Nakon raskola u Krajini i formiranja A-SDA 2008. godine, prvi veći udar na SDA bio je kada je grupa od četiri državna parlamentarca odlučila 2017. godine da se usprotivi uvođenju akciza na naftu i naftne derivate, na čemu je insistirala Evropska unija.Tada su tu grupu činili Šemsudin Mehmedović, Sadik Ahmetović, Senad Šepić i Salko Sokolović.Ipak, Mehmedović se tada u posljednjem trenutku predomislio, dok su Ahmetović, Šepić i Sokolović, kao do tada visoki funkcioneri izbačeni iz stranke.<h2>Žuti karton</h2>Prvo je iz stranke izbačen Šepić, a „žuti karton“ je dat za Mehmedovića, Ahmetovića i Sokolovića.Ahmetović i Sokolović su onda izbačeni iz SDA, te odlučili da idu u formiranje Nezavisnog bloka zajedno sa Šepićem te gradonačelnikom Zenice Fuadom Kasumovićem, koji je također bio član SDA, ali je napustio ranije tu stranku.Ipak, ova stranka nije bila dugog vijeka i jedine rezultate je uspjela ostvariti na mjestima utjecaja Fuada Kasumovića. Tako je Kasumović imao gradonačelničku poziciju, a funkcionerka iz Zenice Aida Baručija je dobila mjesto u državnom parlamentu.Ipak, raskoli u Nezavisnom bloku su počeli vrlo brzo, odnosno 2019. godine. Prvo je isključen jedan od osnivača stranke Sadik Ahmetović, koji nakon toga nije bio više u prvom planu. 2020. godine je imenovan za direktora Doma za djecu bez roditeljskog staranja u Tuzli, a od 2022. do 2023. godine bio je savjetnik ministra energije, rudarstva i industrije FBiH.Nakon izbacivanja visokih kadrova Nezavisnog bloka, iste 2019. godine stranku je napustio i Salko Sokolović. On se nakon toga povukao iz javnog života.<h2>Brojne kritike</h2>Godine 2019., Nezavisni blok je napustio i Fuad Kasumović, a onda otišao u formiranje svoje stranke BHI-KF, koja je uspjela na posljednjim izborima da bude parlamentarna u izbornim jedinicama koje obuhvataju i Zenicu na svim nivoima.Narcisoidni Senad Šepić i dalje je predsjednik Nezavisnog bloka, stranke koja praktično ne postoji. Iako su isključivo kadrovi napuštali Nezavisni blok zbog kritika na njegov račun, on je smatrao da i dalje treba biti predsjednik, doduše "samome sebi". Jednim klikom na sajt ove stranke možete vidjeti da je zadnja objava na njihovoj stranici u decembru 2022. godine, a Izbori 2020. su posebna kategorija.Težak debakl su doživjeli na izborima 2022. godine, gdje u koaliciji s Platformom za progres i „Zelenim za državu“ nisu uspjeli niti na jednom nivou da budu parlamentarni. Nakon toga se Senad Šepić okrenuo privatnom biznisu, odnosno energetskom sektoru.

On je i dalje predsjednik stranke koja praktično ne postoji

Gdje je i šta radi predsjednik Nezavisnog bloka Senad Šepić

U Mostaru će danas biti održan sastanak lidera stranaka koji će pokušati pronaći rješenja za preostale zakone kako bi Evropska unija otvorila pregovore s Bosnom i Hercegovinom. Inače, Evropska unija će 21. marta odlučivati o otvaranju pregovora za pristupanje s BiH. Oni su pojednostavili kriterije za BiH, pa umjesto 14 prioriteta Evropske komisije, sve je svedeno na tri zakonska rješenja. Potrebno je da se usvoje zakon o sudovima, zakon o sukobu interesa te izmjene Izbornog zakona BiH.<h2>Određeni pomaci</h2>Nakon posljednjeg sastanka su formirane radne grupe za sva tri zakonska rješenja, a svaku čine po jedan predstavnik SNSD-a, HDZ-a i trojke, koji su trebali približiti stavove do narednog sastanka lidera stranaka, gdje bi se trebao dovršiti dogovor.Ipak, prema informacijama do kojih je došao „Dnevni avaz“, niti jedna od tri radne grupe nije postigla dogovor uoči sastanka.Radna grupa za izmjene Izbornog zakona je napravila određene pomake, ali do konačnog dogovora nije došlo.Kako nam je kratko rekao predstavnik Radne grupe za zakon o sukobu interesa Predrag Kojović (NS), ista situacija je i s ovim prijedlogom. - Još nema dogovora, blizu smo, a daleko - kratko je Kojović kazao za „Avaz“.<h2>Različiti stavovi</h2>Aljoša Čampara (NiP), član Radne grupe za zakon o sudovima, također nije optimističan.- Sumnjam da smo uspjeli napraviti neku vrstu dogovora, na početnim smo položajima i pozicijama. Ne možemo prihvatiti da Apelacioni odjel Suda BiH bude izvan Sarajeva ili eventualno Istočnog Sarajeva - kazao je Čampara za „Avaz“.

Dodao je da se ne mogu dirati ni nadležnosti Suda BiH.- Razlog više za to je to što je i Venecijanska komisija tražila da se one taksativno pobroje i preciziraju. Kolege iz RS traže nešto drugo, a to je da sjedište bude u Banjoj Luci i da se smanje nadležnosti - kazao je Čampara.<h2>Čeka se Bunoza</h2>- Preostalo je na ministru pravde Davoru Bunozi da predloži konačni nacrt zakona usaglašen sa zahtjevima EU i međunarodnih institucija, pa ćemo vidjeti na sastanku lidera kako će to sve ići - rekao je Čampara.

Ne možemo prihvatiti da Apelacioni odjel Suda BiH bude izvan Sarajeva ili eventualno Istočnog Sarajeva, rekao je Čampara

Radne grupe bez pronalaska rješenja: Sada je sve na liderima stranaka

Mađarski državljanin Erno Zabo Caki (Szabo-Csaki), osumnjičen za ubistvo supruge Selme Baluković, još se nalazi u Univerzitetskom kliničkom centru Tuzla, potvrdila je za portal "Avaza" portparolka ove zdravstvene ustanove Ersija Aščerić-Mujedinović.- On se još nalazi u Jedinici intenzivne njege, samostalno diše, svjestan je i komunikativan te stabilnih vitalnih parametara - kazala je Aščerić-Mujedinović za "Avaz".Podsjećamo, zločin se desio 21. februara u tuzlanskom naselju Lipnica, a ubijena žena je imala povrede na vratu i ubodnu povredu u predjelu grudnog koša.Policija je u kući pronašla njenog supruga, mađarskog državljanina, koji je imao ubodne rane u predjelu stomaka. U kući je pronađeno i više komada oružja.&nbsp;Iza Selme Baluković su ostali sin, kćerka, majka, brat, unuk te brojna rodbina i prijatelji, a dženaza joj je klanjana jučer.

