.574,69.651 C513.342,71.625 514.368,73.296 516.035,74.965 C517.703,76.634 519.376,77.658 521.349,78.425 C523.257,79.167 525.438,79.673 528.631,79.82 C531.831,79.965 532.853,80.001 541,80.001 C549.148,80.001 550.169,79.965 553.369,79.82 C556.562,79.673 558.743,79.167 560.652,78.425 C562.623,77.658 564.297,76.634 565.965,74.965 C567.633,73.296 568.659,71.625 569.425,69.651 C570.167,67.743 570.674,65.562 570.82,62.369 C570.966,59.17 571,58.147 571,50 C571,41.851 570.966,40.831 570.82,37.631"></path></g></g></g></svg></div><div style="padding-top: 8px;"> <div style=" color:#3897f0; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:550; line-height:18px;">View this post on Instagram</div></div><div style="padding: 12.5% 0;"></div> <div style="display: flex; flex-direction: row; margin-bottom: 14px; align-items: center;"><div> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(0px) translateY(7px);"></div> <div style="background-color: #F4F4F4; height: 12.5px; transform: rotate(-45deg) translateX(3px) translateY(1px); width: 12.5px; flex-grow: 0; margin-right: 14px; margin-left: 2px;"></div> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(9px) translateY(-18px);"></div></div><div style="margin-left: 8px;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 20px; width: 20px;"></div> <div style=" width: 0; height: 0; border-top: 2px solid transparent; border-left: 6px solid #f4f4f4; border-bottom: 2px solid transparent; transform: translateX(16px) translateY(-4px) rotate(30deg)"></div></div><div style="margin-left: auto;"> <div style=" width: 0px; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-right: 8px solid transparent; transform: translateY(16px);"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; flex-grow: 0; height: 12px; width: 16px; transform: translateY(-4px);"></div> <div style=" width: 0; height: 0; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-left: 8px solid transparent; transform: translateY(-4px) translateX(8px);"></div></div></div> <div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center; margin-bottom: 24px;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 224px;"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 144px;"></div></div></a><p style=" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; line-height:17px; margin-bottom:0; margin-top:8px; overflow:hidden; padding:8px 0 7px; text-align:center; text-overflow:ellipsis; white-space:nowrap;"><a href="https://www.instagram.com/p/DHYIi9vsaPL/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" style=" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:normal; line-height:17px; text-decoration:none;" target="_blank">A post shared by Studio Tim Fu (@studiotimfu)</a></p></div></blockquote>
<script async src="//www.instagram.com/embed.js"></script>

<p>Projekat na Bledu pokazuje kako umjetna inteligencija ne samo da može oblikovati zgrade, već i graditi snove. A ako se snovi grade tamo gdje se priroda, historija i tehnologija prepliću u savršenoj ravnoteži, onda su vile uz Bled početak jedne zaista čudesne budućnosti.</p>

Umjetna inteligencija prvi put samostalno potpisuje projekat luksuznog stambenog kompleksa. I to ne bilo gdje — već uz bajkoviti pejzaž jezera Bled

Vještačka inteligencija dizajnira luksuzne vile u Sloveniji 

<p>Arheolozi s Univerziteta u Zadru prije četiri godine su naišli na nevjerovatno otkriće, kod zapadne obale Korčule.</p><p>Sve je urađeno u sklopu istraživanja potopljenog neolitskog lokaliteta Soline na poznatom ostrvu, a naučnici su odlučili da podrobnije ispitaju detalje primijećene na satelitskim snimcima, prenosi Folder.dnevnik.hr.</p><h2>Iznenađenje za sve</h2><p>Spremili su opremu i zaronili, ne sluteći šta mogu pronaći, a onda se dogodilo nešto što je iznenadilo i arheologe.</p><p>Ispod naslaga morskog mulja pronašli su ostatke puta, starog 7.000 godina, koji je spajao potopljeno prahistorijsko naselje hvarske kulture s obalom Korčule. Izgrađen je od pažljivo složenih kamenih ploča i širok četiri metra.</p>

<p>Inače, pomenuto naselje je datirano oko 4.900 godina p.n.e, a nakon radiokarbonske analize drveta pronađenog u ranijim istraživanjima.</p><p>- Ljudi su hodali ovom komunikacijom i to prije gotovo 7.000 godina - saopćeno je na Facebook stranici Univerziteta u Zadru.</p><h2>Otkriće drugog naselja</h2><p>Prvobitno se postavljalo pitanje da li je put delo prirode, ali je istraživački tim pronašao keramičke predmete i kamene noževe, što navodi na zaključak da je riječ o ljudskoj tvorevini.</p><p>Arheološki tim je također istraživao i zemljište na suprotnoj strani Korčule, oko uvale Gradina. Ovo je dovelo do otkrića još jednog potopljenog naselja - na dubini od četiri-pet metara, slične konfiguracije kao na lokalitetu Soline.</p><p>Iako je potopljeni put pronađen 2021, zvanično je potvrđeno da postoji 2023, a otkriće je postalo globalna vijest. Proteklih dana, priča je iznova aktuelizovana u hrvatskim medijima.</p>

Spremili su opremu i zaronili, ne sluteći šta mogu pronaći, a onda se dogodilo nešto što je iznenadilo i arheologe

Na dnu Jadrana otkrili tajnu skrivenu 7.000 godina: Sve je bilo prekriveno muljem

<p>Već više od četiri stoljeća pomorci svjedoče o neobičnom prizoru u kojem ocean svijetli u svim smjerovima, koliko god daleko pogled dopire.</p><p>- More je od horizonta do horizonta u svim smjerovima poprimilo fosforescentni sjaj... Mjesec je upravo zašao, a cijelo je more bilo nekoliko nijansi svjetlije od neba - zapisao je 1967. J. Branskil, časnik na brodu SS Ixion koji je plovio kroz Arapsko more.  </p><p>Skoro deset godina kasnije, posada broda MV Vestmorland doživjela je sličan prizor u Arapskom moru, prolazeći kroz "veliko područje bioluminiscencije", kako je opisao kapetan broda P. V. Prajs.&nbsp;</p><p>- More je bliještalo sjajnom i jarkozelenom bojom. Toliko sjajno da se bijeli vrhovi valova i valoviti pokret nisu mogli razlikovati, izgledalo je kao savršeno ravno more - napisao je 1976.</p><p>Ove rijetke pojave, nazvane "mliječna mora" od strane mornara, događaju se u udaljenim dijelovima oceana i dugo su bile neistražene zbog svoje nepristupačnosti, piše CNN.  </p><p>Sada su znanstvenici bliže predviđanju gdje i kada će se ove tajanstvene bioluminiscentne pojave desiti. Džastin Hadson, doktorand na Državnom univerzitetu Kolorado, sakupio je više od 400 svjedočanstava o "mliječnim morima", uključujući zapise Branskila i Prajsa, kako bi kreirao bazu podataka koja bi omogućila istraživačima da jednog dana dođu do ovog fenomena istraživačkim brodom, navodi se u studiji objavljenoj u časopisu Earth and Space Science.  </p><p>- Nadam se da će ova baza podataka omogućiti većem broju ljudi da proučavaju "mliječna mora" i razotkriju misteriju koja traje stoljećima - rekao je Hadson, vodeći autor studije.&nbsp;</p><p>On smatra da bi daljnje istraživanje "mliječnih mora" moglo razjasniti mnoga pitanja o ovom fenomenu, uključujući razloge njihovog nastanka i njihov značaj za život u oceanu.  </p><p>- "Mliječna mora" mogu ukazivati na zdrav i bogat ekosustav, ali možda i na nezdrav ekosustav. Jednostavno ne znamo.&nbsp;Zato, ako budemo u stanju predvidjeti gdje i kada će se pojaviti, moći ćemo početi odgovarati na pitanja o njihovoj ulozi u našem globalnom, međusobno povezanom sistemu Zemlje - dodao je.&nbsp;</p>

