<p>Šta je sindrom iznenadne smrti? Sindrom iznenadne smrti (SDS) je labavo definiran krovni termin za niz srčanih sindroma koji uzrokuju iznenadni srčani zastoj i moguću smrt.</p><h2>Problemi u srcu</h2><p>Neki od ovih sindroma su rezultat strukturnih problema u srcu a drugi mogu biti rezultat nepravilnosti u električnim kanalima srca. Sve to može uzrokovati neočekivani i nagli srčani zastoj srca čak i kod ljudi koji su obično zdravi. Neki ljudi umiru zbog toga a većina ljudi ne zna da imaju sindrom sve dok ne dođe do zastoja srca.</p><p>Mnogi slučajevi SDS-a također nisu pravilno dijagnosticirani a kada osoba sa SDS-om umre, smrt se može navesti kao prirodni uzrok ili srčani udar. Ali ako mrtvozornik preduzme korake da shvati tačan uzrok, možda će moći otkriti znakove jednog od sindroma SDS-a.</p><p>Neke procjene govore da najmanje 4 posto osoba sa SDS-om nema strukturne abnormalnosti, što bi bilo najlakše utvrditi obdukcijom dok nepravilnosti u električnim kanalima srca je teže uočiti.</p><p>SDS je češći kod odraslih mladih i srednjih godina a kod ljudi ove dobi neobjašnjiva smrt je poznata kao sindrom iznenadne smrti odraslih (SADS).</p><p>Može se javiti i kod dojenčadi a ovi sindromi mogu biti jedno od mnogih stanja koje spadaju u sindrom iznenadne smrti dojenčadi (SIDS).</p><p>Jedno posebno stanje, Brugada sindrom, također može uzrokovati sindrom iznenadne neočekivane noćne smrti (SUNDS).</p><p>Budući da se SDS često pogrešno dijagnosticira ili se uopće ne dijagnosticira, nejasno je koliko ljudi ga ima a procjene pokazuju da 5 od 10.000 ljudi ima Brugada sindrom. Drugo SDS stanje, sindrom dugog QT intervala, može se pojaviti kod 1 od 7.000 ljudi. Kratak QT interval je još rjeđi a samo 70 slučajeva je identifikovano u poslednje dvije decenije.</p><p>Ponekad je moguće znati jeste li u opasnosti a možda ćete moći liječiti osnovni uzrok mogućeg SDS-a ako se napravi adekvatna kardiološka evaluacija.</p><p>Pogledajmo pobliže korake koji se mogu poduzeti za dijagnosticiranje nekih stanja povezanih sa SDS-om i eventualno sprečavanje srčanog zastoja.</p><h2>Ko je u opasnosti?</h2><p>Ljudi sa SDS-om obično izgledaju savršeno zdravi prije prvog srčanog događaja ili smrti. SDS često ne uzrokuje vidljive znakove ili simptome, međutim, postoje neki faktori rizika koji povećavaju vjerovatnoću da osoba ima neka od stanja povezanih sa SDS.</p><p>Istraživači su otkrili da specifični geni mogu povećati rizik za neke vrste SDS-a. Ako osoba ima SADS, na primjer, više od 20 posto njihovih rođaka u prvom stepenu (braće, sestara, roditelja i djece) vjerovatno će također imati sindrom.</p><p>Međutim, nemaju svi sa SDS-om jedan od ovih gena, samo 15 do 30 posto potvrđenih slučajeva Brugada sindroma ima gen koji je povezan s tim određenim stanjem.</p><h2>Ostali faktori rizika uključuju:</h2><p>Pol- muškarci češće imaju SDS nego žene, rasa- pojedinci iz Japana i jugoistočne Azije imaju veći rizik od Brugada sindroma.</p><p>Pored ovih faktora rizika, određena medicinska stanja mogu povećati rizik od SDS-a, kao što su:</p><p>Bipolarni poremećaj- litijum se ponekad koristi za lečenje bipolarnog poremećaja, ovaj lijek može izazvati Brugada sindrom.</p><p>Srčana bolest- bolest koronarnih arterija je najčešća osnovna bolest povezana sa SDS. Otprilike 1 od svake 2 smrti uzrokovane koronarnom bolešću su iznenadne a prvi znak bolesti je srčani zastoj.</p><p>Epilepsija- svake godine, iznenadna neočekivana smrt od epilepsije (SUDEP) javlja se kod otprilike 1 od svakih 1.000 ljudi kojima je dijagnosticirana epilepsija, većina smrti se dogodi odmah nakon napada.</p><p>Aritmije- aritmija je nepravilan rad srca ili ritam, srce može kucati presporo ili prebrzo a takođe može imati I nepravilan rad, to može dovesti do simptoma kao što su nesvjestica ili vrtoglavica a moguća je i iznenadna srčana smrt.</p><p>Hipertrofična kardiomiopatija - ovo stanje uzrokuje zadebljanje zidova srca, a takođe može ometati električni sistem u srcu, i jedno i drugo može dovesti do nepravilnog ili ubrzanog rada srca (aritmije).</p><p>Važno je napomenuti da uprkos ovim identifikovanim faktorima rizika, oni ne znače da imate SDS. SDS može imati svako u bilo kojoj dobi i u bilo kojem zdravstvenom stanju.</p><h2>Šta ga uzrokuje?</h2><p>Nejasno je šta uzrokuje SDS, genske mutacije su povezane sa mnogim sindromima koji spadaju pod SDS kišobran, ali nema svaka osoba sa SDS-om gene. Moguće je da su drugi geni povezani sa SDS-om, ali oni još nisu identificirani a neki SDS uzroci nisu genetski.</p><p>Neki lijekovi mogu uzrokovati sindrome koji mogu dovesti do iznenadne smrti, primjer sindroma dugog QT intervala može biti rezultat upotrebe lijekova.</p><p>Isto tako, neki ljudi sa SDS-om možda neće pokazati simptome dok ne počnu uzimati ove određene lijekove a tada se može pojaviti lijekom izazvan SDS.</p><h2>Koji su simptomi?</h2><p>Nažalost, prvi simptom ili znak SDS-a može biti iznenadna i neočekivana smrt.</p><p>Međutim, SDS može uzrokovati sljedeće simptome i tada treba biti oprezan i brzo reagovati: bol u grudima, posebno tokom vježbanja, gubitak svijesti, otežano disanje, vrtoglavica, lupanje srca ili osjećaj treperenja, neobjašnjiva nesvjestica, posebno tokom vježbanja.</p><p>Ako vi ili vaši bližnji osjetite bilo koji od ovih simptoma, odmah potražite medicinsku pomoć. Ljekar može provesti testove kako bi utvrdio koji je vjerojatni uzrok ovih neočekivanih simptoma.</p><h2>Kako se dijagnosticira?</h2><p>SDS se dijagnosticira samo kada dođe do iznenadnog zastoja srca. Elektrokardiogram (EKG ili EKG) može dijagnosticirati mnoge sindrome koji mogu uzrokovati iznenadnu smrt, a ovaj test bilježi električnu aktivnost vašeg srca.</p><p>Posebno obučeni kardiolozi mogu pogledati rezultate EKG-a i identificirati moguće probleme, kao što su sindrom dugog QT intervala, sindrom kratkog QT intervala, aritmija, kardiomiopatija i još mnogo toga.</p><p>Ako EKG nije jasan ili kardiolog želi dodatnu potvrdu, može zatražiti i ehokardiogram - ovo je ultrazvučni pregled srca. Pomoću ovog testa, doktor može vidjeti kako vam srce radi I izgleda u realnom vremenu a to im može pomoći da otkriju fizičke abnormalnosti.</p><p>Svako ko ima simptome povezane sa SDS-om može uraditi jedan od ovih testova a isto tako, ljudi sa medicinskom ili porodičnom istorijom koja sugerira mogućnost SDS-a trebaju napraviti jedan od ovih testova. Rano prepoznavanje rizika može vam pomoći da spriječite mogući srčani zastoj.</p><h2>Kako se liječi?</h2><p>Ako vam srce stane kao rezultat SDS-a, osoblje hitne pomoći će vas možda moći reanimirati mjerama za spašavanje života, to uključuje CPR i defibrilaciju. Nakon reanimacije, kardiolog može izvršiti operaciju I ugradnju implantabilnog kardioverter defibrilatora (ICD) ako je potrebno. Ovaj uređaj prati rad vašeg srca i u slučaju zastoja srca daje električni šok u vaše srce te se nakon toga isto ponovo pokrene.</p><p>Trenutno ne postoji lijek za većinu uzroka SDS-a ali ako dobijete dijagnozu jednog od ovih sindroma, možete poduzeti korake kako biste spriječili fatalni incident a ovo može uključivati ​​upotrebu ICD-a.</p><h2>Da li se to može spriječiti?</h2><p>Rana dijagnoza je važan korak u prevenciji fatalne epizode, ako imate porodičnu istoriju da vam je neko iznenada umro u porodici, ljekar će možda moći utvrditi da li imate i sindrom koji bi mogao dovesti do neočekivane smrti. Ako to učinite, možete poduzeti korake da spriječite iznenadnu smrt. To može uključivati: izbjegavanje lijekova koji izazivaju simptome, kao što su antidepresivi i lijekovi koji blokiraju natrij, brzo lječenje povišene temperature, vježbanje sa oprezom, praktikovanje dobrih mjera za zdravlje srca, uključujući uravnoteženu ishranu, održavati redovne kontrole kod svog ljekara ili kardiologa.</p><p>Jako je važno da možete poduzeti korake da spriječite iznenadnu smrt te dobijete dijagnozu prije fatalnog događaja a postavljane dijagnoze može promijeniti život i izazvati različite emocije.</p>