Iza Selme Baluković su ostali sin, kćerka, majka, brat, unuk te brojna rodbina i prijatelji, a dženaza joj je klanjana jučer

Ubica supruge iz Tuzle još se nalazi u UKC-u: Poznato u kakvom je stanju

Nermin Nikšić tokom svog upravljanja SDP-om nastoji ponuditi drugačiji stil od svog prethodnika Zlatka Lagumdžije. Iako Lagumdžijino kontroliranje svake organizacije SDP-a nije bilo pohvalno, ni Nikšićevo puštanje da se stvari dešavaju ''svojim tokom'' i interveniranje tek kada nastane problem nisu nešto što se sviđa članstvu ove stranke.<h2>Šteta i jarani</h2>Da SDP nije naviknut ponašati se kao vlast, pokazalo se više puta, s obzirom na to da od početka ovog milenija osvajaju tek svaki treći mandat, ali, nakon svakog mandata na vlasti, izroni mnoštvo problema. Razlog za to je taj što, nakon opozicionog djelovanja, većina funkcionera očekuje neke funkcije, a nije moguće da ih svi ostvare. To izaziva brojne svađe, ali klasične frakcije ne postoje. Postoje interesne grupe koje su duboko isprepletene. Tako, naprimjer, Nermin Nikšić nije u dobrim odnosima s načelnikom Starog Grada Irfanom Čengićem, ali jeste s predsjednikom SDP-a KS Adnanom Štetom, koji je dobar prijatelj Irfana Čengića. Takvih slučajeva je još mnoštvo.Problemi postoje u Kantonu Sarajevo, gdje je Adnan Šteta pokušao smijeniti neke općinske organizacije, a onda su one pokušale smijeniti njega. Ipak, Šteta ih je umirio obećavši im neke pozicije. Nakon toga je postavljena radna grupa u Novom Sarajevu, a time je izvisio Samir Suljević, inače blizak Zukanu Helezu, što bi moglo uzrokovati dodatne probleme u vrhu stranke. Za vrh stranke predstavlja problem i to što se Denis Bećirović od izbora u Predsjedništvo BiH ne pojavljuje na sjednicama organa stranke.Novi problem u SDP-u je izbio u Mostaru, kada su nastale dvije struje, od kojih jedna nije bila za koaliciju sa SDA. Na kraju je sve puklo oko ministra Zanina Vejzovića, a Centrala stranke je stala na stranu Anera Žuljevića i Lane Prlić te je imenovana radna grupa u SDP-u Mostar. U svemu tome je izvisio i Arman Zalihić, koji je dobio podršku heroja odbrane Mostara Zorana Perića.<h2>Problemi u Sarajevu</h2>Do linije pucanja je dovelo kada su u SDP-u Stari Grad primljene osobe koje su ranije smatrane odgovornima za rušenje izbora Bogića Bogićevića za gradonačelnika Sarajeva. Na to nisu reagirali ni Kantonalna organizacija SDP-a ni vrh stranke.- Ne želim da prihvatim da izdajice Bogića Bogićevića postaju članovi SDP-a - rekao je za „Avaz“ Igor Stojanović, potpredsjednik FBiH i predsjednik SDP-a Centar.Revolt i različita mišljenja izaziva i to što bi se u SDP 12 godina nakon isključivanja, mogao vratiti kadar iz Cazina Ekrem Prošić zvani Maršal, koji je, smatra članstvo, izdao SDP zbog Željka Komšića.<h2>Situacija u RS</h2>Izraženo nezadovoljstvo kod dugogodišnjih članova postoji i u RS, jer svim procesima upravlja Vojin Mijatović, koji se prije nekoliko godina priključio stranci, čime je marginaliziran Enes Suljkanović, koji je dugo godina prisutan u političkom životu RS.

Klasične frakcije ne postoje, nego samo interesne grupe koje su duboko isprepletene

Predsjedništvo SDP-a: Unutrašnji problemi

Javna prepucavanja na svakom koraku: Šta su uzroci raskola u SDP-u

U javnom prostoru se često olako daju teške izjave, a nerijetko za njih nema nikakvog pokrića. Jedina poenta tih izjava bude da imaju odjeka u javnosti, pa hapšenje Milorada Dodika najavljuju oni koji za to nisu nadležni, često se daju etikete izdajnika, dok zvaničnici iz RS bez minimuma ustručavanja daju teške kvalifikacije na račun visokog predstavnika Kristijana Šmita (Christian Schmidt) i ambasadora SAD Majkla Marfija (Michael Murphy).O ovoj tematici smo razgovarali sa prof. dr. Nerminom Mujagić sa Fakulteta političkih nauka u Sarajevu koja se, između ostalog, bavi i političkim komuniciranjem te predaje istoimeni predmet.<h2>Bez rješenja</h2>Prof. dr. Mujagić ističe da je se odavno u političkoj komunikaciji u BiH govori bez argumenata, bez činjenica, da smo u prostoru manipulacije i da se često iznose poluistine.- Nisu to često ni direktne laži, nego informacije koje su dosta spinovane, kojima se promijeni neka riječ ili kontekst i dobije se potpuno drugo značenje. Zbog toga mi imamo u BiH vrlo destruktivnu političku komunikaciju. Imamo komunikaciju koja ne nudi nikakva rješenja, ne vodi nikakvom napretku. Zbog toga imam običaj da često kažem da živimo prostor antipolitike. Ovo nisu politički govori, nisu politički narativi, narativi su nekih polumišljenja, poluznanstvenih retorika, tako da je politička komunikacija u BiH izložena spektakularnim naracijama – kazala je prof. dr. Mujagić za „Avaz“.Zbog toga se, ističe profesorica, stalno se ponavljaju prijetnje i uvrede, stvaranje politike „mi i oni“, s tim da „mi i oni“ mogu biti i etničke skupine, predstavnici vlasti i međunarodna zajednica ili neke druge grupe, ali to su grupe koje zatvaraju dijalog u komunikaciji i zatvaraju prostor za vođenje uspješne politike.- Ako kontekstualiziramo neke konkretne slučajeve, onda me brine to što narativ dolazi od visokih zvaničnika vlasti i onda ga ne možemo samo posmatrati kao spektakl, kao nešto što treba da potvrdi neku određenu politiku, kao prazan politički govor, nego moramo govoriti o opasnim strategijama i narativima koji dijele bh. prostor – poručila je prof. dr. Mujagić.<h2>Mjesto moći</h2>Sve veći značaj u političkoj komunikaciji imaju i društvene mreže, političari sve više sredstava ulažu na taj segment političke komunikacije. Pitali smo profesoricu da li u tom segmentu kaskamo za ostatkom svijeta, a ona ističe:- Mislim da se dovoljno koristi i da ne zaostajemo za svijetom po pitanju kvantiteta. Društvene mreže jesu tu prisutne, po mojoj procjeni možda i previše, jer nemamo odbrambeni mehanizam. Potrebno je i odgovorno se ponašati na društvenim mrežama, što mislim da nedostaje i to ne samo političkoj, nego i kulturnoj i medijskoj javnosti. Taj prostor je toliko otvoren da se uplašite kada uđete na njega, kada vidite koliko tu ima govora mržnje, diskriminacije. Nemam egzaktne podatke, ali ono što primjećujem da je politika shvatila da to jeste novo mjesto moći i da to koriste.Navodi da među njima možda ima i pojedinaca koji to koriste proaktivno. Poručuje da nije dovoljno da se samo posmatra nečije prisustvo i popularnost, nego i kvalitet sadržaja.- Ako postoji proaktivno učešće, onda fali demokratski sadržaj. Ako imate neku politiku ka nekim demokratskim idealima i načelima onda tu zakaže vidljivost, koja je danas nažalost postala presudna za politiku na društvenim mrežama. To prati i priča da tu često rade i timovi za komunikacije, da tu političari često nisu oni koji upravljaju svojim profilima, ali oni su tu jer žele da imaju političke poene, to je dio političke strategije, a zapravo neki njih PR odgovara i radi na promociji, pa to u konačnici nije i stvarna slika i komunikacija sa stanovništvom – navela je prof. dr. Mujagić.<h2>Utjecaj pandemije</h2>Upitana da li je aktivnosti na društvenim mrežama ubrzala pandemija koronavirusa, s obzirom da se izborni proces 2020. godine održavao bez tradicionalnih skupova, pa su se političari morali okrenuti alternativnim metodama, Mujagić kaže:- Može se to sagledati i na taj način, ali mislim da je to dio globalnih procesa. Mi smo skloni da oponašamo svijet, ali to nikada ne uradimo cjelovito, nego uzmemo ono što nam se dopada, a onaj dio koji podrazumijeva odgovornost izostane. Vjerovatno jeste utjecala i pandemija, jer tada smo svi morali da se prilagodimo novom načinu poslovanja, komuniciranja, odlaska na posao, školstva i tako dalje. To je bila kriza koja je stvarala priliku da se mnogi obuče i osposobe da komuniciraju online, ali nedostaje dosta etičkih i moralnih momenata koji bi to trebalo da prate. To je jedna strana priče, a druga je da često digitalizacija pretvori u neku vrstu autoritarizma, jer oni koji upravljaju sa tim društvenim mrežama, medijima daju sebi za pravo da upravljaju i čitavim realnim sektorom, što je opet nešto potpuno drugačije.