<blockquote class="twitter-tweet"><p lang="en" dir="ltr">Sailors around the globe have reported a mysterious phenomenon for generations: vast areas of the ocean glowing steadily through the night. To predict when and where milky seas will occur, researchers compiled a database of sightings over the last 400 years. <a href="https://t.co/NHpZ6AcCPb">pic.twitter.com/NHpZ6AcCPb</a></p>&mdash; CIRA (@CIRA_CSU) <a href="https://twitter.com/CIRA_CSU/status/1910340604824891739?ref_src=twsrc%5Etfw">April 10, 2025</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

<h2>Bakterije koje stvaraju svjetlost</h2><p>Promatrači često opisuju "mliječna mora" kao da podsjećaju na zvijezde koje svijetle u tami i koje se lijepe na plafone dječijih soba. Sjaj koji emituju, prema riječima pomoraca, može biti toliko jak da se po njemu može čitati, što je u potpunoj suprotnosti s tamnim oceanom u noći bez mjesečine. </p><p>Ove pojave mogu trajati mjesecima i protezati se na površinama do 100.000 kvadratnih kilometara. Najveći događaji vidljivi su čak i iz svemira, navodi studija.</p><p>Iako naučnici još uvijek ne znaju tačan uzrok ovog rijetkog svjetlucanja, vjeruju da je povezan s visokom koncentracijom mikroskopskih bioluminiscentnih bakterija poznatih kao Vibrio harveyi.</p><p>- Okolnosti u kojima nastaju, kao i način na koji uspijevaju osvijetliti cijeli ocean, i dalje su velika nepoznanica - rekao je dr. Stiven Miler, koautor studije i profesor atmosferskih nauka na Državnom univerzitetu Kolorado. </p><p>Miler, koji proučava ovaj fenomen decenijama, bio je i glavni autor studije iz 2021. koja je pokazala da se veća "mliječna mora" mogu detektovati satelitima.</p><p>Analizirajući sve poznate zapise o "mliječnim morima", uključujući historijska svjedočanstva pomoraca i satelitske podatke, autori studije uočili su određene obrasce: "mliječna mora" najčešće se javljaju u Arapskom moru i vodama jugoistočne Azije, a vjerovatno ih pokreću globalni klimatski fenomeni poput El Niña, kaže Hadson.</p><p>Područja u kojima su najčešća povezana su s procesom "izdizanja mora", gdje se hladnija voda bogata hranjivim tvarima iz dubine podiže na površinu zbog jakih vjetrova. U tim regijama, prema Hadsonu, dogodi se otprilike jedno "mliječno more" godišnje.</p><p>- To su područja s idealnim uslovima za razvoj biološke aktivnosti. Ali takvih mjesta ima širom svijeta. Šta tačno čini ova područja posebnim, to je veliko pitanje - objašnjava Hadson.</p><p><br></p>

<h2>Uloga u ekosistemu oceana</h2><p>"Mliječna mora" razlikuju se od uobičajenih bioluminiscentnih pojava koje izazivaju fitoplanktoni poznati kao dinoflagelati. Ovi organizmi svijetle plavičasto kada su uznemireni, na primjer, kada riba pliva ili val udari o obalu. Nasuprot tome, "mliječna mora" svijetle kontinuirano.</p><p>Dok dinoflagelati svijetle kao dio odbrambenog mehanizma, naučnici vjeruju da bakterije koje uzrokuju "mliječna mora" svijetle kako bi privukle ribe, koje ih zatim konzumiraju, omogućavajući bakterijama da nastave živjeti i razmnožavati se u probavnom sistemu riba, kaže Miler, koji je i direktor Kooperativnog instituta za istraživanje atmosfere (CIRA) u Koloradu.</p><p>Poput mnogih drugih naučnika koji proučavaju bioluminiscenciju, Miler se nada da će jednog dana lično svjedočiti ovom zagonetnom fenomenu. Sličnu želju ima i dr. Edit Vider, okeanografkinja i morska biologinja koja nije učestvovala u ovom istraživanju.</p><p>- Cijelu karijeru sam provela promatrajući i mjereći bioluminiscenciju u oceanu. Vidjela sam nevjerovatne svjetlosne prizore, ali nikada nisam vidjela mliječno more. Jako bih to voljela - rekla je Vider za CNN.</p><p>- Sastavljanjem ove baze podataka autori nas približavaju mogućnosti da predvidimo kada i gdje bi se 'mliječno more' moglo dogoditi - dodala je.</p><p>Vider, koja je i glavna naučnica te direktorica Udruženja za istraživanje i očuvanje okeana, pita se kakav uticaj ova pojava ima na druge morske organizme, posebno na one koji danju borave u dubinama, a noću izlaze na površinu u potrazi za hranom.</p><p>- Svjetlost ima ključnu ulogu u ponašanju i rasporedu životinja u oceanu. Šta se dešava s tom svakodnevnom igrom skrivača kada su životinje koje se moraju sakriti izložene svjetlu bioluminiscencije? Kakav je uticaj na ciklus ugljika? Ovo je prirodni eksperiment koji bi mogao otkriti mnogo toga o životu u oceanu - dodaje.</p><p>Dosad je bilo nekoliko pokušaja pravljenja baza podataka o "mliječnim morima", ali su ti napori s vremenom nestali ili zaboravljeni. Nova baza, prema Mileru, postavlja novi standard u razumijevanju i praćenju gdje i kada se "mliječna mora" pojavljuju u svijetu.</p><p>Tokom ovih tajanstvenih bioluminiscentnih događaja, bakterijska populacija reagira na način koji je toliko dramatičan da nismo ni pomišljali da je to moguće, kaže Miler. Među brojnim pitanjima koja ostaju bez odgovora je i uticaj klimatskih promjena na pojavu "mliječnih mora" i njihov uticaj na ekosustave okeana.</p><p>- Moramo shvatiti kako ovaj proces funkcioniše... jer bakterije i fitoplanktoni čine osnovu prehrambenog lanca u oceanu, a sve veći broj vrsta, uključujući ribe, zavisi od tog lanca. Promjene u tom lancu, izazvane promjenama u cirkulaciji okeanske vode na globalnom nivou, stvari su koje moramo znati - kazao je.</p>

