- Da li ste znali da jedan strastveni francuski poljubac može pomoći zubima, jer dodatna pljuvačka partnera dodatno čisti usta?

- Da li ste znali da ljubljenje sagorijeva 2-3 kalorije po minuti?

- I da li ste znali da muškarac koji svako jutro poljubi svoju ženu/djevojku živi pet godina duže (prema jednoj naučnoj studiji)?

Ali, da li ste se ikada zapitali zbog čega se uopšte ljubimo? Šta to u našem mozgu stvara neodoljivu želju da svojim usnama dotaknemo usne partnera?

Hrana - izvor poljupca

Neki evolucijski psiholozi smatraju da današnje ljubljenje dolazi od prenosa hrane iz jednih u druga usta, kao što to čine ptice sa svojim bebama. Ovakav način hranjenja pruža bebi dodatno željezo, proteine, ugljikohidrate, cink… i još gomilu hranjivih tvari koje se ne nalaze uvijek u majčinom mlijeku. Pored toga, ovakav način hranjenja pokazuje veliki nivo povjerenja i intimnosti.

Ptice nisu jedine životinje koje ovako hrane bebe. Mnogi primati čine isto, a ne tako davno, ovo je bila uobičajena pojava i kod ljudi. S obzirom da nisu uvijek postojali marketi sa gotovom mekanom hapicom za bebe, majke su morale prvo sažvakati hranu, pa tek je onda dati svom djetetu.

Testiranje partnera

Vaša pljuvačka, pored hranjivih tvari, sadržava i informacije o vama, kao što je na primjer vaš nivo zdravlja. Zbog toga neki naučnici smatraju da je čin ljubljenja zapravo čin testiranja potencijalnog partnera.

Ljubljenje omogućuje da saznamo informacije o partneru koje inače svjesni um nikada ne bi mogao saznati. Na dio ove razmjene informacija utječu feromoni, hemijski signali koje životinje koriste kao pomoć za slanje poruka.

Znamo da životinje koriste feromone kako bi upozorile druge životinje da su spremne za parenje, da se u blizini nalazi izvor hrane ili opasnost, a naučnici pretpostavljaju da feromoni mogu igrati sličnu ulogu i kod ljudi.

Iako se u prošlosti smatralo da su organi za primanje i slanje poruka putem hemikalija kod ljudi poprilično neaktivni, nedavna istraživanja su ipak dokazala da je to daleko od istine. Mi komuniciramo putem hemije.

Prvu studiju koja pokazuje da hemijski signali igraju ulogu u privlačnosti provela je Claud Wedekind prije više od desetljeća. U studiji su žene mirisale majice koje su muškarci nosili i na osnovu mirisa birale partnera.

Gotovo sve učesnice su izabrale onog partnera čiji je niz gena imunog sistema bio drugačiji od njihovog. Naučno je dokazano da će beba biti zdravija ako su ovi geni različiti, jer se oni preklapaju i čine imuni sistem jačim.

Muškarci i žene doživljavaju poljubac drugačije

Istraživači sa Univerziteta Albany (SAD) proveli su 2007. godine studiju sa 1041 studentom i pronašli značajne razlike u načinu na koji muškarci i žene percipiraju ljubljenje.

Uobičajeno je da u fazi udvaranja žene pridaju veću važnost ljubljenju, te da većina nikada neće pristati na seksualne odnose a da „ne okuse partnera“. Muškarci, s druge strane, imat će spolni odnos bez ljubljenja, a također će imati odnos i s nekom koja se ne ljubi baš najbolje.

Istraživači su otkrili da su uglavnom muškarci ti koji prvi započnu francuski poljubac, a pretpostavlja se da to čine jer pljuvačka sadrži testosteron, glavni muški spolni hormon.

Istraživači također misle da muškarci preko informacija koje pljuvačka šalje mogu saznati nivo estrogena kod žena, ženskog spolnog hormona.

Jedan poljubac - koktel hemikalija

Ljubljenje nije praktično samo za biranje savršenog partnera, ono u čovjeku budi i niz pozitivnih emocija i osjećaja. To se dešava jer ljubljenje oslobađa niz hemikalija koje pomažu pri smanjenju stresa i povećanju socijalnog vezivanja.

Istraživači sa Lafayette College-a pažljivo su posmatrali kako se nivo oksitocina, koji je vezan za privrženosti para, i kortizola, hormona stresa, mijenja nakon poljupca.

U studiji je zaključeno da su parovi u dugim vezama značajno smanjivali nivo stresa poljupcem (što duža veza, to se više smanjuje), te da je i samo držanje za ruke kod ovih parova mijenjalo hemijsku strukturu u mozgu i proizvodilo „pozitivne hemikalije“.

Gledajući količine oksitocina, istraživači su otkrili da se ovaj hormon povećava samo kod muškaraca. Naučnici pretpostavljaju da rezultati ne pokazuju značajno povećanje oksitocina kod žena – jer žene jednostavno trebaju više poljubaca da bi se vezale za muškarca, te da sterilna okolina u laboratoriju jednostavno nije pogodna za izazivanje osjećaja privrženosti.

Šta znače neki poljupci

Poljubac, najstariji vid komunikacije između ljudi pokazuje ljubav, nježnost i naklonost ali i utjehu, poštovanje, saosjećanje, tvrde italijanski psiholozi.

Poljupci nisu samo "razgovor" između ljubavnika već i vrlo važan dio komunikacije s bliskim ljudima, prijateljima, rodbinom, porodicom.

- Prijateljski poljubac u obraz prilikom susreta znak je bliskosti, pogotovo kada osoba koja ga upućuje dlanovima obuhvati obraze onog koga ljubi. 

- Poljubac u ruku znak je poštovanja, ponekad romantičnih misli, a, prema legendi, veliki svjetski ljubavnici ljubili su ruku dame kako bi po mirisu njene kože otkrili koliko je zainteresirana za njih.

- Poljubac u čelo koji roditelji često upućuju djeci, smatra se zaštitničkim gestom, a istraživanja koja su sproveli italijanski naučnici pokazuju da djeca koju roditelji svakodnevno ljube napreduju i razvijaju se u jače ličnosti.

- Poljubac u oko smatra se najromantičnijim jer on budi jače emocije i raspaljuje čula, pošto su očni kapci vrlo osjetljivi na dodir. Naučnici tvrde da su svakome potrebna bar četiri poljupca dnevno da bi izdržao stresni dnevni ritam i sačuvao zdravu psihu.

Zagrljaj liječi samoću, tugu, nemoć, pruža ljubav, utjehu i hrani nas pozitivnom energijom. Dodir ne ostavlja tragove samo na površini kože već i na duši, a ponekad samo prisjećanje na nježan zagrljaj, gest ljubavi i najdubljeg prihvatanja, čini da se osjećamo dobro kao da se dogodio prije samo nekoliko sekundi.

Tri razloga za ljubljenje

Na pitanje zašto se ljubimo, Helen Fischer, evolucijski biolog, daje tri vezana odgovora. Ona kaže da postoje tri glavna razloga za ljubljenje:

1. Seksualni nagon, kojim vlada testosteron;

2. Romantična ljubav, kojom vladaju dopamin i drugi hormoni zbog kojih se osjećamo dobro;

3. Privrženost (vezivanje), što uključuje kemikalije poput oksitocina. Pljuvačka koja se razmijeni tokom poljupca sadrži koktel svih ovih hemikalija.