Nisu to često ni direktne laži, nego informacije koje su dosta spinovane, kojima se promijeni neka riječ ili kontekst i dobije se drugo značenje

Prof. dr. Mujagić: Živimo prostor antipolitike

Prof. dr. Nermina Mujagić za "Avaz": Opasne strategije i narativi dijele BiH

Hrvatsku ove godine očekuju čak tri izborna procesa. Prvo će u junu građani susjedne države imati priliku birati europarlamentarce, krajem ljeta se očekuju izbori za Hrvatski sabor, a prvi krug predsjedničkih izbora će se održati krajem 2024. godine. O tome šta se može očekivati od izbora u Hrvatskoj, da li neko može da parira HDZ-u, razgovarali smo sa hrvatskih filozofom i politologom prof. dr. Žarkom Puhovskim.<h2>Niz elemenata</h2>Opozicija u Hrvatskoj je prošle sedmice organizirala proteste. Da li to postoji među opozicijom potencijal da se ugrozi dugogodišnja vladavina HDZ-a?Situacija je takva da HDZ kao stranka gotovo sigurno pobjeđuje na izborima, ali je jako upitno mogu li nakon toga skupiti natpolovičnu većinu u Saboru za formiranje Vlade. Oni ostaju najjača stranka, ali je pitanje kakav će biti njihov koalicioni potencijal, što će ovisiti o čitavom nizu elemenata, a većina nas smatra da to najviše ovisi o izlaznosti.To su pokazali i nedavni izbori u Poljskoj, trebala bi značajno visoka izlaznost, od 60 do 65 posto, s obzirom na napuhane popise birača, da bi se HDZ našao u poziciji da ne može sastaviti većinu, jer inače će doći do kupovine i prodaje mandata. Bit će nekoliko manjih stranaka i pojedinačnih zastupnika i zastupnica i tu bi HDZ mogao imati šansu.S druge strane je pitanje kako će opozicija nastupati. Za sada na ljevici postoje dvije koncepcije, jedna je da idu svi zajedno ili kao dvije koalicije. Mislim da su dvije koalicije bolja varijanta, jer značajan dio birača i biračica na ljevici ne želi glasati za SDP nakon neugodnih iskustava sa tom strankom. U zajedničkoj koaliciji bi došlo do toga da bi nemali broj ljudi s tog političkog spektra ostao kod kuće, a onda ne bi bilo šanse za pobjedu. Ukoliko se formiraju dvije koalicije onda se glasovi mogu rasporediti na dvije strane, a da se ne izgubi previše u atomiziranju lista.Na desnici gotovo sigurno ne može doći do jedinstvene liste, jer je već počeo sukob i tamo sigurno ulaze dvije stranke u Sabor, a to Domovinski pokret i MOST, a ostali će se morati nekome „prikrpiti“.<h2>Strogi propisi</h2>Kakav je domet ljevice, kada se uzme u obzir da SDP ima jaku infrastrukturu, ali brojne unutrašnje probleme, a na drugoj strani Možemo nema unutrašnjih problema, no ima slabu stranačku infrastrukturu izvan Zagreba?- Problem grupe „Možemo“ je to da se oni nalaze u sitauciji da svojom organizacijom ne „dohvataju“ značajan dio Hrvatske, koja je podijeljena u 10 izbornih jedinica. U bar pet od njih „Možemo“ nikoga nema i njima će biti problem sastaviti liste. Oni su uveli jako stroge propise za pristupanje stranci i zbog toga oni nemaju više ni mogućnosti da na vrijeme uvrste u svoju stranku nove članice i članove. To će dovesti do toga da će na listi imati ljude koji nisu njihovi članovi.Da li HDZ može ugroziti afera „Turudić“, gdje je novoimenovani glavni državni tužilac razmjenjivao sporne poruke sa tadašnjom visokom funkcionerkom HDZ-a Josipom Rimac?- Do sada se pokazalo da nikakve afere ne utiču na rejting HDZ-a, oni su čvrsto prvi. Oni su na 3-4 posto od onog što su bili u najboljim danima, ali su daleko ispred svih ostalih i to pokazuje dosadašnje iskustvo. Nemamo istraživanja nakon afere „Turudić“, no meni se čini da je Turudić premali problem za koncentriranje napada na HDZ, jer HDZ-u uvijek odgovara kada je u nekoj poteškoći. Primjera radi, Turudić je neko ko je predsjedavao sudom koji je rehabilitirao Alojzija Stepinca i isporučio udbaše Njemačkoj, što njihovom biračkom tijelu izgleda dovoljno.<h2>Bez ozbiljnog konkurenta</h2>Da li HDZ ima adekvatnog kandidata koji se može suprotstaviti Zoranu Milanoviću?- Moje mišljenje o tome je jednostavno – ako HDZ pobijedi na parlamentarnim izborima gotovo je sigurno da Milanović pobjeđuje na predsjedničkim. Ako ne pobijedi HDZ, onda bi situacija mogla biti drugačija, jer uvijek je bila praksa u Hrvatskoj da se za predsjednika bira neko ko nije uz parlamentarnu većinu. Ipak, u ovom trenutku Milanović je bez ozbiljnog konkurenta.