Već više od četiri stoljeća pomorci svjedoče o neobičnom prizoru u kojem ocean svijetli u svim smjerovima, koliko god daleko pogled dopire

Neobičan fenomen više od 400 godina zbunjuje naučnike: Nova studija otkriva uzroke  

<p>Nove satelitske fotografije pokazuju nešto što bi moglo biti najveći ratni brod Sjeverne Koreje ikad, vjerovatno više nego dvostruko veći od bilo čega u mornaričkoj floti vođe Kim Jong Una.</p><p>Fotografije koje su snimili nezavisni dobavljači satelita Maxar Technologies i Planet Labs 6. aprila pokazuju brod u izgradnji u vodi u brodogradilištu Nampo na zapadnoj obali Sjeverne Koreje, oko 60 kilometara jugozapadno od glavnog grada Pjongjanga, piše <a href="https://edition.cnn.com/2025/04/13/asia/north-korea-largest-warship-satellite-photos-intl-hnk-ml/index.html">CNN</a>.</p><p>Analitičari kažu da slike pokazuju tekuću konstrukciju oružja i drugih unutrašnjih sistema broda, koji je vjerovatno fregata s vođenim projektilima (FFG) dizajnirana za nošenje projektila u okomitim lansirnim cijevima za upotrebu protiv ciljeva na kopnu i moru.</p><h2>Dužina broda&nbsp;</h2><p>-	FFG je dug otprilike 140 metara, što ga čini najvećim ratnim brodom proizvedenim u Sjevernoj Koreji - stoji u analizi Džozefa Bermudeza Džr. (Josepha Jr.) i Dženifer Džuna (Jennifer Juna) iz Centra za strateške i međunarodne studije.</p><p>Poređenja radi, razarači američke mornarice klase Arleigh Burke dugi su oko 153 metra, a fregate klase Constellation u izgradnji bit će dugačke 151 metar.</p><p>Postojanje ratnog broda nije iznenađenje.</p><p>Kimov režim bavi se brzom modernizacijom svojih oružanih snaga, razvija niz novih oružja i testira interkontinentalne balističke rakete koje mogu dosegnuti gotovo bilo gdje u Sjedinjenim Američkim Državama.</p><p>To je učinjeno uprkos sankcijama Ujedinjenih naroda koje su postavile stroga ograničenja na pristup materijalima i tehnologiji za razvoj tog oružja.</p><h2>Veze s Rusijom&nbsp;</h2><p>Bliže veze s Rusijom od početka rata u Ukrajini mogle bi pomoći Sjevernoj Koreji da prevlada sankcije, kažu analitičari.</p><p>Kim Duk-ki, umirovljeni južnokorejski admiral, rekao je kako misli da bi Moskva mogla osigurati tehnologiju za raketne sisteme fregate.</p><p>Slike plovila pojavile su se u izvještaju državne Korejske središnje televizije objavljenom krajem prošle godine o plenarnom zasjedanju vladajuće Radničke stranke na kraju godine. Slike su pokazale vođu Kima kako pregledava konstrukciju broda.</p><h2>Mogao bi imati oružje&nbsp;</h2><p>Fotografije prikazane u videu KCTV-a pokazuju da bi ratni brod mogao imati oružje kakvo imaju moderne mornarice, uključujući ćelije za vertikalno lansiranje koje bi se mogle koristiti za ispaljivanje raznih projektila.</p><p>Analitičari su također primijetili da se čini da je brod postavljen tako da ima radar s faznom rešetkom, koji može pratiti prijetnje i ciljeve brže i tačnije od prethodno prikazanih sjevernokorejskih sposobnosti.</p><p>Uprkos tim pokazateljima naprednih ratnih sposobnosti, analitičari pozivaju na oprez u stvaranju pretpostavki.</p>

FFG je dug otprilike 140 metara, što ga čini najvećim ratnim brodom proizvedenim u Sjevernoj Koreji

Satelitski snimci otkrili: Sjeverna Koreja pravi svoj najmoderniji ratni brod, duplo je veći od svega što imaju

<p>Amerikanki je nakon više od četiri mjeseca uklonjen presađeni svinjski bubreg jer ga je njeno tijelo počelo odbacivati, što ipak predstavlja rekord u trajanju života s takvim organom, saopštila je bolnica koja je obavila operaciju.  </p><p>Tovana Luni, 50-godišnjakinja iz Alabame, krajem novembra prošle godine imala je transplantaciju genetski modificiranog svinjskog bubrega, što je još uvijek eksperimentalna praksa koja daje nadu za rješavanje problema nedostatka organa.  </p><p>Iako vađenje bubrega pokazuje da je cilj još daleko, ohrabrujuće je što je organ funkcionisao 130 dana, odnosno preko četiri mjeseca, što je rekord jer dosad nijedan pacijent nije preživio duže od dva mjeseca s takvom transplantacijom.  </p><p>- Prvi put od 2016. mogla sam uživati u društvu prijatelja i porodice i imati vremena, bez potrebe da sve planiram oko tretmana dijalize - rekla je pacijentica u izjavi koju je podijelila bolnica NYU Langone u New Yorku, dodajući da je “vrlo zahvalna (...) iako rezultat nije bio onakav kakvom su se svi nadali”.</p>

Žena iz Alabame se dobro oporavlja nakon što je dobila svinjski bubreg

<p>Amerikanka je 1999. godine donirala bubreg svojoj majci, a nakon komplikacija u trudnoći, koje su oštetile preostali bubreg, bila je na dijalizi osam godina. Kako nije mogla pronaći odgovarajućeg donora, dobila je odobrenje za genetski modificirani bubreg zbog pogoršanja zdravlja.</p><p>I pored početnih pozitivnih rezultata, “početkom aprila došlo je do pada funkcije bubrega zbog akutnog odbacivanja”, objasnio je njen hirurg Robert Montgomeri.</p><p>- Uzrok ovog odbacivanja nakon dugog perioda stabilnosti se istražuje, ali je uslijedio nakon smanjenja imunosupresivne terapije zbog liječenja infekcije koja nije povezana sa svinjskim bubregom - pojasnio je.</p><p>Pacijentica i njeni ljekari odlučili su ukloniti organ kako bi sačuvali “mogućnost buduće transplantacije”, dodao je Montgomeri.</p>