Mnogi slučajevi SDS-a također nisu pravilno dijagnosticirani a kada osoba sa SDS-om umre, smrt se može navesti kao prirodni uzrok ili srčani udar

Dr. Midhat Nurkić, kardiolog: Šta je sindrom iznenadne srčane smrti i da li je moguća prevencija?


<p>Dr. Ana Gifing, stručnjakinja za prevenciju gojaznosti i metaboličke poremećaje, otkriva ključ za efikasno mršavljenje.</p><p>Gifing odbacuje mit o obaveznom unosu ogromnih količina vode. Više ne trebate piti litarske količine da biste bili zdravi. Količina vode koju unosite treba biti umjerena, a možete uzeti u obzir i druge tečnosti poput kafe, čaja, supe ili vina.</p><h2>Kafa ujutro</h2><p>Prva jutarnja kafa nije najbolja opcija ako želite smršavjeti. Umjesto toga, preporučuje se popiti šolju čaja sa limunom ili vode sa nekoliko kapi limuna ili vode sobne temperature. Kafu treba piti tek nakon doručka, jer kafa ima visok inzulinski indeks koji može ometati topljenje masnoća.</p><h2>Zašto je doručak važan</h2><p>Preskakanje doručka može biti štetno za metabolizam i može uzrokovati stvaranje zaliha masti. Doručak je ključan za unošenje energije u tijelo u pravo vrijeme i održavanje zdravog metabolizma.</p>

Kafa nije najbolja opcija za dobro jutro...

Ako želite da smršavite, kafu isključivo pijte u ovo vrijeme

<p>Epidemija morbila u Bosni i Hercegovini ubrzano se širi zbog niskog postotka vakcinisane djece, koji je doveo do izostanka kolektivnog imuniteta. Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH, Republike Srpske i Brčko distrikta, registrovano je oko 7.500 zaraženih osoba, uglavnom djece do 14 godina starosti, od kojih gotovo 90 posto nije vakcinisano. Pored morbila, također zbog niskog stepena vakcinacije, imamo epidemiju i velikog kašlja, piše BHRT.</p><p>Najviše zaraženih osoba morbilama je na području Federacije BiH, gdje je prijavljeno sedam hiljada oboljelih. Najveći broj slučajeva zabilježen je u sarajevskom, Zeničko-dobojskom i Tuzlanskom kantonu. Uglavnom je riječ o djeci koja nisu vakcinisana.</p><h2>Smanjeni odziv na vakcinaciju</h2><p>- Činjenica da danas od ovih preko sedam hiljada inficiranih je 85 posto necijepljeno, devet posto nepoznatog cijepnog statusa, pet posto sa jednom dozom najbolje govori da zapravo da djeca koja su cijepljena su zaštićena od ove bolesti - navodi direktor Zavoda za javno zdravstvo FBiH Siniša Skočibušić.</p><p>Nešto bolja situacija, ali daleko od dobrog, je u RS i Brčko distriktu gdje su registrovana 304, odnosno 193 slučaja zaraze.</p><p>U RS su rеgistrоvаnа 304 slučаја оbоliјеvаnjа оd mоrbilа. Epidеmiјu su priјаvili Biјеljinа, Bаnjа Lukа, Istоčnо Sаrајеvо i Mоdričа. Оd ukupnоg brоја pоtvrđеnih nајvišе је dјеcе uzrаstа оd 1 dо 4 gоdinе - njih 142.</p><p>- Ovaj broj oboljelih od morbila se može dovesti u korelaciju sa smanjenim odzivom na vakcinaciju. 156 oboljelih nije vakcinisano. Uprkos povećanoj dostupunosti vakcinacije. Od proglašenja epidemije u prosjeku stotinu djece je vakcinisano prvom dozom. A uzmimo u obzir da je prošle godine rođeno 700 djece. A tu su i djeca od prethodnih godina koja nisu vakcinisana - navodi dr. Jasmina Čehić Ljaljić iz Pododjela za javno zdravstvo Vlade Brčko distrikta BiH.</p><h2>Brzo se širi</h2><p>Problem je što se virus mоrbilа izuzеtnо brzо širi. Zаrаžеnа оsоbа mоžе zаrаziti dо 20 nеzаštićеnih оsоbа. Kako se bliži početak školske godine strahuje se da bi brojke zaraženih mogle biti daleko veće nego što su sada.</p><p>- Morbili su izuzetno zarazna infektivna bolest. Veliki postotak ljudi koji dođu u kontakt sa pacijentom, ako nemaju već stečenu zaštitu, oni će definitivno dobiti morbile. Tako da se treba biti obziran što se toga tiče - ističe dr. Dario Vučić iz Doma zdravlja Široki Brijeg.</p><p>Vаkcinаciја је nајbоljа zаštitа prоtiv mоrbilа, аli јu је vаžnо obaviti prаvоvrеmеnо. Zaštita od mоrbilа pоstižе sе primаnjеm dviје dоzе vаkcinе. Prvu trеbа primiti sа nаvršеnih gоdinu dаnа, а drugu sа nаvršеnih šеst gоdinа. Pored morbila vlada i epidemija velikog kašlja, koji je takođe zbog niskog obuhvata vakcinacijom postao naša realnost. Na sreću, za razliku od morbila za koje ne postoji spеcifičnа tеrаpiја, veliki kašalj se uspješno liječi antibioticima.</p>