Mislim da su dvije koalicije za ljevicu bolja varijanta, jer značajan dio birača i biračica na ljevici ne želi glasati za SDP

Prof. dr. Žarko Puhovski za "Avaz": HDZ gotovo sigurno pobjeđuje, jedino pitanje je koalicioni potencijal

Kada je izabran Kenan Uzunović u Predstavnički dom Parlamenta FBiH niko nije očekivao da će privući mnogo pažnje po bilo kojem pitanju osim po tome što je jedan od najmlađih izabranih kadrova.Mandat je dobio kao član stranke BHI-KF, čiji je predsjednik gradonačelnik Zenice Fuad Kasumović. Važio je za jedan od najodanijih kadrova Fuada Kasumovića. Ipak, kako se počelo približavati imenovanje Vlade FBiH u aprilu prošle godine, počele su kružiti razne priče oko Uzunovića.Nekoliko dana pred imenovanje Vlade FBiH iz stranke NES su objavili fotografije kako Uzunović pristupa toj stranci.Uprkos fotografijama, Kasumović je nekoliko dana prije imenovanja Vlade FBiH tvrdio da je on i dalje član BHI-KF, dok je Uzunović bio nedostupan za medije, ali se kratko oglasio na društvenim mrežama, gdje je kazao da će podržati imenovanje Vlade FBiH, iako je NES bio protiv toga.<h2>Pljuvan i poljevan vodom</h2>Nakon imenovanja Vlade FBiH Uzunovića su okupljeni ispred Parlamenta FBiH pljuvali i poljevali vodom, jer su smatrali njegov glas ključnim za imenovanje Vlade FBiH.Isti dan je Uzunović na Face televiziji kazao da mu je nuđeno prvo dva, a onda i tri miliona da ne glasa za imenovanje Vlade FBiH.

Nakon toga je Tužilaštvo KS počelo provoditi istragu po službenoj dužnosti po ovom pitanju.Krajem avgusta je objavljeno da zastupnik Arnel Isak, sin ministra unutrašnjih poslova FBiH Rame Isaka, odustaje od mjesta dopredsjedavajućeg Predstavničkog doma, a da za to mjesto predlaže Kenana Uzunovića, koji je u međuvremenu postao dio Kluba zajedno sa Isakom i Elzinom Pirić.Tada je reagovao i gradonačelnik Zenice Fuad Kasumović, koji je kazao da je Uzunović prešao u stranku Snaga naroda, iako službene potvrde toga nikada nije bilo.- Kenan Uzunović, koji je u ime BHI-KF dobio mjesto dopredsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH, nakon izdaje BHI-KF, potom prelaska u NES i naplaćivanja pomenutog prelaska, trenutno je prešao u Snagu naroda i zajedno sa Ramom Isakom sada su napravili trojku koja je ključna u Federaciji. Zaboravio je “moralni” da nije on osvojio mandat nego moja stranka i moje ime – naveo je tada Kasumović.<h2>Nije imenovan</h2>Zbog blokade procesa rada komisija od strane opozicije on nikada nije imenovan za mjesto dopredsjedavajućeg, a istraga Tužilaštva KS je nastavljena.Jutros je Uzunović saslušan u svojstvu osumnjičenog zbog davanja lažnog iskaza, a kasnije je pušten iz prostorija SIPA-e da se brani sa slobode. Iako su mnogi to protumačili kao da je on izmislio da mu je nuđen novac, to uopšte nije bio predmet hapšenja i to će dalja istraga pokazati.Da li je na ovaj način Uzunović pokušavao dizati sebi cijenu kod trojke, ukoliko je riječ o lažnoj izjavi, tek ostaje da se vidi.Naime, sporno je to što je on tokom saslušanja u svojstvu svjedoka lažno naveo da je svoj telefon kojim je snimio audio zapis u kojem mu se nudi novac od N.N. osobe, promijenio a snimak izbrisao. Međutim, istragom je utvrđeno da nije promijenio telefon, već ga je nakon saslušanja ugasio i prestao koristiti iako je znao da on predstavlja bitan dokaz u ovom krivičnom postupku.Važnost Uzunovića je velika i zbog toga što vladajuća većina u Predstavničkom domu ima svega 51 zastupnika, a 50 glasova je potrebno za usvajanje bilo koje odluke. U ovoj tijesnoj većini važan je svaki glas, pogotovo ukoliko je neko odsutan sa sjednice. Osim toga, sada problem postavlja i to što je zastupnik Halil Bajramović (NiP) ostao bez mandata nakon što je pravosnažno osuđen na zatvorsku kaznu, pa će biti potrebno sačekati okončanje procedure imenovanja njegovog nasljednika.

Iako su mnogi to protumačili kao da je on izmislio da mu je nuđen novac, to uopšte nije bio predmet hapšenja i to će dalja istraga pokazati

Kako je preko noći postao poznat Uzunović, koji je dao lažnu izjavu oko svog telefona

Vlada KS na današnjoj sjednici smijenila Upravni odbor Domova zdravlja KS, potvrđeno je za portal "Avaza".Dosadašnji predsjednik Upravnog odbora Ademir Spahić (SDP) je kazao za "Avaz" da nije dobio službeno tu odluku, ali da je nezvanično saznao da se to desilo.Ova odluka je uslijedila nakon što Skupština KS nije usvojila Izvještaj o radu i finansijskom poslovanju Domova zdravlja KS za 2022. godinu.&nbsp;Na današnjoj sjednici nije razmatran status Nadzornog odbora ni direktora Doma zdravlja KS Abela Baltića (SDP).

Dosadašnji predsjednik UO Ademir Spahić (SDP) je kazao za "Avaz" da nije dobio službeno tu odluku, ali da je nezvanično saznao da se to desilo

Vlada KS smijenila Upravni odbor Domova zdravlja

Zbog saobraćajne nesreće koja se desila u tuzlanskom naselju Brčanska Malta uhapšena je jedna osoba, saznaje portal "Avaza".Radi se o muškarcu osumnjičenom za trgovinu narkoticima.Naime, ovaj muškarac odbio se zaustaviti s vozilom na intervenciju policije te se zabio u drugo policijsko vozilo, koje nije bilo u pokretu.Nakon toga dao se u bijeg, ali je brzo uhapšen.U toku je uviđaj, nakon kojeg će biti poznato više informacija. Prema nezvaničnim informacijama "Avaza", kod njega su pronađeni narkotici.

Prema nezvaničnim informacijama "Avaza", kod njega su pronađeni narkotici

Detalji drame u Tuzli: Zabio se u policijsko vozilo, pa pokušao pobjeći, ubrzo uhapšen

Novi crnogorski premijer Milojko Spajić, koji je na čelo crnogorske vlade izabran nedavno, obećao je da će ova država, osim čvrstog koraka ka EU i s već postignutim članstvom u NATO-u, brzo postati evropski Singapur.On je ovo izjavio prilikom jučerašnjeg prijema pomoćnika državnog sekretara SAD za evroazijska pitanja Džejmsa Obrajana (James O’Brien), koji je pohvalio crnogorsko rukovodstvo na čvrstom putu Crne Gore, koja je, kako je kazao, jak partner NATO saveza, te je snažno podržao Crnu Goru na putu ka EU.I dok je crnogorski premijer Spajić govorio o tome da je Crna Gora veoma uspješno zatvorila najviše pregovaračkih poglavlja za prijem u EU i reprizi singapurskog uspjeha, istovremeno se u medijima pojavio Igor Dodik.On je na platformi X napao Spajića, kojem se ranije divio, tvrdeći da je isti dobio „amneziju“ jer je kazao kako je dan RS neustavan.Još gore, mlađi Dodik ga je direktno optužio za „gubitak identiteta“ i stavova za koje se zalagao te mu poručio da njime „rukovode dvije strane ambasade, a ne narod, što se, sigurno, neće dobro završiti“.Upravo u istom danu podrške SAD Crnoj Gori i želje da se ona singapurski razvija – što je politika budućnosti u regionu – pojavio se anahronizam mladog Dodika i pokušaj vraćanja Crne Gore u politiku prošlosti, politiku sukoba, miješanja u unutrašnje stvari susjednih država i sukobljavanja na anahronim temama prošlosti.Inače, 36-godišnji Spajić je obrazovanje stjecao u Japanu na Osaka i Saitama univerzitetu. Zvanje magistra stekao je u Francuskoj na HEC Paris, koji je, prema ''Financial Timesu'', broj jedan škola u Evropi za finansije. Nakon toga osnovao je svoj startup i radio u Tokiju i Singapuru, u globalnoj bankarskoj grupaciji ''Goldman Saks''. U vladi Zdravka Krivokapića bio je ministar finansija i socijalnog staranja.

