Najčešći oblik nepravilnog ritma otkucaja srca, fibrilacija atrija, povezana je s većim rizikom od senilnosti, uključujući Alzheimerovu bolest. Istraživači su osam godina pratili 3.000 osoba prosječno starih 74 godine. Niko nije bio senilan i nije doživio moždani udar, a njihove su kognitivne funkcije ocjenjivane svake dvije godine pretragama i razgovorima.  

Pacijenti za koje se smatralo da su senilni podvrgnuti su dodatnim tjelesnim, neurološkim i psihološkim pretragama i skenovima mozga.

Na početku istraživanja je 4,3 posto ispitanika imalo fibrilaciju atrija, a dodatnih 12,2 posto ju je razvilo za vrijeme istraživanja. Ukupno je 18,8 posto razvilo neki oblik senilnosti, a osobe s fibrilacijom atrija bile su izložene 40-50 posto višem riziku od razvijanja senilnosti, uključujući Alzheimerovu bolest u odnosu na ispitanike koji nisu bolovali od fibrilacije atrija.

Nepravilan ritam otkucaja srca može povećati rizik od demencije tako što oslabljuje sposobnost pumpanja srca, što vodi manjem dotoku kisika u mozak.