Podaci najbolje govore da zapravo djeca koja su cijepljena su zaštićena od ove bolesti, kaže Siniša Skočibušić

Širi se epidemija morbila i velikog kašlja, nizak postotak vakcinisane djece

<p>Ispijanje čaja nosi razne dobrobiti: od smanjenja rizika od srčanih oboljenja, snižavanja krvnog pritiska, ojačavanja imuniteta, do pomoći pri mršavljenju, no često se piše i da nas topli čaj ljeti može rashladiti, a naučnici su provjerili radi li se o mitu ili o istini.</p><p>Hemičar i istraživač dr. Tim Bond kaže da nas topli napitak poput čaja zaista može rashladiti tokom vrućeg dana, te da je to razlog zbog kojeg se on u velikim količinama pije u Indiji.</p><p>Istraživanja sugerišu da se u uslovima koji dopuštaju potpuno isparavanje znoja temperatura tijela nakon konzumacije toplog čaja smanjuje više nego nakon konzumacije hladnog napitka, objasnio je.</p><p>Jedna studija provedena na grupi biciklista na vrućini otkrila je da hladno piće rezultira manjim smanjenjem topline i znoja i nego toplije piće. Razlog je vjerojatno promjena u senzorima topline u jednjaku i želucu; naime živci u našim ustima i gornjem dijelu probavnog trakta reaguju na toplinu, što senzor u mozgu navodi da proizvodi više znoja. Dok isparava, znoj nas učinkovito hladi.</p><p>No isto tako, morate znati kada je najbolje popiti topli čaj umjesto hladnog napitka.</p><p>Ako je postotak vlage visok, možda sav znoj neće napustiti površinu kože. Ako na sebi imate previše odjeće ili se znojite tako da znoj s vas kapa umjesto da isparava, tada ispijanje toplog napitka nije dobra ideja i bolje će poslužiti hladni napitak.</p><p>"Čaj sadrži kofein u nivoima koje poboljšavaju naše kognitivne procese, bez smanjenja hidratacije. Klinička istraživanja pokazuju tako i da čaj nudi ista hidratantna svojstva kao voda i pomaže u normalnoj ravnoteži hidratacije", zaključio je Bond,&nbsp;</p>

Hemičar i istraživač dr. Tim Bond kaže da nas topli napitak poput čaja zaista može rashladiti tokom vrućeg dana

Neki ljudi piju čaj po ovoj vrućini, evo zašto je to pametno


<p>Jeste li primijetili kako kod pranja rublja uvijek nekako najviše problema izaziva pranje ručnika? Nikako da pogodite na kojoj temperaturi oprati peškire da budu na kraju mirisni, mekani i potpuno čisti?</p><p>Šokantno istraživanje stručnjaka za kupanje u Showers to You pokazalo je da uprkos peškirima koji sadrže do 94 miliona bakterija nakon samo tjedan dana korištenja, gotovo dva milijuna Britanaca svoje kupaonske ručnike pere samo jednom godišnje. Istraživanje je pokazalo da su muškarci ti koji ‘imaju pet puta veću vjerojatnost da će očistiti svoje ručnike samo jednom godišnje, u usporedbi s jedan posto žena‘. Također je utvrđeno da je trećina cijele Ujedinjene Kraljevine priznala da pere svoje kupaonske ručnike ‘samo jednom svaka tri mjeseca‘, što je otprilike 17 miliona ljudi.</p><p>Evo, malog šalabahtera kako oprati ručnike na najbolji mogući način.</p><h2>Preporučena temperatura</h2><p>Preporučena temperatura za pranje ručnika, slažu se iskusne domaćice, ovisi o njihovoj namjeni i stupnju zaprljanosti. Općenito, za svakodnevno pranje ručnika za ruke ili tijelo dovoljna je temperatura od 40-60 °C za uklanjanje nečistoća i bakterija. Za ručnike koji su jako zaprljani ili su bili izloženi tijelu ili površinama s bakterijama, preporučuje se pranje na temperaturama višim od 60 °C kako bi se osigurala potpuna dezinfekcija.</p><p>Prema Tomu Drakeu, DIY stručnjaku u Only Radiators ručnici mogu biti tvrdi i kruti zbog nakupljanja sapuna i deterdženta koji uzrokuju manje upijajući sloj na vašim ručnicima. Možda mislite da će puno omekšivača i vruće pranje održati vaše ručnike svježima, ali to zapravo može imati suprotan učinak.</p><p>-Topla voda bolje upija deterdžent, ostavljajući manje kemijskih tvari na vašim ručnicima, zbog čega se osjećaju krutima - rekao je za Daily Express.</p><p>Naravno, pritom je važno koristiti i dobar deterdžent, ne bilo koji. Potreban vam je onaj koji će skroz ukloniti prljavštinu, masnoću i bakterije. Za dodatnu dezinfekciju možete dodati izbjeljivač ili dezinfekcijska sredstva koja su posebno formulirana za tkaninu koju perete. Pazite da izbjeljivači nisu prejaki i da ne oštećuju tkaninu ručnika.</p><h2>Materijal peškira</h2><p>Materijal peškira također može utjecati na temperaturu pranja. Pamučni ručnici ili ručnici od mikrovlakana obično se mogu prati na višim temperaturama, dok ručnici od osjetljivijih materijala poput svile zahtijevaju nježniji pristup i niže temperature pranja kako se ne bi oštetila tkanina.</p><p>Osim pranja na odgovarajućoj temperaturi, važno je i redovito mijenjanje ručnika kako bi se spriječilo nakupljanje bakterija i neugodnih mirisa. Također, nakon pranja ručnike treba dobro osušiti na zraku kako ne bi došlo do stvaranja plijesni i gljivica.</p><p>Ako je moguće, izbjegavajte omekšivače, koji mogu smanjiti upijanje ručnika. Pridržavanjem preporuka za temperaturu pranja, korištenjem kvalitetnih deterdženata i dezinfekcijskih sredstava te pravilnom njegom ručnika nakon pranja, osigurat ćete da vaši ručnici budu čisti, mirisni i ugodni za korištenje.</p>

Evo, malog šalabahtera kako oprati peškire na najbolji mogući način.

Naučite jednom zauvijek: Samo se na ovoj temperaturi peru peškiri kako bi bili čisti, mirisni i mekani!