Iako vađenje bubrega pokazuje da je cilj još daleko, ohrabrujuće je što je organ funkcionisao 130 dana

Amerikanka postavila rekord: Živjela 4 mjeseca sa svinjskim bubregom

<p>Onečišćenje od farmaceutskih proizvoda može promijeniti ponašanje i kretanje lososa, otkrili su naučnici.</p><p>Naučnici su primijenili implantate s postupnim oslobađanjem lijekova i uređaje za praćenje kako bi ispitali kako dva često korištena lijeka utiču na ponašanje i migraciju mladog atlantskog lososa u švedskoj rijeci Dal dok su plivali prema Baltičkom moru.</p><p>Istraživanje, koje je predvodilo Švedsko sveučilište poljoprivrednih nauka, pokazalo je da uobičajene koncentracije klobazama u prirodi – lijeka koji se koristi za nesanicu – povećavaju uspjeh migracije lososa iz rijeke u more.</p><p>Također je otkriveno da klobazam smanjuje vrijeme potrebno lososima da savladaju dvije brane hidroelektrane na migracijskoj ruti, prepreke koje inače otežavaju njihov put.</p><h2>Opasnost po vodene ekosisteme</h2><p>Markus Mikelangeli s australskog sveučilišta Grifit, ključni saradnik u stud21 studiji objavljenoj u časopisu Science, upozorio je na sve veću prijetnju koju farmaceutsko zagađenje predstavlja za divlje životinje i ekosisteme.</p><p>- Farmaceutski zagađivači postaju globalni problem, s više od 900 različitih supstanci otkrivenih u vodenim putevima svijeta - rekao je Mikelangeli.</p><p>- Posebno zabrinjavaju psihoaktivni lijekovi, poput antidepresiva i analgetika, koji mogu ozbiljno narušiti moždanu aktivnost i ponašanje divljih životinja - rekao je.</p><h2>Prividno pozitivni efekti s rizikom</h2><p>Poboljšana migracija lososa pod uticajem klobazama može izgledati korisno, istakao je Mikelangeli.</p><p>Ipak, upozorio je da svaka promjena prirodnog ponašanja ili ekologije vrste može imati šire negativne posljedice, kako za nju, tako i za zajednicu divljih životinja.</p><h2>Put ka rješenjima</h2><p>Mnogi lijekovi ostaju u okolišu zbog slabe razgradivosti i nedovoljnog tretmana otpadnih voda, objasnio je Mikelangeli.&nbsp;</p><p>- Razvojem lijekova koji se brže razgrađuju ili postaju manje štetni nakon upotrebe možemo značajno smanjiti uticaj farmaceutskog zagađenja u budućnosti - dodao je.</p><p>Zaključno, istraživanje je pokazalo da je više lososa izloženih benzodiazepinima uspješno stiglo do mora nego onih koji nisu bili pod uticajem lijekova, vjerovatno zbog veće šanse za preživljavanje na putu.&nbsp;</p><p>Ovi nalazi ukazuju na neobičnu ironiju: ljudi su učinili svijet stresnijim za mnoge životinje, uništavanjem staništa i pregradnjom rijeka. Istovremeno, okoliš zasićujemo lijekovima koji mijenjaju raspoloženje. Može li biti da im tako zapravo olakšavamo suočavanje s tim stresom?</p>

Istraživanje okazalo je da uobičajene koncentracije klobazama u prirodi, lijeka koji se koristi za nesanicu, povećavaju uspjeh migracije lososa

Naučnici nadrogirali ribe: Rezultati istraživanja ih jako iznenadili

<p>Naučnici upozoravaju da bi ledenjaci u Austriji mogli potpuno iščeznuti u skoroj budućnosti zbog klimatskih promjena, izvještava agencija dpa. Da bi se sačuvao barem dio ledenog pokrivača, globalni porast temperature morao bi biti ograničen na 1,5 stepeni Celzijusa u odnosu na predindustrijsko doba, navodi se u studiji austrijsko-britanskog tima objavljenoj u časopisu The Cryosphere. Međutim, trenutni trendovi ukazuju na zagrijavanje od 2,7 stepeni.</p><p>U područjima Ötztal i Stubaital između 2006. i 2017. godine potpuno se otopilo pet ledenjaka, prenosi dpa.  </p><p>Koautor studije Fabijen Mosion sa univerziteta u Bristolu i Innsbrucku ističe da vrijeme za djelovanje rapidno ističe. Iako se prognoza fokusira na ledenjake u pokrajini Tirol, njeni zaključci primjenjivi su na cijelu Austriju.  </p><p>- Promatramo kako ledenjaci nestaju. Ostaci leda koji se više ne kreću niti imaju područje hranjenja zapravo više nisu ledenjaci. To je mrtvi led - rekao je istraživač s Instituta za interdisciplinarno istraživanje planina pri Austrijskoj akademiji znanosti (ÖAW).</p>

Naučnici upozoravaju da bi ledenjaci u Austriji mogli potpuno iščeznuti u skoroj budućnosti zbog porasta temperatura

Naučnici upozoravaju: Otopit će se svi austrijski ledenjaci

<p>Kompanija OpenAI podnijela je kontratužbu protiv šefa Odjeljenja za efikasnost vlade Sjedinjenih Američkih Država Ilona Maska (Elon Musk), optužujući ga za uznemiravanje i tražeći od saveznog suda da mu zabrani dalja nezakonita djelovanja protiv te kompanije.</p><p>Tužba je povezana sa sudskim slučajem koji se odnosi na buduću strukturu OpenAI, kompanije koja je postavila temelje za razvoj vještačke inteligencije, prenio je Reuters.</p><p>Mask i izvršni direktor kompanije Sem Altman (Sam) osnovali su OpenAI 2015. godine, ali je Mask napustio firmu prije nego što je postala tehnološki lider.</p><p>Kasnije je Mask osnovao svoju firmu xAI 2023. godine i pokušao je da spriječi OpenAI u prelasku na profitni model, što je dovelo do trenutnog sudskog spora.</p><p>Da bi osigurao finansiranje u iznosu od 40 milijardi dolara, OpenAI mora da završi svoj prelazak na profitni model do kraja godine.</p><p>Kompanija OpenAI u tužbi tvrdi da je Mask koristio medijske napade, kampanje na društvenim mrežama, zahtjev za korporativna dokumenta, kao i druge pravne radnje kako bi naškodio kompaniji.</p><p>Firma je tražila od suda da zaustavi Maska u daljim napadima i da ga odgovorno tereti za štetu koju je prouzrokovao.</p><p>Prošle godine, Mask je tužio OpenAI, optužujući ga da je odustao od svog početnog cilja da razvija AI u korist čovječanstva, a ne profita.</p><p>Mask još nije komentarisao najnoviju tužbu te kompanije.</p><p>OpenAI i Altman negiraju sve optužbe i tvrde da Mask pokušava da uspori razvoj konkurencije.</p><p>Taj sudski postupak je ključan za prelazak OpenAI na profitni model, koji je od suštinskog značaja za prikupljanje kapitala i konkurisanje na tržištu vještačke inteligencije.</p>