Istoga dana kada prima u posjetu Džejmsa Obrajana, koji daje podršku Crnoj Gori, Spajića je brutalno izvrijeđao Igor Dodik

Milojko Spajić: Sudar različitih svjetova

Centralna izborna komisija BiH oduzela je danas mandat zastupnicima u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH Fadilu Novaliću (SDA) i Halilu Bajramoviću (NiP) zbog pravosnažnih sudskih presuda.Razlog za to je što Izborni zakon predviđa oduzimanje mandata svim zastupnicima koji su osuđeni na zatvorsku kaznu od šest mjeseci ili duže.Nekadašnji premijer FBiH, a onda i zastupnik Novalić, ostao je bez funkcije iz razloga jer je osuđen na četiri godine zatvorske kazne zbog kupovine kineskih respiratora u vrijednosti 10,5 miliona KM za vrijeme pandemije koronavirusa.

Halil Bajramović je osuđen na tri godine zatvorske kazne zbog obmane pri davanju kredita.<h2>Zildžić uskoro ostaje bez mandata</h2>Bez mandata će uskoro ostati još jedan zastupnik iz ovog doma Salko Zildžić (SDA). Naime, Salku Zildžića je Viši sud u Užicu osudio zbog pokušaja unošenja oružja u Srbiju na godinu zatvora u kućnim uvjetima uz nanogicu, koju će održati u Tuzli. Da bi presuda bila pravosnažna, mora je potvrditi i nadležni sud u Tuzli, no na to se još uvijek čeka.

Ovakva praksa u BiH i nije neka novost, pa su brojni parlamentarci i ministri i u prošlosti bili osuđivani, kako toku mandata, tako i nakon njega, ali neki i u periodu prije mandata koji je ulazio u domen zastare.Naime, prema Krivičnom zakonu FBiH, uvjetna presuda se briše iz kaznene evidencije godinu nakon isteka kazne, novčana i zatvorska kazna do jedne godine se brišu nakon što prođu tri godine, dok se zatvorska kazna od jedne do tri godine briše nakon pet godina od izvršenja kazne. Uvjet je da za vrijeme trajanja kazne osuđenici ne počine novo krivično djeloRekorder po broju krivičnih djela među aktuelnim zastupnicima u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH je Hamdija Abdić Tigar. Zbog različitih krivičnih djela osuđivan je ukupno pet puta. Najstrožija kazna mu je izrečena 2007. godine za razbojničku krađu u Bihaću nakon završetka rata. On i Emin Pivić su tada u kafiću zarobili poduzetnika Nedžada Bajrića. Skoro četiri sata udarali su ga nogama, rukama, pištoljem i ostalim predmetima, prijeteći da će ga ubiti ukoliko im ne preda 200 hiljada njemačkih maraka, a kada su shvatili da neće dobiti novac Pivić je ranio Bajrića te su mu oduzeli mobitel, narukvicu, sat i novac.Abdić je tada dobio dvije godine zatvorske kazne, a samo deceniju kasnije postao je zastupnik. Od trenutka krađe do pravosnažne presude je osuđivan još tri puta zbog nasilničkog ponašanja. Odbijao je izdržavanje kazne, pa je bio prinudno priveden u KPZ Zenica 2009. godine. Osim toga, osuđen je i za oštećenje tuđe stvari.<h2>Uslovne kazne</h2>Ramo Isak je četiri godine bio zastupnik u Skupštini ZDK i delegat u Domu naroda Parlamenta FBiH, a sada je ministra unutrašnjih poslova BiH, a iza sebe je imao pravosnažne presude.

Općinski sud u Zenici je u decembru 2013. godine zbog nasilništva osudio Isaka na uvjetnu polugodišnju zatvorsku kaznu koja nije izvršena jer u roku od godinu dana nije počinio novo krivično djelo. Tri godine ranije je osuđen zbog prijetnji novinaru i tada je dobio uvjetno dva mjeseca zatvora.U prošlom mandatu bez mjesta u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH ostao je Senaid Begić (SDP), koji je osuđen na dvije i po godine zatvora zbog zloupotrebe položaja, pronevjere i prevare u službi, nezakonitog zapošljavanja, refundiranja troškova liječenja u inostranstvu, zloupotrebe troškova prevoza i prisvajanja mobitela koji je bio u vlasništvu Zavoda zdravstvenog osiguranja ZDK.

Duško Radun (SNS FBiH) ostao je bez mandata u Domu naroda Parlamenta FBiH još 2019. godine zbog presude kojoj je osuđen na osam mjeseci zatvora. Radun je osuđen jer je iskoristio službeni položaj da sebi pribavi imovinsku korist koja na štetu Općine Bosansko Grahovo prelazi iznos od 10 hiljada KM. On je iz općinske blagajne podizao novac i trošio ga u restoranima i hotelima.<h2>Goraždanska priča</h2>U prošlom mandatu su u Domu naroda Parlamenta FBiH sjedila dvojica delega iz stranke Goraždanska priča, a obojica su bili osuđivani. Edim Fejzić je osuđen u toku mandata zbog podmićivanja birača ispred prostorija njegove stranke na tri mjeseca, ali s obzirom da je riječ o kazni manjoj od šest mjeseci on je sjedio do kraja mandata na toj poziciji.

Njegov stranački kolega Sejad Tatarin je osuđen prije mandata na 40 dana zbog ugrožavanja sigurnosti. Usljed prepirke Tatarina i Ramiza Dragolja u punom goraždanskom kafiću došlo je do potezanja pištolja i jurnjave koja je završila tako što je metak pogodio vanjski zid obližnjeg motela. Dragolj je u strahu za svoj život bježao, a za njim je pucao Tatarin, tadašnji gradski vijećnik u Goraždu. Tatarin je i ranije imao problema sa zakonom. Sud u Goraždu mu je 2012. godine izrekao uvjetnu novčanu kaznu od 500 KM zbog oštećenja tuđe stvari, pisao je ranije CIN.