<p>Gonoreja bi mogla postati "neizlječiva" sa globalnim brojem slučajeva spolno prenosive bolesti koji bi dosegao najviši nivo svih vremena.</p><p>Engleska je dostigla vrhunac 2023. godine, najviše otkako se bilježi 1918.godine, sa 85.000 prijavljenih slučajeva.</p><p>Antibiotik ceftriakson prva je faza liječenja u Ujedinjenom Kraljevstvu, ali Agencija za zdravstvenu sigurnost Ujedinjenog Kraljevstva (UKHSA) u novim podacima je označila da postoji sve veći broj slučajeva koji su rezistentni na lijekove.<br></p><h2>Oglasila se WHO</h2><p>Od 2015. do 2021. bilo je samo devet slučajeva gonoreje prijavljenih kao otpornih na ceftriakson, ali između juna 2022. i maja 2024. bilo je 15 takvih slučajeva koji se smatraju "izrazito otpornim na lijekove".<br></p><p>- Gonoreja koja je izrazito otporna na lijekove sa visokom nivoom otpornosti na trenutno preporučeno liječenje gonoreje (ceftriakson), ali također uključuje otpornost na penicilin, sulfonamide, tetracikline, fluorokinolone i makrolide (uključujući azitromicin) naziva se gonoreja superbakterije ili super gonoreja - izvijestili su iz Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).</p><p>Prema podacima UKHSA-e, svi oboljeli su bili heteroseksualci, a većina je bila u 20-im godina i svi su dobili super gonoreju dok su bili u inostranstvu.</p><p>Dr. Helen Fifer, mikrobiolog savjetnik u UKHSA, rekla je:</p><p>- Gonoreja postaje sve otpornija na antibiotike, a postoji mogući rizik da u budućnosti postane neizlječiva. Neliječena gonoreja može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema, uključujući upalu karlice i neplodnost.</p><h2>Hitno djelovanje</h2><p>Dodala je da su kondomi najbolja odbrana.</p><p>- Ali ako ih niste koristili sa nedavnim novim ili povremenim partnerom, testirajte se kako biste otkrili infekciju i spriječili dalji prijenos - upozorila je.</p><p>Profesor Mat Filips, predsjednik Britanskog udruženja za seksualno zdravlje i HIV (BASHH), dodao je:</p><p>- Porast infekcija gonoreje otporne na antibiotike u Engleskoj je zabrinjavajući trend koji se mora riješiti hitnim djelovanjem. Otpornost spolno prenosivih bolesti na antibiotike predstavlja sve veću prijetnju javnom zdravlju, koja može stvoriti fizičke i psihičke štete i može postaviti dodatne zahteve zdravstvenom sistemu.</p>

Otpornost spolno prenosivih bolesti na antibiotike predstavlja sve veću prijetnju javnom zdravlju

Sve veći broj slučajeva ove spolne bolesti: Povećava se i broj osoba koje su otporne na lijekove

<p>Inspiriran svakodnevnim problemima s kožom i mnoštvom ljudi koji se bore i lutaju u svijetu dermatokozmetike, Benjamin Mrkonjić, prvi i najmlađi magistar dermatofarmacije i kozmetologije u Bosni i Hercegovini, za “Avaz” je govorio o kožnim oboljenjima s kojima se najčešće susreće u radu.</p><h2>Fizički izgled</h2><p>Akne kod tinejdžera nemaju samo utjecaj na fizički izgled, već imaju i psihološki aspekt te su usko povezane sa samopouzdanjem.</p><p>Mrkonjić, u tom slučaju, ističe da je najbitnije krenuti s pravilnom njegom.</p>

<p>- Najbitnije je krenuti s pravilnom kućnom njegom i adekvatnim tretmanima. Konzumiranje rafiniranog šećera u abnormalnim količinama, grickalica i energetskih pića dovodi do pogoršanja, ali i nastanka tinejdžerskih akni. </p><p>Dok se u slučaju hormonskog disbalansa bitno obratiti ljekaru te redovno koristiti terapiju. Uz sve to, ali i posjete provjerenim osobama za rješavanje ovog problema, ožiljci su zaborav - navodi Mrkonjić.</p><h2>Starenje lica</h2><p>Posebno upozorava na pretjerano izlaganje suncu, jer svako nekontrolirano sunčanje direktno oštećuje kožu.</p><p>- Dugoročno nenanošenje SPF-a, ukoliko se izlažemo suncu, dovodi do ubrzanog fotostarenja kože lica. Također, pretjerano korištenje SPF-a nije dobro za lice, ali je bitno znati da, sve dok je UV indeks visok, a to danas svi možemo provjeriti na svojim pametnim uređajima, koristimo SPF 50, dok je u zimskom periodu SPF 30 sasvim dovoljan - kaže Mrkonjić.</p><h2>Ne postoje instant-rješenja</h2><p>- Ne tražite instant-rješenja jer ona dovode do ogromnog troška i problema u budućnosti. Ne nanosite hranu na kožu, nego je unosite u organizam. </p><p>Ne štedite novac na kvalitetne proizvode i ne trčite za viralnim trendovima. I za kraj - svi koji imaju problem moraju se naoružati strpljenjem. Ako ste u pravim rukama, vaš problem će brzo otići zaborav - navodi Mrkonjić.</p>

Konzumiranje rafiniranog šećera u abnormalnim količinama, grickalica i energetskih pića dovodi do pogoršanja, ali i nastanka tinejdžerskih akni

Najbitnije je krenuti s pravilnom kućnom njegom

Dermatolog Benjamin Mrkonjić za "Avaz": Paziti se sunca, kožna oboljenja veliki problem 

<h2><p>Bez kafe mnogi ne mogu zamisliti svoj početak dana, a neki je vole piti i nakon ručka ili u popodnevnim satima. Iako se s kafom ne smije pretjerivati, dokazano je da ovaj napitak može imati dobrobiti za ljudsko zdravlje – ako se konzumira u umjerenim količinama. No, kada je, zapravo, najbolje vrijeme za piti kafu? I koliko kafe je previše?</p></h2><h2>Pozitivan utjecaj na zdravlje</h2><p>Studije sugeriraju da dnevna šoljica kofeina može pozitivno utjecati na zdravlje srca i mozga, a kada se pažljivo konzumira - bez šećera - kafa može ponuditi brojne zdravstvene prednosti, zahvaljujući antioksidansima koji se nalaze u biljci kafe. Međutim, ne radi se samo o tome kako pijemo kafu, već i kada je pijemo. Stručnjaci otkrivaju da pravilnim odabirom vremena konzumacije kave možemo izbjeći bilo kakve negativne učinke kofeina.</p><h2>Najbolje vrijeme za ispijanje kafe</h2><p>“Kava sadrži kofein, koji je prirodni stimulans”, objasnio je za "Vogue" nutricionist Mugdha Pradhan, osnivač iThrivea. "To znači da može potaknuti vaš metabolizam povećanjem broja otkucaja srca i potrošnjom energije. Zato je ispijanje kafe ujutro – oko 90 minuta nakon buđenja – dobro, jer se usklađuje s prirodnim ritmom kortizola u tijelu."</p><p>Nadalje, konzumacija crne kafe prije vježbanja može poboljšati fizičke performanse i pospješiti sagorijevanje masnoće, a njena konzumacija nakon treninga također može pomoći u oporavku mišića.</p><p>Međutim, kafu ne bi trebalo piti odmah ujutro na prazan želudac jer to može potaknuti proizvodnju želučane kiseline i izazvati osjećaj nelagode. Stoga je kafu najbolje popiti nakon laganog obroka ili međuobroka - to također smanjuje rizik od skoka razine kortizola, koja će već biti na vrhuncu u ranim satima nakon buđenja.</p>

Stručnjaci otkrivaju da pravilnim odabirom vremena konzumacije kafe možemo izbjeći bilo kakve negativne učinke kofeina