Traži se od saveznog suda da mu zabrani dalja nezakonita djelovanja protiv te kompanije

OpenAI tuži Ilona Maska zbog uznemiravanja

<p>Erupcija u centralnim FIlipinima vulkana Kanlaon se nastavlja, a oblak dima se diže i do 4.000 metara. Filipinski institut za vulkanologiju i seizmologiju, saopćio je da je na snazi treći nivo upozorenja koji se odnosi na oblast oko planine Kanlaon.&nbsp;</p><h2>Geografski položaj</h2><p>Profesor Vedran Zubić za "Avaz" je pričao o razlozima zašto dolazi do čestih erupcija na tom području i šta one mogu donijeti sa sobom.</p><p>- S obzirom na geografski položaj Filipina u Aziji jasno je zbog čega se tako često dešavaju vulkanske erupcije i seizmička aktivnost. Filipini se nalaze južno od Japana u nečemu što se zove vatreni pojas Pacifika. Čak postoji posebna tektonska ploča koja se zove „Filipinska“ smještena između Pacifičke, Indo-australske i Evroazijske ploče - objasnio je Zubić.</p><p>Tamo se dešavaju, kazao je, brojni procesi subdukcije i spredinga, odnosno podvlačenja i razmicanja brojnih tektonskih ploča koje često izazivaju i zemljotrese i aktivne vulkanske erupcije.</p><p>- Filipini imaju preko 20 aktivnih vulkana. Ono što je sada interesantno jeste da se aktivirao vulkan Kanlaon u centralnom dijelu Filipina. Tom prostoru su Španci dali naziv „Negros“ zbog tamošnjeg stanovništva koje je bilo crne puti, a vulkan se nalazi između regija Negros Oksidental i Negros Oriental , koje znači zapadni i istočni Negros - kazao je Zubić.</p><p>Dodao je da je ovaj vulkan u zadnjih 200 godina, od početka 19. stoljeća više od 20 puta eruptirao.&nbsp;</p><p>- Trenutno pratimo nastavak erupcije koji je počeo u rano ljeto prošle godine. Pepeo se digao skoro 4.000 metara. Ovaj vulkan je klasični stratovulkan, kao što je Vezuv i izbacuje taj dim gotovo do pola troposfere - objašnjava Zubić.</p><h2>Vulkanske zime</h2><p>Zahvaljujući dimu koji izbacuje, nekada nastaju vulkanske zime, navodi te stoga postoji strah od supervulkana Yellowstone, koji bi potencijalno mogao napraviti vulkansku zimu zbog koje dolazi do nemogućnosti fotosinteze, što je razlog izumiranja&nbsp; dinosaurusa, na kraju mezozoika.</p><p>- U Indoneziji je jedan vulkan krajem 19. stoljeća izazvao značajnu vulkansku zimu, odnosno pepeo se raširio svuda po planeti. Jednu od njih izazvao je vukan Hekla 2010. godine koji je onemogućio zračni saobraćaj u Evropi - pojašnjava Zubić.</p><p>Inače, ovaj otok je otprilike veličine Crne Gore, a ima gotovo 4,5 miliona stanovnika.&nbsp;</p><p>- To vulkansko zemljište je plodno, ali naravno erupcije izazivaju strah tamošnjeg stanovništva. Erupcija donosi štetu i ljudskim životima i materijalnim dobrima - zaključio je Zubić.</p>

Erupcija donosi štetu i ljudskim životima i materijalnim dobrima, zaključio je 

Profesor Zubić za "Avaz": Dim koji izbacuje vulkan na Filipinima može izazvati vulkansku zimu

<p>Naučnici američke kompanije Colossal Biosciences koja je specijalizirana za genetski inžinjering, objavila je da su njeni naučnici uspjeli da uzgoje tri šteneta vuka iz vrste koja je izumrla prije više od 10.000 godina, a postala je popularna u seriji "Game of Thrones".</p><p>Štenci imaju dugo bijelo krzno, snažnu čeljust i već su teški oko 36 kilograma, a stari su od tri do šest mjeseci. Kao odrasli, mogu dostići težinu i do 64 kilograma.</p><p>Kako bi ih uzgojili, naučnici su proučavali DNK strašnog vuka koji je pronađen u fosilnim ostacima. Dakle, pregledali su 13.000 godina star vučji zub pronađen u Ohaju i 72.000 godina star fragment lobanje iz Idahoa.</p>

<blockquote class="twitter-tweet"><p lang="en" dir="ltr">SOUND ON. You’re hearing the first howl of a dire wolf in over 10,000 years. Meet Romulus and Remus—the world’s first de-extinct animals, born on October 1, 2024.<br><br>The dire wolf has been extinct for over 10,000 years. These two wolves were brought back from extinction using… <a href="https://t.co/wY4rdOVFRH">pic.twitter.com/wY4rdOVFRH</a></p>&mdash; Colossal Biosciences® (@colossal) <a href="https://twitter.com/colossal/status/1909247817672957959?ref_src=twsrc%5Etfw">April 7, 2025</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

<p>Naučnici su uzeli krvna zrnca običnog sivog vuka i modificirali ih u 20 različitih područja. Ovaj genetski materijal prebačen je u jajne ćelije domaćih pasa, koje su postale surogat majke za embrione. Nakon 62 dana, okotili su genetski modificirane vučiće.</p><p>Dva šteneta su dobila imena Romul i Rem, po legendarnim osnivačima Rima.</p>

Pregledali su 13.000 godina star vučji zub pronađen u Ohaju i 72.000 godina star fragment lobanje iz Ajdahoa kako bi uspjeli

Veliki uspjeh naučnika: Uzgojili tri šteneta vuka od vrste koja je izumrla prije 10.000 godina