<h2>Tufekčić - više puta presuđivan</h2>U toku prošlog saziva Doma naroda PFBiH Jasenko Tufekčić (SDA) je pravosnažno osuđen na tri mjeseca zatvora uslovno za zloupotrebu položaja, jer je kao zamjenik predsjedavajućeg Skupštine Livanjskog kantona nezakonito zaposlio jednu osobu. Protiv njega se vodio još jedan postupak kojim se teretio da je od 2011. do 2017. godine kao delegat i dopredsjedavajući podnio 355 naloga za službeno putovanje u koje je upisivao netačne podatke. Službeno vozilo je koristio za potrebe stranke, a u naloge za službeno putovanje upisivao je da dolazi ličnim automobilom, iako u vlasništvu nije imao svoj automobil, niti položen vozački ispit. On je priznao krivicu nakon isteka mandata te je osuđen na osam mjeseci zatvorske kazne, koju je on zamijenio za novčani iznos od 24.000 KM.U prošlom mandatu je u Parlamentu FBiH zastupnik bio Eldin Vrače (Snaga centra), koji je dva puta osuđivan na ukupno deset mjeseci uslovno. Naime, on je 2016. ušao u radnju svog navodnog dužnika, razbio vitrinu, uzeo laptop i udario službenicu, a 2019. je otjerao komunalne inspektore koji su došli u kontrolu nakon naredbe da ukloni baštu svog kafića.

U prošlom mandatu je, osim funkcije zastupnik u Skupštini TK, delegat u Domu naroda PFBiH bio i Boris Krešić (DF). On je zbog učešća u tučnjavi osuđen uvjetno na kaznu zatvora od tri mjeseca, koja se neće izvršiti ako u roku od jedne godine ne počini novo krivično djelo. Osudio ga je Općinski sud u Živinicama 2005. godine.

Salmir Kaplan (SDA), aktuelni zastupnik u Skupštini HNK, također ima sudski proces iza sebe. Naime, on je prvo nepravosnažno osuđen na dvije godine zatvorske kazne&nbsp;zbog nasilnog prekida izbora u Stocu u oktobru 2016.godine, a onda je ta presuda poništena odlukom Žalbenog vijeća Kantonalnog suda u Mostaru te je predmet vraćen na ponovni postupak.

Izborni zakon predviđa oduzimanje mandata svim zastupnicima koji su osuđeni na zatvorsku kaznu od šest mjeseci ili duže

Novalić, Tufekčić, Begić i Abdić Tigar

Od Tufekčića i Begića do Novalića: Ko su parlamentarci "izvan zakona", a koji su odlučivali o našim sudbinama

Iako su pojedini mediji danas objavili vijest da je Ured disciplinskog tužioca VSTV-a podnio disciplinsku tužbu protiv Lejle Numanović, sutkinje Općinskog suda u Gradačcu, zbog disciplinskog prekrašaja "nemar ili nepažnja u vršenju službenih dužnosti", riječ je o informaciji staroj više od dva mjeseca.Tome svjedoči i tekst "Dnevnog avaza" objavljen 13. decembra prošle godine na našem portalu. - Nije zatraženo privremeno udaljenje od dužnosti sutkinje Numanović, zato što nisu ispunjeni uslovi propisani članovima 76. i 77. Zakona o VSTV-u BiH - navedeno nam je tada.

Podsjećamo, sutkinja Lejla Numanović odbila je zahtjev policije u Gradačcu da monstrumu Nerminu Sulejmanoviću zabrani prilaz Nizami Hećimović, koju je on nedugo zatim brutalno likvidirao.<h2>Službena zabilješka</h2>Numanović je, i pored izjave nastradale Hećimović te službene zabilješke pripadnika MUP-a TK, odbila zahtjev da se nasilniku zabrani prilazak nevjenčanoj supruzi – koju je, da stvar bude gora, pretukao jer mu je servirala neukusnu hranu – zbog, kako je navela, nedostatka dokaza.

"Avaz" saznaje: Podnesena disciplinska tužba protiv sutkinje iz Gradačca Lejle Numanović 

Sud je o tome odlučivao nakon što je Nizama partnera od kojeg je pobjegla prijavila za nasilje, o čemu je "Avaz" detaljno pisao.Tada je u dijelu obrazloženja o rješenju u kojem je bio iskopiran dio rješenja druge osobe.<h2>Materijalna greška</h2>Naime, u dijelu rješenja odjednom se, ničim izazvano, pojavilo ime čovjeka koji se zove Muharem Ćelosmanović u svojstvu počinitelja nasilja umjesto imena Nermina Sulejmanovića.Sutkinja je to pravdala materijalnom greškom, koju je, navodno, odmah ispravila. Također, ona se u prijavi pravdala time da nije poznavala nasilnika Sulejmanovića i da je mislila da će policija pronaći dokaze.

Numanović je, i pored izjave nastradale Hećimović te službene zabilješke pripadnika MUP-a TK, odbila zahtjev da se nasilniku zabrani prilazak

Disciplinska tužba protiv sutkinje koja nije odredila mjere zabrane prilaska Nizami Hećimović podnesena prije više od dva mjeseca

Na današnjoj sjednici Centralne izborne komisije BiH pravosnažno presuđeni zastupnik u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH Fadil Novalić je ostao bez mandata u ovom domu. Ovu odluku su članovi CIK-a donijeli jednoglasno. Razlog za to je što Izborni zakon predviđa oduzimanje mandata svim zastupnicima koji su osuđeni na kaznu od šest mjeseci ili duže.<h2>Poznato ime nasljednika</h2>Prema zakonu njegovo mjesto popunjava sljedeći kandidat sa liste SDA iz iste izborne jedinice, odnosno u ovom slučaju Izborne jedinice 2 koja obuhvata Posavski kanton, Gradačac, Gračanicu, Doboj Istok i građane Brčko distrikta koji imaju pravo glasa u FBiH.Riječ je o Rahimu Gadžiću, poznatom kadru SDA iz Gračanice, koji je i u prošlom mandatu bio zastupnik u Parlamentu FBiH. Nakon isteka mandata izabran je za savjetnika premijera Tuzlanskog kantona Irfana Halilagića.Na Općim izborima on je ostvario 4.258 glasova te je bio treći po broju glasova unutar liste SDA u ovoj izbornoj jedinici. Osim Novalića, više glasova od njega je tada dobila i Indira Omeragić.<h2>Afera "Respiratori"</h2>Podsjećamo, Fadil Novalić je pravosnažno osuđen na četiri godine zatvorske kazne zbog kupovine kineskih respiratora za vrijeme pandemije koronavirusa. On je tada obnašao funkciju premijera Federacije BiH.Inače, riječ je o respiratorima na koje je potrošeno 10,5 miliona KM, a koji nisu bili upotrebljivi za intenzivnu njegu, što je potvrdilo više vještaka Tužilaštva BiH tokom ročišta. Sporno je i pogodavanje kompaniji “Srebrena malina”, koja se nije ranije bavila ovim poslovima.Trenutno bivši premijer FBiH čeka izdržavanje zatvorske kazne u Vojkovićima. Osim toga, bez funkcije ostaje i Novalićev kolega iz istog doma Halil Bajramović (NiP).