Kada je najbolje piti kafu: Izbjegnite negativne učinke kofeina

<p>Hirurško uklanjanje tumora smatra se temeljem za izlječenje raka želuca, ali čak 40 posto pacijenata koji prođu operaciju doživi povratak bolesti unutar dvije godine. </p><h2>Visoki rizik</h2><p>Tim istraživača s Medicinskog univerziteta u Beču identificirao je prognostički marker koji može pomoći u ranom otkrivanju pacijenata s visokim rizikom od recidiva.</p><p>Analizom uzoraka tumora 182 pacijenta operisana u Univerzitetskoj bolnici AKH Wien zbog raka želuca, istraživački tim se fokusirao na gen AF1Q, ranije povezan s leukemijom i drugim vrstama krvnih karcinoma.</p><p>AF1Q je poznat po svom utjecaju na različite stanične procese koji doprinose razvoju i širenju raka. U vezi s rakom želuca, njegova uloga je do sada bila uglavnom neistražena.</p><h2>Ključna uloga</h2><p>Prema rezultatima studije, 97,8 posto analiziranih uzoraka pokazalo je umjereno do značajno povišene nivoe AF1Q, što je povezano s većim rizikom od povratka bolesti i manjim šansama za preživljavanje.&nbsp;</p><p>Ovaj novi marker mogao bi igrati ključnu ulogu u ispitivanju tkivnih uzoraka tumora i omogućiti preciznije planiranje terapijskih mjera.</p><p>Rak želuca je četvrti vodeći uzrok smrti od raka na svijetu, a samo u 2020. godini zabilježeno je oko deset miliona smrtnih slučajeva.&nbsp;</p><p>Iako hirurško uklanjanje ostaje prvi korak ka izlječenju, recidivi su još uvijek ozbiljan izazov, posebno u Evropi gdje se pojavljuju kod 38,8 posto pacijenata unutar dvije godine nakon operacije. Nova saznanja naučnika mogu pomoći u optimizaciji postoperativne njege i poboljšanju preživljavanja, saopćio je Ured Grada Beča u Sarajevu.&nbsp;</p>

AF1Q je poznat po svom utjecaju na različite stanične procese koji doprinose razvoju i širenju raka

Naučnici otkrili marker za predviđanje rizika od povratka raka želuca

<p>Ljutnja nije samo neugodna emocija, ona može negativno utjecati na vaše zdravlje.</p><h2>Štetni efekti</h2><p>Dok ljutnja može poslužiti kao signal upozorenja i motivirati nas da nešto poduzmemo, često uključuje osjećaj neprijateljstva prema nekome ili nečemu što nam je uzrokovalo nevolju.<br></p><p>Ako se ljutnja doživljava prečesto, intenzivno ili predugo, ili ako se čini nesrazmjernom događaju koji ju je izazvao, može imati štetne efekte na naše blagostanje i zdravlje.</p><p>Ova emocija aktivira fizičku reakciju “borbe ili bijega”, što uzrokuje da nadbubrežne žlijezde otpuštaju hormone stresa poput adrenalina i kortizola. To dovodi do fizioloških promjena kao što su ubrzani otkucaji srca i povišeni krvni pritisak, što priprema tijelo za “borbu ili bijeg”.<br></p><p>Iako je ova reakcija na stres evoluirala kako bi nas zaštitila, većina svakodnevnih situacija (poput prometnih gužvi ili manjih sukoba) ne zahtijeva tako visoku razinu energije. Hronična aktivacija hormona stresa može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema.</p><p>Evo nekoliko načina kako ljutnja utječe na zdravlje.</p><h2>Zdravlje srca</h2><p>Ljutnja potiče oslobađanje hormona stresa, koji s vremenom mogu naštetiti zdravlju srca. Studije pokazuju da čak i kratki trenuci ljutnje mogu oslabiti sposobnost srca da efikasno pumpa krv, što potencijalno dovodi do visokog krvnog pritiska i povezanih stanja kao što su bolesti srca, srčani udari, moždani udari i metabolički sindrom.</p><p>Pojedinci s visokom razinom ljutnje ili oni koji često percipiraju neprijateljstvo izloženi su većem riziku od koronarne bolesti srca i povezanih komplikacija. Ljutnja također pogoršava aritmije ili nepravilne otkucaje srca.</p><h2>Rizik od srčanog udara</h2><p>Istraživanja pokazuju da je ljutnja povezana s većim rizikom od srčanog udara. Pregledom studija u kojima je sudjelovalo gotovo 4.000 sudionika utvrđeno je da ljutnja može više nego udvostručiti vjerojatnost srčanog udara unutar dva sata nakon ispada, s jačom poveznicom kod intenzivnije ljutnje.</p><h2>Probavni problemi</h2><p>Mozak i crijeva blisko komuniciraju, a stres može poremetiti ovu interakciju. Stres može dovesti do gastrointestinalnih problema poput bolova u trbuhu, želučanih tegoba i proljeva.&nbsp;</p><p>Dugotrajni stres također je povezan sa stanjima kao što su upalna bolest crijeva, sindrom iritabilnog crijeva i gastroezofagealna refluksna bolest.</p><h2>Mentalno zdravlje</h2><p>Ljutnja može negativno utjecati na mentalno zdravlje, budući da je često povišena kod emocionalnih poremećaja poput tjeskobe i depresije.</p><p>Može pogoršati simptome i smanjiti efikasnost liječenja.</p><p>Dugotrajna ljutnja može narušiti koncentraciju, potaknuti neprijateljstvo i zategnuti odnose, što može biti štetno za opću dobrobit.</p><h2>Poremećaj spavanja</h2><p>Oni koji se bore s ljutnjom ili često doživljavaju ljutnju obično imaju lošiju kvalitetu sna.&nbsp;</p><p>Studije su pokazale da su veće razine ljutnje povezane sa značajnim povećanjem poremećaja spavanja. Ljutnja može povećati psihološko uzbuđenje i mentalni nemir, što otežava zaspati.</p>

Ova emocija potiče oslobađanje hormona stresa, koji s vremenom mogu naštetiti zdravlju srca

Ljutnja negativno utječe na zdravlje: Može izazvati brojne probleme

<p>U Bosni i Hercegovini nema vakcina protiv majmunskih boginja. Ovo je za „Avaz“ potvrdio Mirza Palo, stručni saradnik Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) u BiH.<br></p><p>- Vakcine protiv majmunskih boginja nisu dostupne u BiH, ali trenutno nisu ni potrebne, jer je najveća potreba u afričkim zemljama, gdje imaju aktivne slučajeve majmunskih boginja. Također, vakcine se ne mogu kupiti tek tako. Postoje samo dva proizvođača u svijetu. Naravno, postoje zalihe koje su dostupne, ali se one prevashodno pokušavaju preusmjeriti u afričke zemlje kako bi se spriječila epidemija i kako bi se zaštitili ostali dijelovi svijeta, kao i lokalna populacija - naveo je Palo.</p><p>Također je istakao da su vakcine veoma efikasne te da se mogu zaraženoj osobi dati i nakon izlaganja virusu, tj. ako je neko već bio u kontaktu sa zaraženom osobom može primiti vakcinu unutar četiri ili više dana ukoliko zaražena osoba nije razvila simptome.</p><p>- Vakcine se mogu proizvesti u većem broju, ali tek naredne godine. Mogu prevenirati teže kliničke oblike i napraviti samo blažu ili nikakvu kliničku sliku u slučaju infekcije - istakao je Palo.</p><p>Vakcine su, dodaje, posljednji korak u liječenju. Ono što bi trebalo uraditi, a što zdravstvene vlasti u BiH i rade, jeste napraviti plan i pratiti šta se dešava trenutno u epidemiološkom smislu kako na lokalnom tako i na globalnom planu te osigurati testiranje i nadzor.</p><p>- Naredni koraci su, naravno, osigurati pravovremene informacije i upute onima koji putuju u Afriku i neka druga mjesta gdje se ta epidemija pojavila te im osigurati medicinsku&nbsp; zaštitu - rekao je Palo.</p>

Postoje i zalihe koje su dostupne, ali se one prevashodno pokušavaju preusmjeriti u afričke zemlje, kazao je Palo

Mirza Palo, stručni saradnik WHO-a u BiH, za "Avaz": BiH bez vakcine protiv majmunskih boginja