<p>NASA je objavila da asteroid, za koji je gotovo sigurno da neće pogoditi Zemlju, ima veću vjerojatnost sudara s Mjesecom nego što se ranije mislilo.</p><p>Prilikom prvog otkrića, asteroid nazvan 2024 YR4 imao je minimalnu šansu da udari u Zemlju 2032. godine, ali američka svemirska agencija sada je tu mogućnost svela na skoro zanemarivih 0,004 posto.  </p><p>Međutim, prema najnovijim podacima, šansa da asteroid 22. decembra 2032. pogodi Mjesec porasla je s 1,7 na 3,8 posto, što je više nego dvostruko povećanje. Nova procjena temelji se na promatranjima s više teleskopa, uključujući svemirski teleskop Džejms Veb.&nbsp;</p><p>- I dalje postoji 96,2 posto šanse da asteroid prođe pokraj Mjeseca - saopćili su iz NASA-e, uz napomenu da bi Mjesečeva orbita ostala nepromijenjena čak i u slučaju sudara.  </p><p>Zahvaljujući infracrvenim snimkama teleskopa Džejms Veb, znanstvenici su bolje procijenili veličinu asteroida, koja se kreće između 53 i 67 metara. Otkriven krajem decembra prošle godine teleskopom u čileanskoj pustinji, asteroid 2024 YR4 samo je jedan od brojnih svemirskih objekata koji su u međuvremenu prošli bliže Zemlji od Mjeseca.  </p><p>Postoji mogućnost da su neki manji asteroidi u tom periodu udarili u Zemlju ili izgorjeli u atmosferi, a da to nije zabilježeno. Iako je vjerojatnost sudara s Mjesecom mala, znanstvenici vide takav događaj kao jedinstvenu priliku za proučavanje posljedica i Mjesečeve reakcije.  </p><p>- Bio bi to sjajan eksperiment i savršena prilika - rekao je profesor Mark Burčel, stručnjak za svemirske nauke sa Sveučilišta u Kentu, za časopis New Scientist.&nbsp;</p><p>- Teleskopi bi to sigurno zabilježili, a možda bi se sudar mogao vidjeti čak i običnim dalekozorom - dodao je.</p>

NASA je objavila da asteroid, za koji je gotovo sigurno da neće pogoditi Zemlju, ima veću vjerojatnost sudara s Mjesecom nego što se ranije mislilo

Asteroid 2024 YR4 sve bliži sudaru s Mjesecom 2032: Šansa porasla na 3,8 posto

<p>Nakon uspješnih testiranja, Amazon je spreman za veliki korak u svom ambicioznom projektu svemirskog interneta, pod nazivom Project Kuiper. Ovaj projekt namjerava izazvati dominaciju Starlinka, internet usluge koju je pokrenuo Ilon Mask (Elon Musk), milijarder i osnivač SpaceX-a.</p><p>Prvi val satelita, njih 27, bit će lansiran 9. aprila iz Cape Canaverala, u sklopu misije KA-01 (Kuiper Atlas 1), uz pomoć rakete Atlas V koju pruža United Launch Alliance. Ako vremenski uvjeti to dozvole, sateliti će biti postavljeni u nisku Zemljinu orbitu, a Amazon se nada da će ubrzo moći ponuditi brzi internet korisnicima širom svijeta.</p><p>Projekt Kuiper predviđa postavljanje ukupno 3.200 satelita u orbiti, a Amazon je osigurao suradnju s kompanijama poput ULA, Arianespace, Blue Origin, pa čak i SpaceX. Kao i konkurentski Starlink, Project Kuiper će pružati globalnu pokrivenost. Korisnici će moći koristiti 7-inčne terminale, manji od Starlinkovog Minija, koji će omogućiti brzinu interneta do 100 Mbps, dok će veći uređaji omogućiti brzine i do 1 Gbps. Cijena terminala bit će ispod 400 dolara.</p><p>Sateliti će biti smješteni na visini od 630 kilometara i kretat će se brzinom većom od 27.000 km/h, što znači da će Zemlju obići svakih 90 minuta. Da bi smanjili njihov utjecaj na astronomiju, sateliti će imati specijalni zaštitni sloj koji raspršuje svjetlost i čini ih manje vidljivima sa Zemlje.</p><p>Danas SpaceX-ov Starlink broji više od 7.000 satelita, a kada Project Kuiper završi svoju konstelaciju, ukupan broj satelita u niskoj Zemljinoj orbiti preći će 10.000, uključujući i Amazonove i SpaceX-ove satelite.</p><p>U oktobru 2023. godine Amazon je lansirao nekoliko testnih satelita, koji su s uspjehom omogućili prijenos podataka brzinama do 100 Gbps. U decembru, mreža je unaprijeđena laserskim unakrsnim vezama, čime je obećana još veća brzina prijenosa podataka, koja bi mogla biti čak 30 posto brža od tradicionalnih optičkih kablova.</p><p>Lansiranje prvih satelita predstavlja najveći teret koji je raketa Atlas V ikada nosila, jer će poletjeti u najmoćnijoj konfiguraciji s pet raketnih boostera uz glavni booster. Iako su testiranja bila uspješna, misija nosi određene rizike, budući da je ovo prvi put da se lansiraju sateliti finalnog dizajna, a broj satelita koji će biti lansirani je najveći do sada.</p>

Ako vremenski uvjeti to dozvole, sateliti će biti postavljeni u nisku Zemljinu orbitu, a Amazon se nada da će ubrzo moći ponuditi brzi internet

Prvi val satelita, njih 27, bit će lansiran 9. aprila

Amazon lansira prve satelite iz projekta Kuiper: Novi korak u svemirskom internetu

<p>Evropska svemirska agencija (ESA) ugasila je svoju svemirsku letjelicu Gaia nakon više od desetljeća neprekidnog rada. </p><p>Kako navodi ESA, misija je sakupljala podatke koji su pomogli promijeniti razumijevanje naše galaksije - Mliječne staze. Kontrolni tim u ESA-inom Evropskom svemirskom operativnom centru (ESOC) pažljivo je deaktivirao sve podsisteme letjelice i poslao je u tzv. penzionu orbitu oko Sunca 27. marta. </p><h2>Ogromna znanstvena vrijednost podataka</h2><p>Znanstvena vrijednost podataka s letjelice tek dolazi do izražaja. Gaia je tokom svoje misije mapirala položaje, udaljenosti, gibanja i svojstva gotovo dvije milijarde zvijezda i drugih svemirskih objekata, stvarajući dosad najprecizniju višedimenzionalnu kartu naše galaksije.&nbsp;</p>

<blockquote class="bluesky-embed" data-bluesky-uri="at://did:plc:5a2jfvqbytdqv4i2c57ig6v7/app.bsky.feed.post/3lldwldh54c2n" data-bluesky-cid="bafyreihnj75a274m6ledstl5l33j3kvwfdsmgbeoysmjmkzadstizg2mgi" data-bluesky-embed-color-mode="system"><p lang="en">The final commands have been sent to Gaia. This is the last time that the spacecraft will ever hear from its team on Earth. The final commands include those to shut down the spacecraft&#x27;s communication systems and central computer.<br><br><a href="https://bsky.app/profile/did:plc:5a2jfvqbytdqv4i2c57ig6v7/post/3lldwldh54c2n?ref_src=embed">[image or embed]</a></p>&mdash; ESA Operations (<a href="https://bsky.app/profile/did:plc:5a2jfvqbytdqv4i2c57ig6v7?ref_src=embed">@operations.esa.int</a>) <a href="https://bsky.app/profile/did:plc:5a2jfvqbytdqv4i2c57ig6v7/post/3lldwldh54c2n?ref_src=embed">March 27, 2025 at 9:56 AM</a></blockquote><script async src="https://embed.bsky.app/static/embed.js" charset="utf-8"></script>