Trenutno bivši premijer FBiH čeka izdržavanje zatvorske kazne u Vojkovićima

Pravosnažno presuđeni Fadil Novalić ostao bez mandata u Parlamentu FBiH

Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković nalazi se u Njemačkoj, gdje učestvuje na Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji.Tamo se nalazi i zvaničnici iz cijelog svijeta, što je osim samih tema konferencije, dobra prilika i za bilateralne razgovore na marginama o raznim drugim temama.Ministar Konaković se sastao od jutros sa šefom diplomatije Švedske Tobijasom Bilstromom, ministricom vanjskih poslova Kanade Melani Žoli, šefom diplomatije Islanda Bjarnijem Bendiktsonom i parlamentarnim državnim sekretarom u Federalnom ministarstvu za ekonomsku saradnju i razvoj Njemačke Nilsom Anenom.<h2>Jače nego ikada</h2>O temama sastanaka i kakve se poruke mogu čuti u Minhenu razgovarali smo s ministrom vanjskih poslova BiH Elmedinom Konakovićem.- Ove godine mi se Minheska konferencija čini jačom nego ikada, sa velikim brojem visokopozicioniranih svjetskih lidera, koji su doveli velike i vrlo snažne delegacije. Dominiraju teme ratova, agresije na Ukrajinu, napada Izraela na Gazu i to je, kao što smo i očekivali, osnovna preokupacija učesnika Minhenske konferencije – rekao je Konaković za portal „Avaza“.Istakao je da je jučer u Minhenu sve šokirala vijest o smrti Alekseja Navaljnog, glavnog oponenta predsjedniku Rusije Vladimiru Putinu.- Ta vijest je prostrujala kroz hodnike i to se nametnulo kao jedna od tema. Mi, poštujući svjetski poredak i dešavanja, stavljamo fokus ono što je nama najvažnije. Pravimo neke nove mostove sa ljudima koje nemamo priliku tako često susretati u bilateralnim sastancima, pa smo stoga razgovarali s ministricom vanjskih poslova Kanade, Islanda, Švedske Bilstromom, koji je veliki prijatelj BiH i zagovarač našeg evropskog puta – kazao je Konaković.<h2>Dešavanja u BiH</h2>Dodao je da informiše prijateljske zemlje o dešavanjima u BiH.- Bili smo sretni da smo imali priliku informisati da je jučer usvojen važan zakon, Zakon o sprečavanju pranja novca i da su započeti pregovori s Frontexom, što daje jednu dozu optimizma kod onih koji žele BiH vidjeti u Evropskoj uniji. Sa Anenom smo razgovarali konkretnije o mogućim investicijama u našoj zemlji i ekonomiji, jer Njemačka je vrlo važan naš vanjskotrgovinski partner sa obimom od više od 6 milijardi – istakao je Konaković za „Avaz“.Upitan i da prokomentariše rad radnih grupa koje je imenovala vladajuća većina, a koje trebaju raditi na preostalim zakonima koji su uslov EU za otvaranje pregovora sa BiH, Konaković kaže:- Informacije koje imam od naših članova radnih grupa jesu da je atmosfera bolja nego ranije, da ima tu raspoloženja i svijesti, sada kada je taj put izvjesan, da bi EU otvorila zvanično pregovore kada bi ispunili nešto domaće zadaće, mislim da moraju biti motiviraniji svi politički akteri. Akteri kažu da jesu motiviraniji, nisam se sreo licem u lice s njima, nego telefonima razgovaramo, tako da ostavit ćemo neku rezervu da na tom zadnjem sastanku političkih lidera sporne situacije mi definišemo precizno i da krenemo u historijski proces koji će donijeti mnogo dobrog našim građanima.

Sa Anenom smo razgovarali konkretnije o mogućim investicijama u našoj zemlji i ekonomiji, jer Njemačka je vrlo važan naš vanjskotrgovinski partner

Konaković: Jučerašnje usvajanje zakona i otvaranje pregovora s Frontexom dalo dozu optimizma onima koji žele vidjeti BiH u EU

Ministar unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo Admir Katica (NiP) najavio je da će biti osigurana neophodna sredstva u budžetu kako bi svi uposlenici MUP-a KS do kraja ove godine mogli obaviti sistematske preglede.<h2>15 godina bez pregleda</h2>Ova odluka donesena je nakon pisanja "Avaza“, a poslije ubistva u Tuzli, gdje je uposlenik MUP-a Tuzlanskog kantona (TK) iz službenog pištolja ubio Amru Kahrimanović, a odranije je bilo poznato da je riječ o konfliktnoj osobi.Tada je rečeno da se ljekarski pregledi u MUP-u TK nisu radili 30 godina, te da su krenuli s tom procedurom prije dvije godine, ali su potom odustali kada su uvidjeli da ih veliki broj policajaca neće proći.Potom je "Avaz“, ponovo prvi, objavio informaciju da su se posljednji ljekarski pregledi za uposlenike MUP-a KS vršili od oktobra 2008. do marta 2009. godine.Član 3. Pravilnika o kriterijima i načinu utvrđivanja zdravstvene sposobnosti policijskih službenika i načinu utvrđivanja zdravstvene sposobnosti policijskih službenika Uprave policije MUP-a KS je poprilično jasan, a upravo propisuje redovne zdravstvene preglede svake četiri godine ili odlukom komesara u skladu sa finansijskom situacijom. Teško je povjerovati da nije bilo finansijskih sredstava za ljekarske preglede u najbogatijem u kantonu, čiji je budžet već godinama u desetocifrenom iznosu, a ove godine je premašio 1,5 milijardi KM, dok je Posavski kanton, koji ima više od 20 puta manji budžet od Kantona Sarajevo, u prošloj godini uradio ljekarske preglede za sve policijske službenike.Neshvatljivo je kako se Katica, koji od 2018. - uz kraću pauzu od jedne godine kada trojka nije bila na vlasti - upravlja ovim ministarstvom, nikada ranije nije bavio ovim pitanjem.<h2>Zaštita komesara</h2>Da Katica nije znao za ova pravila, teško je povjerovati, ali, i bez bilo kakvog pravilnika, stvar zdravog razuma je da neko ko ima dozvolu za korištenje oružja treba redovno obavljati zdravstvene preglede.Jedini način na koji je Katica mogao skinuti odgovornost sa sebe jeste to da ju je prebacio na policijskog komesara Fatmira Hajdarevića, jer Pravilnik o kriterijima i načinu utvrđivanja zdravstvene sposobnosti policijskih službenika jasno kaže da se „redovni zdravstveni pregledi za policijske službenike u Specijalnoj policijskoj jedinici provode svake dvije godine, a periodični za sve policijske službenike svake četiri godine, ili kada to odredi komesar u skladu s raspoloživim budžetskim sredstvima“. No, on to nije htio uraditi, jer su razni okerići i katice insistirali da se skloni bivši komesar Nusret Selimović, kako bi upravo Hajdarević zasjeo na ovu poziciju.Poraz politike, ali i kompletnog društva ogleda se u činjenici da se moraju desiti tragedije da bi se oni koji su nadležni prihvatili svog posla.