<p>Marija Branjas Morera je žena kojoj se svijet divio zbog nevjerovatnih 117 godina.<br></p><p>Rođena 1907. godine, Marija je do danas držala titulu najstarije žene na svijetu. Njen suprug s kojim je imala dvoje djece preminuo je u 72. godini života, a jedan od dvojice sinova je preminuo u 86. godini. Preživjela je oba svjetska rata, razne pandemije i sve što je zadesilo svijet u prethodnom vijeku, zajedno s epidemijom koronavirusa.</p><p>Njena porodica se oglasila danas na društvenim mrežama i objavila tužnu vijest da je preminula ova nevjerovatna baka:</p><p>- Marija Branjas nas je napustila. Umrla je onako kako je željela: u snu, mirno i bez bola. Zauvijek ćemo je se sjećati po savjetima i dobroti koju je pružala svima - napisali su, prenosi "DailyMail".</p>

<blockquote class="tiktok-embed" cite="https://www.tiktok.com/@history.intime/video/7243930618789252378" data-video-id="7243930618789252378" style="max-width: 605px;min-width: 325px;" > <section> <a target="_blank" title="@history.intime" href="https://www.tiktok.com/@history.intime?refer=embed">@history.intime</a> <a title="fyp" target="_blank" href="https://www.tiktok.com/tag/fyp?refer=embed">#fyp</a> <a title="foryoupage" target="_blank" href="https://www.tiktok.com/tag/foryoupage?refer=embed">#foryoupage</a> <a title="supercentenarian" target="_blank" href="https://www.tiktok.com/tag/supercentenarian?refer=embed">#supercentenarian</a> <a title="mariabranyasmorera" target="_blank" href="https://www.tiktok.com/tag/mariabranyasmorera?refer=embed">#mariabranyasmorera</a> <a target="_blank" title="♬ original sound - historyintime" href="https://www.tiktok.com/music/original-sound-7243930572903566106?refer=embed">♬ original sound - historyintime</a> </section> </blockquote> <script async src="https://www.tiktok.com/embed.js"></script>

<p>Živjela je posljednje dvije decenije u domu za stara lica u Olotu u Španiji, gdje je proslavila svoj 117. rođendan u martu ove godine.</p><p>Ljekari nisu imali mnogo posla oko Marije, jer joj je zdravlje bilo sasvim uredu. No, ona je izjavila nekoliko dana ranije da se osjeća slabom.</p><p>- Bliži se i moje vrijeme. Ne plačite, ne volim suze. I, što je najvažnije, ne tugujte za mnom. Gdje god da odem, bit ću srećna - napisali su na porodičnom profilu kao njene riječi koje je željela da uputi pratiocima.</p><p>Nakon njene smrti najstarija osoba na svijetu je 116-godišnjakinja Tomiko Itoka iz Japana.&nbsp;</p>

Preživjela je oba svjetska rata, razne pandemije i sve što je zadesilo svijet u prethodnom vijeku, zajedno s epidemijom koronavirusa

Živjela je posljednje dvije decenije u domu za stara lica

Preminula je najstarija žena na svijetu: Marija (117) je umrla onako kako je željela

<p><br></p><p>Napredak čovjeka kroz život može se posmatrati kao uglavnom postupna sukcesija promjena od začeća preko starenja do smrti. No, ako se jednog jutra probudite, pogledate u ogledalo i zapitate se kada ste odjednom toliko ostarjeli, možda ne umišljate stvari, prenosi Science Alert.</p><p>Prema novom istraživanju molekularnih promjena povezanih sa starenjem, ljudi doživljavaju dva dramatična skoka naprijed u starenju, jedan u prosječnoj dobi od 44 godine, a drugi u prosječnoj dobi od 60 godina.</p><p>- Ne mijenjamo se samo postupno kroz vrijeme; postoje neke zaista dramatične promjene - kaže genetičar Mihael Šnajder (Snyder) s Koledža Stanford, glavni autor studije. Starenje je složen proces povezan s povećanim rizikom od svih vrsta bolesti. Šnajder i njegove kolege istraživali su biologiju starenja kako bi bolje razumjeli koje se promjene događaju s ciljem boljeg ublažavanja i liječenja tih bolesti.</p><p>U tu svrhu pratili su skupinu od 108 odraslih osoba koji su svakih nekoliko mjeseci tokom nekoliko godina donirali biološke uzorke. Svaki učesnik je u prosjeku podnio 47 uzoraka tokom 626 dana, a najdugovječniji učesnik podnio je 367 uzoraka. Ovi materijali rezultirali su s više od 246 milijardi podataka koje su istraživači zatim obradili tražeći obrasce u promjenama.</p><p>Primijetili su da u nekim stanjima, poput Alzheimerove bolesti i kardiovaskularnih bolesti, rizik ne raste postupno s vremenom, već naglo eskalira nakon određene dobi. Stoga su željeli detaljnije istražiti biomarkere starenja kako bi vidjeli mogu li identificirati povezane promjene.</p><p>Prvi vrhunac, sredinom 40-ih godina, obično je trenutak kada žene počinju ulaziti u menopauzu ili perimenopauzu, ali istraživači to isključuju kao glavni faktor, jer su i muškarci također doživjeli značajne molekularne promjene u istoj dobi. Ovo sugerira da, iako menopauza ili perimenopauza mogu pridonijeti promjenama žena u srednjim 40-ima, vjerovatno postoje drugi, značajniji faktori koji utječu na ove promjene i kod muškaraca i kod žena.</p><p>Ipak, ovo istraživanje ima određene manjkavosti jer je uzorak bio poprilično mali, ali uz određene preinake nudi korisne varijable za buduća posmatranja promjena koje se događaju kroz vrijeme.&nbsp;</p>

Ljudi doživljavaju dva dramatična skoka naprijed u starenju

Naučnici otkrili kada najbrže starimo: Ovo su najkritičnije godine

<p>Lubenica je bogata magnezijem, cinkom, kalijem i vitaminom B. Obiluje proteinima, a ima veoma malo kalorija, te u njoj možete uživati do mile volje bez griže savjesti.<br></p><p>Konzumacija lubenice pospješuje mršavljenje, a vjeruje se kako može imati antikancerogeno djelovanje. Lubenica srednje veličine sadrži oko 92 posto vode, tako da je izvrsna opcija da budete hidrirani u vrelim ljetnim danima.</p><p>Studija iz 2019. godine, koja je ispitivala učinke konzumacije lubenice na sitost i tjelesnu težinu kod prekomjerne težine i gojaznosti kod odraslih, ustanovila je da su se oni koji su svakodnevno konzumirali dvije kriške lubenice tokom četiri nedjelje osjećali manje gladnima i da su izgubili znatno više kilograma od grupe koja je konzumirala niskokalorične kolačiće. Ipak, uprkos tome što je tako zdrava, nije pogodna za sve ljude, piše Web MD.</p><p>Međutim, nutricionisti upozoravaju da konzumiranje lubenice za jednu grupu ljudi i nije najbolje, a riječ je o dijabetičarima.</p><p>Lubenica je puna prirodnog šećera, što može prouzročiti skok šećera u krvi.</p><p>Ipak, ne treba je u potpunosti izbaciti iz ishrane. Mogu je kombinovati s namirnicama koje su bogate zdravim mastima, vlaknima i proteinima, poput orašastih plodova ili sjemenki. Ova kombinacija hranjivih namirnica može pomoći osobi da se duže osjeća sitom i usporiti apsorpciju šećera u krvotok, piše Krstarica.</p>