<p>Gaia je omogućila otkrivanje tragova drevnih sudara galaksija, identificirala nove skupove zvijezda, pridonijela pronalasku egzoplaneta i crnih rupa, mapirala milione kvazara i galaksija te pratila stotine hiljada asteroida i kometa.</p><p>Prema riječima glavnog znanstvenika misije Johanesa Sahlmana (Johannes Sahlmann), Gaijini podaci postali su neprocjenjivo blago za gotovo sve grane moderne astronomije.&nbsp;</p><p>Iako je primarna misija trebala trajati pet godina, letjelica je uspješno radila više od desetljeća. Međutim, kako su joj se zalihe goriva približavale kraju, ESA je odlučila postupiti odgovorno i ukloniti letjelicu iz blizine točke L2 - strateški važne pozicije u Sunčevom sistemu koju koriste brojne aktualne i buduće svemirske misije.</p><p>Deaktivacija Gaje bila je tehnički izuzetno zahtjevan proces. Letjelica je dizajnirana da izdrži ekstremne uvjete poput solarnih oluja, mikrometeorskih udara i gubitka komunikacije s Zemljom. Posjedovala je višestruke sigurnosne sisteme koji su omogućavali automatsko ponovno pokretanje u slučaju kvara.&nbsp;</p><h2>Ponovna aktivacija&nbsp;</h2><p>Upravo zato, inženjeri su morali pažljivo rastaviti i onesposobiti te slojeve zaštite kako bi bili sigurni da se Gaia nikada neće ponovno aktivirati ako njeni solarni paneli ponovno uhvate Sunčevu svjetlost.</p><p>Nakon posljednjeg manevra potisnicima kojima je premještena u stabilnu solarnu orbitu, letjelica je temeljito deaktivirana. Komunikacijski sistem i glavno računalo isključeni su zadnji, a u završnoj fazi operacije namjerno je oštećen softver u njenoj memoriji kako bi se onemogućio bilo kakav budući pokušaj ponovnog aktiviranja.&nbsp;</p><p>Taj zadatak obavila je Julia Fortuno, inženjerka ESA-e, koja je priznala da su osjećaji bili pomiješani - ponos zbog sudjelovanja u tako velikoj misiji, ali i tuga zbog oproštaja od letjelice s kojom je provela više od pet godina.</p><p>Za one koji su radili na misiji, Gaia nije bila samo stroj. Kao dio oproštaja, imena oko 1.500 članova tima koji su doprinijeli misiji pohranjena su u rezervnu memoriju letjelice. Uz imena si upisane i osobne poruke, kako bi Gaia, iako sada nijema, vječno nosila tragove ljudi koji su joj udahnuli život, prenio je <a href="https://www.tportal.hr/tehno/clanak/nakon-vise-od-10-godina-esa-ugasila-svoju-svemirsku-letjelicu-sto-je-sve-gaia-donijela-20250328">tportal</a>.</p>

<blockquote class="twitter-tweet"><p lang="en" dir="ltr">The ESA&#39;s Gaia satellite has been officially switched off. Yet <a href="https://twitter.com/hashtag/Gaia?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#Gaia</a> still has much to offer!<br>So, sit tight, because even from its retirement orbit, Gaia will continue to shape our understanding of the cosmos for decades to come.<br><br>Read more at: <a href="https://t.co/5scS7IKA9F">https://t.co/5scS7IKA9F</a> <a href="https://t.co/amdvqOkKr4">pic.twitter.com/amdvqOkKr4</a></p>&mdash; ALTEC (@ALTECSpace) <a href="https://twitter.com/ALTECSpace/status/1905218500890685752?ref_src=twsrc%5Etfw">March 27, 2025</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Misija je sakupljala podatke koji su pomogli promijeniti razumijevanje naše galaksije - Mliječne staze

Nakon više od 10 godina: ESA ugasila svoju svemirsku letjelicu Gaia

<p>Kada ljudski mozak ostane bez energije zbog dugotrajne fizičke aktivnosti, on počinje da „jede“ sopstveno masno tkivo i koristi ga kao gorivo, a to je pokazalo istraživanje mozga maratonaca.</p><p>Otkriće ukazuje na potpuno novu formu neuroplastičnosti, što može da pomogne ljudskom mozgu da funkcioniše tokom produženog ekstremnog napora, piše <a href="https://www.sciencealert.com/your-brain-might-start-eating-itself-during-strenuous-endurance-exercise">ScienceAlert</a>.</p><p>Skeniranje mozga učesnika studije pokazalo je da tokom maratonske trke, kada je nivo glukoze u mozgu opasno nizak, neki neuroni počinju da „žvaću“ mijelin, lipidima bogata (masna) susptanca koja okružuje aksone nervnih ćelija.</p><h2>Slanje poruke&nbsp;</h2><p>Mijelin je poznat po tome što pomaže neuronima da šalju poruke što efikasnije, ali ovaj zaštitni sloj nije samo običan statični izolator, kako su nekad mislili naučnici. Nova istraživanja sugerišu da neuroni mogu da koriste ovaj masni sloj i preoblikuju svoju debljinu da bi se adaptirali na promjene u okruženju.</p><p>Sada se čini da moždane ćelije mogu čak da koriste mijelin kao gorivo, ali samo ako je to neophodno.</p><p>Skeniranje mozga 10 maratonaca (8 muškaraca i 2 žene) urađeno prije i poslije trke od 42 kilometra, španski neuronaučnici primjetili su velike promjene u markerima mijelina u bijeloj masi mozga, gdje su skoncentrisani ovi masni omotači.</p><h2>Značajan gubitak</h2><p>Između 24 i 48 sati nakon maratonske trke trkači su pokazali znake značajnog gubitka količine mijelina u oblastima mozga povezanim sa motornim funkcijama i koordinacijom, kao i sa čulnom i emotivnom integracijom.</p><p>Dvije sedmice nakon događaja markeri mijelina počeli su da se vraćaju, a dva mjeseca kasnije bili su stabilizovani kod šest  učesnika studije kod kojih je nastavljeno skeniranje mozga.</p><p>Studija je objavljena u žurnalu <a href="https://www.nature.com/articles/s42255-025-01251-8">Nature Metabolism</a>.</p>