Poraz politike, ali i kompletnog društva ogleda se u činjenici da se moraju desiti tragedije da bi se oni koji su nadležni prihvatili svog posla

Tek nakon medijskih kritika Katica odlučio uvesti ljekarske preglede za policajce: Zašto mu je trebalo pet godina

Kao uvertira u Minhensku sigurnosnu konferenciju sinoć je održan simpozij na temu na to "Da li se možemo (EU/Njemačka) odbraniti od Rusije u slučaju oružanog napada?”Pored eminentnih gostiju kao što su premijeri i predsjednici država Evrope i čelnici NATO-a jedan od glavnih aktera je bio i visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit (Christian Schmidt).&nbsp;

Na simpozij je pozvan i dr. Nedim Makarević kao dugogodišnji ambasador Bosne i Hercegovine u Pakistanu, Afganistanu, Islandu i Norveškoj, ali u svojstvu opunomoćenika njemačkih Liberala za zapadni Balkan. <h2>Važnost prisustva njemačkih trupa</h2>Ministar vanjskih poslova Litvanije Landsbergis Gabrielius je jasno ukazao na latentnu opasnost napada ruske Federacije oružanim sredstvima. Podsjeća na problematiku veličanja zvaničnika za vrijeme Staljina te koliko je žrtava iz njegove matične zemlje uključujući i njegovu majku završilo u gulazima odnosno logorima.&nbsp;Tek nakon 20 godina odnosno nakon Staljinove smrti su mnogi pušteni nazad. Ukazao je na veliku važnost prisustva njemačkih trupa u Latviji te kako je to bitno za podizanje morala njegovih sunarodnika.General NATO trupa za Evropu Kavioli je bio također vrlo jasan kada je govorio o NATO potencijalu nakon 75 godina postojanja. Naglasio je da Nijemci odvajaju 1.4 posto svog GDP- ja za vojne svrhe što je suviše malo pošto je minimalno 2 posto dok recimo Amerikanci odvajaju 3,4 posto. Ovo bi se trebalo što prije promijeniti. Rekao je da su iznenađeni na koji način su se Rusi brzo snašli u smislu industrijsko-vojne opremljenosti te na koji način su jako brzo uspjeli proizvesti veliki broj vojnih vozila koji su iskoristili u ratu Ukrajini.&nbsp;Rekao je da je odgovor na to bilo to da su u mirnodopskim uslovima Rusi imali dodatne proizvodne trake koje bi se aktivirale u slučaju rata. To se pokazalo veoma mudrom odlukom za njih i to je također objašnjenje ovakve rapidne proizvodnje.&nbsp;<h2>Kako Šmit može doprinijeti EU integraciji BiH</h2>Naglasio je da proizvodnja ovih vozila ide u tri smjene u mnogim fabrikama Rusije. Tako da je naglasio da pomoć koju Ukrajina treba da dobije može biti mnogo veća, mnogo obimnija i mnogo efikasnija da bi se na taj način Rusi zaustavili u Ukrajini, a da ih se ne mora zaustavljati u nekoj od NATO zemalja.Visoki predstavnik Kristijan Šmit je upitan od strane dugogodišnjeg ambasadora Makarevića gdje i na koji način / kako on namjerava da što prije integriše Bosnu i Hercegovinu u EU ali i NATO te na koji način on kao visoki predstavnik Bosni i Hercegovini može doprinjeti da se taj proces ubrza odnosno šta konkretno čini da se sigurnosni faktor u Bosni i Hercegovini poboljša?Odgovor na to je bio jasan da on čini sve u njegovoj mogućnosti da NATO bude što prisutniji u Bosni i Hercegovini, a dokaz tome su visokorangirane posjete najviših NATO funkcionera i funkcionerki u kratkom vremenskom razdoblju u bliskoj prošlosti te da NATO ozbiljno računa na Bosnu i Hercegovinu.Naglasio je da međunarodna zajednica ima jasan plan kada je riječ o sigurnosnom aspektu u Bosni i Hercegovini da neće biti nikakvih neugodnih iznenađenja. Na pitanje kako se misli oduprijeti sececionističkim narativima koji se mogu čuti iz manjeg BiH entiteta Kristijan Šmit je odgovorio da je tu stvar jasna i da američki F-16 lovci nisu vozili preko neba tog istog entiteta bez razloga.Također se kratko osvrnuo i na problematiku Izbornog zakona, naglasio je da se mora naći neko rješenje te da situacija nije jednostavna niti je politički ambijent najbolji, međutim rješenje u smislu kompromisa će vrlo brzo biti izdejstvovano.

Gdje je i šta radi predsjednik Nezavisnog bloka Senad Šepić

Radne grupe bez pronalaska rješenja: Sada je sve na liderima stranaka

Ubica supruge iz Tuzle još se nalazi u UKC-u: Poznato u kakvom je stanju

Javna prepucavanja na svakom koraku: Šta su uzroci raskola u SDP-u

Prof. dr. Nermina Mujagić za "Avaz": Opasne strategije i narativi dijele BiH

Prof. dr. Žarko Puhovski za "Avaz": HDZ gotovo sigurno pobjeđuje, jedino pitanje je koalicioni potencijal

Kako je preko noći postao poznat Uzunović, koji je dao lažnu izjavu oko svog telefona

Vlada KS smijenila Upravni odbor Domova zdravlja

Detalji drame u Tuzli: Zabio se u policijsko vozilo, pa pokušao pobjeći, ubrzo uhapšen

Milojko Spajić: Sudar različitih svjetova

Od Tufekčića i Begića do Novalića: Ko su parlamentarci "izvan zakona", a koji su odlučivali o našim sudbinama

Disciplinska tužba protiv sutkinje koja nije odredila mjere zabrane prilaska Nizami Hećimović podnesena prije više od dva mjeseca

Pravosnažno presuđeni Fadil Novalić ostao bez mandata u Parlamentu FBiH

Konaković: Jučerašnje usvajanje zakona i otvaranje pregovora s Frontexom dalo dozu optimizma onima koji žele vidjeti BiH u EU

Tek nakon medijskih kritika Katica odlučio uvesti ljekarske preglede za policajce: Zašto mu je trebalo pet godina

Šmit: Što se tiče sigurnosnog aspekta u BiH neće biti neugodnih iznenađenja, pronaći kompromis na pitanju Izbornog zakona

Gdje je i šta radi predsjednik Nezavisnog bloka Senad Šepić

Radne grupe bez pronalaska rješenja: Sada je sve na liderima stranaka

Ubica supruge iz Tuzle još se nalazi u UKC-u: Poznato u kakvom je stanju

Javna prepucavanja na svakom koraku: Šta su uzroci raskola u SDP-u

Prof. dr. Nermina Mujagić za "Avaz": Opasne strategije i narativi dijele BiH

Prof. dr. Žarko Puhovski za "Avaz": HDZ gotovo sigurno pobjeđuje, jedino pitanje je koalicioni potencijal

Kako je preko noći postao poznat Uzunović, koji je dao lažnu izjavu oko svog telefona

Vlada KS smijenila Upravni odbor Domova zdravlja

Detalji drame u Tuzli: Zabio se u policijsko vozilo, pa pokušao pobjeći, ubrzo uhapšen

Milojko Spajić: Sudar različitih svjetova

Od Tufekčića i Begića do Novalića: Ko su parlamentarci "izvan zakona", a koji su odlučivali o našim sudbinama

Disciplinska tužba protiv sutkinje koja nije odredila mjere zabrane prilaska Nizami Hećimović podnesena prije više od dva mjeseca

Pravosnažno presuđeni Fadil Novalić ostao bez mandata u Parlamentu FBiH

Konaković: Jučerašnje usvajanje zakona i otvaranje pregovora s Frontexom dalo dozu optimizma onima koji žele vidjeti BiH u EU

Tek nakon medijskih kritika Katica odlučio uvesti ljekarske preglede za policajce: Zašto mu je trebalo pet godina

Šmit: Što se tiče sigurnosnog aspekta u BiH neće biti neugodnih iznenađenja, pronaći kompromis na pitanju Izbornog zakona