Lubenica je puna prirodnog šećera, što može prouzročiti skok šećera u krvi

Ako imate ovaj zdravstveni problem, lubenicu izbjegavajte u širokom luku

<p>Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) proglasila je pojavu majmunskih boginja (mpox) u dijelovima Afrike javnozdravstvenom krizom od međunarodnog značaja, a prvi slučaj je zabilježen i na našem kontinentu 15. avgusta, i to u Švedskoj.<br></p><p>Ono što je bilo za uzbunu, jeste činjenica da je ova vrlo zarazna bolest ubila najmanje 450 ljudi u Demokratskoj Republici Kongo, prenosi BBC.<br></p><h2>Kako se manifestira</h2><p>Uzrokovan je virusom iz iste porodice kao i velike boginje, ali je obično mnogo manje štetan. Izvorno se prenosio sa životinja na ljude, ali sada se prenosi i između ljudi. Početni simptomi uključuju groznicu, glavobolje, oticanje, bol u leđima i bolne mišiće.</p><p>Nakon što groznica prođe, može se razviti osip. Često započinje na licu prije nego što se proširi na druge dijelove tijela, najčešće na dlanove ruku i tabane. Osip, koji može izuzetno svrbiti i biti bolan, mijenja se i prolazi kroz različite faze prije nego što se konačno formira krasta, koja kasnije otpada. Može izazvati ožiljke.</p><p>Infekcija može sama nestati i traje između 14 i 21 dan. Ali, u nekim slučajevima može biti smrtonosna, posebno za ranjive skupine, uključujući djecu. Teški slučajevi mogu izazvati lezije koje zahvaćaju cijelo tijelo, posebno usta, oči i genitalije.</p><h2>Hiljade infekcija</h2><p>Najčešće se pojavljuje u udaljenim selima tropskih prašuma zapadne i centralne Afrike, u zemljama poput Demokratske Republike Kongo (DR Kongo), gdje se već godinama pojavljuje.&nbsp;</p><p>U tim regijama svake godine ima hiljade infekcija i stotine smrtnih slučajeva od ove bolesti, pri čemu su djeca mlađa od 15 godina najviše pogođena.</p><p>Trenutno se istovremeno događa nekoliko različitih pojavljivanja, uglavnom u DR Kongu i susjednim zemljama. No, bolest je nedavno zabilježena u Burundiju, Ruandi, Ugandi i Keniji, gdje obično nije endemična.</p><h2>Dvije vrste</h2><p>Postoje dvije vrste – Clade 1, koji je često ozbiljniji, i Clade 2. Virus Cladea 1 – koji desetljećima uzrokuje sporadična izbijanja u DR Kongu je onaj koji se širi.</p><p>Afrički centri za kontrolu i prevenciju bolesti kažu da je od početka 2024. i kraja jula bilo više od 14.500 infekcija te preko 450 smrtnih slučajeva. To je povećanje od 160 posto u infekcijama i povećanje od 19 posto smrtnih slučajeva u poređenju s istim periodom prošle godine.</p><p>Prethodna javnozdravstvena kriza zbog majmunskih boginja, proglašena 2022., uzrokovana je relativno blagim Cladeom 2. Širila se u gotovo stotinu zemalja koje obično ne vide virus, uključujući neke u Evropi i Aziji, ali je stavljena pod kontrolu cijepljenjem ranjivih skupina.</p><h2>Širenje virusa</h2><p>Kroz bliski kontakt s nekim ko je zaražen, uključujući seks, kontakt kože na kožu ili boravak blizu zaražene osobe. Virus može ući u tijelo kroz oštećenu kožu, dišne puteve ili kroz oči, nos ili usta. Također se može širiti dodirom predmeta kontaminiranih virusom, poput posteljine, odjeće i peškira.</p><p>Bliski kontakt sa zaraženim životinjama, poput majmuna, štakora i vjeverica, također je način prijenosa. Tokom globalne epidemije 2022., virus se najviše širio kroz seksualni kontakt.</p><h2>Rizične grupe</h2><p>Svako ko je u bliskom kontaktu s osobom sa simptomima može se zaraziti virusom, uključujući zdravstvene radnike i članove porodice. Smatra se da je seksualni kontakt među zaraženim odraslim osobama jedan od razloga porasta slučajeva.</p><p>Stručnjaci proučavaju situaciju kako bi bolje razumjeli ko je najviše u riziku. Mala djeca mogu biti među posebno ranjivim grupama jer im se imunološki sistem još razvija, a mnoga u regiji imaju lošu prehranu, što otežava borbu protiv bolesti.</p><p>Svako s oslabljenim imunološkim sistemom također može biti podložniji bolesti, a postoji zabrinutost da bi trudnice mogle biti u većem riziku. Savjet je izbjegavati bliski kontakt s bilo kim ko je zaražen i prati ruke sapunom ako je virus prisutan u zajednici.</p><p>Oni koji imaju virus trebali bi se izolirati od drugih dok im sve lezije ne nestanu. Također, kondomi bi se trebali koristiti kao mjera opreza pri seksu bar 12 sedmica od oporavka.</p><h2>Postojanje vakcine</h2><p>Vakcine postoje, ali prema BBC-u, obično ih mogu dobiti samo osobe u riziku ili one koje su bile u bliskom kontaktu sa zaraženom osobom. Postoji stvarna zabrinutost da nema dovoljno sredstava za vakcine, kako bi došle do svih kojima su potrebne.</p><p>WHO je nedavno zatražio od proizvođača lijekova da dostave vakcine za hitnu upotrebu, čak i ako te vakcine nisu službeno odobrene. Bez globalne akcije, postoji zabrinutost da bi se trenutna epidemija mogla proširiti i na druge kontinente.</p>

Uzrokovan je virusom iz iste porodice kao i velike boginje, ali je obično mnogo manje štetan