Dvije sedmice nakon događaja markeri mijelina počeli su da se vraćaju, a dva mjeseca kasnije bili su stabilizovani kod šest učesnika studije

Zapanjujuće naučno otkriće: U ovom slučaju mozak počinje da "jede" sam sebe

<p>Zanimljiva spirala na nebu pojavila se sinoć, a ovakvi prizori su viđeni iz sjeverozapadne Bosne. Iako se spominju različiti uzroci te kod ljudi javlja neki oblik straha, objašnjenje je jednostavno.</p><p>Kada raketa izađe u orbitu ispušta gorivo. Ono reflektuje Sunčevu svjetlost i stvara spiralu.&nbsp;</p><p>Radi se o Starlink satelitima koji su nedavno ušli u orbitu.</p>

Kada raketa izađe u orbitu ispušta gorivo

Nevjerovatan prizor na nebu: Objašnjenje iza neobičnog fenomena

<p>Naučnici u Japanu su započeli ispitivanja na ljudima za eksperimentalni lijek namijenjen ponovnom rastu zuba, označavajući potencijalni napredak u dentalnoj medicini.</p><p>Ispitivanje, koje je započelo u septembru 2024. godine, a cilj lijeka je pomoći osobama koje pate od gubitka zuba, stanja za koje nema trajnog lijeka.</p><p>- Želimo učiniti nešto kako bismo pomogli onima koji pate od gubitka ili nedostatka zuba. Iako do danas nije postojao tretman koji bi omogućio trajno izlječenje, smatramo da su očekivanja ljudi od rasta zuba visoka - rekao je Kacu Takahaši (Katsu Takahashi), rukovodilac stomatologije na medicinskom istraživačkom institutu bolnice Kitano u Osaki, u intervjuu za The Mainichi.</p><h2>Razvoj zuba</h2><p>Istraživanje se fokusira na gen-1 povezan s preosjetljivošću maternice (USAG-1), protutijelo za koje se zna da inhibira razvoj zuba kod sisara. Godine 2021. naučnici sa Univerziteta Kjoto, koji su također uključeni u trenutna ispitivanja, identificirali su monoklonsko protivtijelo sposobno poremetiti interakciju USAG-1 s koštanim morfogenetskim proteinima (BMP), koji igraju ključnu ulogu u formiranju zuba.</p><p>- Znali smo da suzbijanje USAG-1 pogoduje rastu zuba. Ono što nismo znali je hoće li to biti dovoljno. Tvorovi su difiodontne životinje sa sličnim zubnim uzorcima kao ljudi - rekao je Takahaši.</p><h2>Testiranje će trajati 11 mjeseci</h2><p>Naučnici testiraju lijek u studiji koja će trajati 11 mjeseci, a uključuju 30 muških sudionika u dobi od 30 do 64 godine kojima nedostaje barem jedan zub. Lijek se primjenjuje intravenski kako bi se procijenila njegova sigurnost i učinkovitost. U prethodnim ispitivanjima na životinjama nisu uočeni nikakvi štetni učinci.</p><p>Ako bude uspješna, bolnica Kitano planira proširiti liječenje na djecu u dobi od 2 do 7 godina kojima nedostaju najmanje četiri zuba, s krajnjim ciljem da lijek bude široko dostupan do 2030. godine. Dok je trenutni fokus na pacijentima s urođenim nedostatkom zuba, Takahaši se nada da bi tretman mogao pomoći svima koji su izgubili zub.</p>

Vještačka inteligencija dizajnira luksuzne vile u Sloveniji

Na dnu Jadrana otkrili tajnu skrivenu 7.000 godina: Sve je bilo prekriveno muljem

Neobičan fenomen više od 400 godina zbunjuje naučnike: Nova studija otkriva uzroke

Satelitski snimci otkrili: Sjeverna Koreja pravi svoj najmoderniji ratni brod, duplo je veći od svega što imaju

Amerikanka postavila rekord: Živjela 4 mjeseca sa svinjskim bubregom

Naučnici nadrogirali ribe: Rezultati istraživanja ih jako iznenadili

Naučnici upozoravaju: Otopit će se svi austrijski ledenjaci

OpenAI tuži Ilona Maska zbog uznemiravanja

Profesor Zubić za "Avaz": Dim koji izbacuje vulkan na Filipinima može izazvati vulkansku zimu

Veliki uspjeh naučnika: Uzgojili tri šteneta vuka od vrste koja je izumrla prije 10.000 godina

Asteroid 2024 YR4 sve bliži sudaru s Mjesecom 2032: Šansa porasla na 3,8 posto

Amazon lansira prve satelite iz projekta Kuiper: Novi korak u svemirskom internetu

Nakon više od 10 godina: ESA ugasila svoju svemirsku letjelicu Gaia

Zapanjujuće naučno otkriće: U ovom slučaju mozak počinje da "jede" sam sebe

Nevjerovatan prizor na nebu: Objašnjenje iza neobičnog fenomena

Naučnici u Japanu testiraju lijek koji bi mogao omogućiti ponovni rast zuba kod ljudi

Nauka

Vještačka inteligencija dizajnira luksuzne vile u Sloveniji

Na dnu Jadrana otkrili tajnu skrivenu 7.000 godina: Sve je bilo prekriveno muljem

Neobičan fenomen više od 400 godina zbunjuje naučnike: Nova studija otkriva uzroke

Satelitski snimci otkrili: Sjeverna Koreja pravi svoj najmoderniji ratni brod, duplo je veći od svega što imaju

Amerikanka postavila rekord: Živjela 4 mjeseca sa svinjskim bubregom

Naučnici nadrogirali ribe: Rezultati istraživanja ih jako iznenadili

Naučnici upozoravaju: Otopit će se svi austrijski ledenjaci

OpenAI tuži Ilona Maska zbog uznemiravanja

Profesor Zubić za "Avaz": Dim koji izbacuje vulkan na Filipinima može izazvati vulkansku zimu

Veliki uspjeh naučnika: Uzgojili tri šteneta vuka od vrste koja je izumrla prije 10.000 godina

Asteroid 2024 YR4 sve bliži sudaru s Mjesecom 2032: Šansa porasla na 3,8 posto

Amazon lansira prve satelite iz projekta Kuiper: Novi korak u svemirskom internetu

Nakon više od 10 godina: ESA ugasila svoju svemirsku letjelicu Gaia

Zapanjujuće naučno otkriće: U ovom slučaju mozak počinje da "jede" sam sebe

Nevjerovatan prizor na nebu: Objašnjenje iza neobičnog fenomena

Naučnici u Japanu testiraju lijek koji bi mogao omogućiti ponovni rast zuba kod ljudi