Majmunske boginje bliže nego ikada: Evo šta trebate znati o ovom virusu

<p>Vrsta kognitivnog oštećenja koje simptomima nalikuje demenciji, ali je povezano sa simptomima psihijatrijske dijagnoze velikog depresivnog poremećaja naziva se pseudodemencija. Ona se često naziva i depresivna demencija ili depresivna pseudodemencija, a sudeći po nekim istraživanjima, puno je češća nego što se čini.</p><p>Da bi se odredilo efikasno i adekvatno liječenje, nužno je razumjeti porijeklo poremećaja, odnosno razlučiti simptome i dijagnozu s kojima je povezano.<br></p><h2>Razlike stanja</h2><p>Pseudodemencija je stanje kognitivnog pada koje rezultira gubitkom pamćenja, a slično je simptomima koji se prepoznaju i kod demencije. Međutim, razlika između pseudodemencije i demencije je u tome što su simptomi pseudodemencije posljedica stanja povezanog s mentalnim zdravljem, odnosno dijagnozom depresije, dok je demencija rezultat organskog neurodegenerativnog poremećaja.</p><p>Pseudodemencija je zapravo kratkotrajni gubitak pamćenja zato što se efikasnom terapijom antidepresivima, kojima se tretira primarna dijagnoza, utječe na poboljšanje stanja.</p><p>Slično kao i demencija, pseudodemencija podrazumijeva simptome povezane s gubitkom pamćenja i izvršnim funkcioniranjem, ali isključuje organske promjene mozga te fizičke promjene u strukturi i funkciji mozga, kao što je slučaj kod demencije.</p><p>To ujedno znači da je u pitanju reverzibilno stanje koje će se povući ako se adekvatno liječi, dok je demencija progresivno stanje kod kojeg je moguće samo upravljati simptomima i ublažavati ih lijekovima kako bi osoba što duže mogla neometano funkcionirati u svojoj svakodnevici.</p><p>Osobe oboljele od demencije imat će ozbiljnije poteškoće s pamćenjem, koncentracijom, obradom informacija i donošenjem odluka, dok je kod pseudodemencije navedeno prisutno u blažem obliku te uglavnom ne ometa svakodnevno funkcioniranje u tolikoj mjeri kao što je slučaj s demencijom.</p><p>Studije su pokazale da pacijenti s demencijom imaju značajno slabije rezultate na neurokognitivnim testiranjima u usporedbi s pacijentima s pseudodemencijom uzrokovanom depresijom.</p><h2>Kako prepoznati</h2><p>Pseudodemencija se prepoznaje u simptomima povezanim s depresivnim stanjima (npr. gubitak interesa za aktivnosti, problemi sa spavanjem, manjak apetita, sniženo raspoloženje, socijalna izolacija i povlačenje iz društvenih aktivnosti i sl.) i kognitivnim oštećenjima (npr. slabija koncentracija, poteškoće održavanja pažnje i fokusa, problemi s pamćenjem novih i dosjećanjem starih informacija i sl.).</p><p>Ona nije nagli gubitak pamćenja, nego je uzrokovana dugotrajnom upalom uzrokovanom depresijom koja može dovesti do poteškoća u kognitivnom funkcioniranju. Također je važno spomenuti da depresija može utjecati na specifične moždane regije uključene u učenje i pamćenje, ali u tome važnu ulogu igraju i okolišni faktori.</p><p>Naime, osobama kojima različite vrste intenzivnog i dugotrajnog stresa (npr. zlostavljanje, gubitak posla, nedostatak socijalne podrške i sl.) negativno utječu na fiziološko funkcioniranje, također mogu doživjeti kognitivni pad i gubitak pamćenja zbog stresa.</p><p>Neki stručnjaci smatraju da će osobe koje dožive pseudodemenciju biti u povećanom riziku obolijevanja i od ostalih vrsta demencije kasnije u životu, ali to je još uvijek predmet istraživanja. Rizični faktori koji mogu utjecati na razvoj stanja kao što je pseudodemencija su svakako simptomi iz skupine depresivnog poremećaja, ali i povijest drugih psihijatrijskih poremećaja.</p><p>S obzirom na to da od poremećaja raspoloženja češće obolijevaju osobe odrasle životne dobi, ovakav gubitak pamćenja kod mladih koji je povezan sa pseudodemencijom nije čest slučaj.</p><h2>Dijagnoza i liječenje</h2><p>Pseudodemencija nije službena dijagnoza prema Dijagnostičkom i statističkom priručniku za duševne poremećaje (DSM-V), nego je neslužbeni termin koji se koristi za označavanje kognitivnih disfunkcija povezanih s drugim psihijatrijskim poremećajima, najčešće depresijom.</p><p>S obzirom na to da ne postoje službeni dijagnostički kriteriji za ovo stanje, liječnik specijalist će, nakon detaljnog uzimanja anamnestičkih podataka i promatranja ponašanja, zatražiti informacije o početku i trajanju simptoma te, po potrebi, zahtijevati i neurokognitivno testiranje kako bi se procijenile funkcije pamćenja i učenja.</p><p>Moguće je da ćete morati obaviti i laboratorijske pretrage te snimanje mozga kako bi se isključila neurodegenerativna stanja.</p><p>Ako se prethodnim pretragama isključi prisutnost demencije te utvrdi opravdana sumnja na depresiju, liječnik će na temelju službenih dijagnostičkih kriterija postaviti dijagnozu poremećaja raspoloženja, odnosno velikog depresivnog poremećaja.</p><p>Tada će se provjeriti prisutnost ostalih simptoma povezanih s depresijom, kako bi se utvrdilo da je riječ o navedenoj dijagnozi popraćenoj kognitivnim oštećenjima (što uključuje poteškoće s pamćenjem, koncentracijom i obradom informacija).</p><p>Pseudodemencija se najčešće tretira farmakoterapijom, odnosno antidepresivima usmjerenim na ublažavanje i drugih simptoma depresije, te psihoterapijskim individualnim i/ili grupnim tehnikama.</p>

Najčešće se tretira farmakoterapijom, odnosno antidepresivima usmjerenim na ublažavanje i drugih simptoma depresije

Neliječena depresija može kreirati lažnu demenciju

Dr. Midhat Nurkić, kardiolog: Šta je sindrom iznenadne srčane smrti i da li je moguća prevencija?

Ako želite da smršavite, kafu isključivo pijte u ovo vrijeme

Širi se epidemija morbila i velikog kašlja, nizak postotak vakcinisane djece

Neki ljudi piju čaj po ovoj vrućini, evo zašto je to pametno

Naučite jednom zauvijek: Samo se na ovoj temperaturi peru peškiri kako bi bili čisti, mirisni i mekani!

Sve veći broj slučajeva ove spolne bolesti: Povećava se i broj osoba koje su otporne na lijekove

Dermatolog Benjamin Mrkonjić za "Avaz": Paziti se sunca, kožna oboljenja veliki problem

Kada je najbolje piti kafu: Izbjegnite negativne učinke kofeina

Naučnici otkrili marker za predviđanje rizika od povratka raka želuca

Ljutnja negativno utječe na zdravlje: Može izazvati brojne probleme

Mirza Palo, stručni saradnik WHO-a u BiH, za "Avaz": BiH bez vakcine protiv majmunskih boginja

Preminula je najstarija žena na svijetu: Marija (117) je umrla onako kako je željela

Naučnici otkrili kada najbrže starimo: Ovo su najkritičnije godine

Ako imate ovaj zdravstveni problem, lubenicu izbjegavajte u širokom luku

Majmunske boginje bliže nego ikada: Evo šta trebate znati o ovom virusu

Pseudodemencija: Važno je razumjeti ovo stanje kako bi se prepoznalo

Zdravlje

Dr. Midhat Nurkić, kardiolog: Šta je sindrom iznenadne srčane smrti i da li je moguća prevencija?

Ako želite da smršavite, kafu isključivo pijte u ovo vrijeme

Širi se epidemija morbila i velikog kašlja, nizak postotak vakcinisane djece

Neki ljudi piju čaj po ovoj vrućini, evo zašto je to pametno

Naučite jednom zauvijek: Samo se na ovoj temperaturi peru peškiri kako bi bili čisti, mirisni i mekani!

Sve veći broj slučajeva ove spolne bolesti: Povećava se i broj osoba koje su otporne na lijekove

Dermatolog Benjamin Mrkonjić za "Avaz": Paziti se sunca, kožna oboljenja veliki problem

Kada je najbolje piti kafu: Izbjegnite negativne učinke kofeina

Naučnici otkrili marker za predviđanje rizika od povratka raka želuca

Ljutnja negativno utječe na zdravlje: Može izazvati brojne probleme

Mirza Palo, stručni saradnik WHO-a u BiH, za "Avaz": BiH bez vakcine protiv majmunskih boginja

Preminula je najstarija žena na svijetu: Marija (117) je umrla onako kako je željela

Naučnici otkrili kada najbrže starimo: Ovo su najkritičnije godine

Ako imate ovaj zdravstveni problem, lubenicu izbjegavajte u širokom luku

Majmunske boginje bliže nego ikada: Evo šta trebate znati o ovom virusu

Pseudodemencija: Važno je razumjeti ovo stanje kako bi se prepoznalo