<p>Djelo mlade umjetnice Ane-Marije Tomić postavljeno je u okviru izložbe ''Unrooted: Resilience Amidst Crisis'' koju organizira UNFPA u zgradi Ujedinjenih naroda u New Yorku.</p><p>Instalacija tematizira online nasilje koje pogađa žene, istražujući njegov utjecaj kroz simboliku i interakciju stvarnog i digitalnog svijeta. </p><p>- Ideju za performans Zea Mays dala mi je moja baka Jelka Jurešić. Često razgovaram s bakom i slušam fragmente kompozicije njenog osamdesetogodišnjeg života. Slušam i čujem. Jednom sam razgovarala s bakom o nepravedno zapostavljenim i do tada neprimijećenim osušeni, kukuruzima na zidu – rekla je umjetnica Tomić za "Avaz".</p>

<p>Središnji dio instalacije čini sama umjetnica koja kleči na kukuruzu, simbolički prikazujući kaznu. Iza nje, putem projektora, prikazuju se emotikoni – znakovi nasilja i uznemiravanja u virtualnom prostoru. Ovaj vizualni prikaz pojačava osjećaj izolacije i zatvorenosti koji često prati žrtve online zlostavljanja. Posebnu ulogu u instalaciji ima tišina, koja evocira osjećaj usamljenosti i nesigurnosti. Rad postavlja ključna pitanja: kako reagiraju naši virtualni prijatelji kada svjedoče nasilju te kako posmatrači u stvarnom svijetu reagiraju na ono što vide?</p><p>- Dok je fizičko nasilje dobro shvaćen i osuđivan, svi drugi oblici nasilja nad ženama se pogrešno smatraju kao manje teškim u nedostatku vidljivih fizičkih povreda – rekla nam je Ana-Marija.</p><p>Izložba "Unrooted: Resilience Amidst Crisis", koja traje do 7. veljače 2025. godine, okuplja umjetnike iz 16 zemalja, uključujući Bosnu i Hercegovinu, Azerbejdžan, Brazil, Egipat, Južnu Afriku, Ukrajinu i Siriju. Rad Ane-Marije Tomić snažno odjekuje univerzalnim temama otpora i borbe protiv nasilja te skreće pažnju na važnost podrške žrtvama u svijetu koji postaje sve više digitalan.</p>

Zea Mays: Umjetnička instalacija talentirane i svestrane Ane-Marije Tomić u New Yorku koja progovara o tišini nasilja nad ženama

Ana-Marija Tomić za ''Avaz'': Baka Jelka mi je dala ideju za performans

<p>Izložba pod nazivom "Modra, Ljubičasta, Zelena, Žuta", u organizaciji Udruženja za kulturu i umjetnost "Crvena", bit će otvorena 20. decembra 2024. godine, u 19:00 sati, u prostorijama "Crvene" na adresi Augusta Brauna 14/3.</p><p>Na izložbi će biti predstavljeni radovi osam bosanskohercegovačkih umjetnica&nbsp; Adele Jušić, Alme Gačanin, Jelene Fužinato, Kasje Jerlagić, Lane Čmajčanin, Mile Panić, Milene Ivić i Saše Tatić.</p><h2>Faze modrice</h2><p>Izložba "Modra, Ljubičasta, Zelena, Žuta" nastoji kroz različite umjetničke pristupe razmotriti sistemsko nasilje nad ženama.&nbsp; Naslov izložbe upućuje na proces iscjeljenja od nasilja, koristeći metaforu modrice. Svaka boja - modra, ljubičasta, zelena i žuta - simbolizira različite faze boli, traume i oporavka. Modrice nisu samo posljedice udarca, već i vizualni prikaz odgovora tijela na ozljedu, proces koji se mijenja iz tamnog u svijetlo dok započinje proces liječenja. Ova metafora odražava putovanje koje mnoge žene doživljavaju.</p><h2>Osam umjetnica</h2><p>Cilj izložbe je ukazati na pravce kojima će društva morati krenuti u procesu konačnog prekida s režimima nasilja, dominacije i prisile. Također, izložba ukazuje na cilj izlječenja, transformacije i revolucije. Ova izložba je dio šire priče o tom putovanju, jer osam umjetnica postavlja pred publiku osam osobnih obračuna s nasiljem, koje ima univerzalni karakter, ali također pokazuje nebrojene oblike i lica tog iskustva. Umjetnice na različite načine odgovaraju na nasilje koje se svakodnevno doživljava, i to u institucionalnim i kapilarnim oblicima, uvijek prisutno, spremno da oduzme još jednu ženu.&nbsp;</p><p>Ova izložba nije samo umjetnički događaj. Ona je čin solidarnosti, borbe i otpora, kako navode same umjetnice.</p><p>Izložba je realizirana kroz program Feministika uz podršku Fondacije "Kvinna till Kvinna", Mediteranskog ženskog fonda, Globalnog fonda za žene i Međunarodnog centra "Olof Palme".&nbsp;</p><p>Bit će otvorena do 20. januara 2025. godine, svakog radnog dana (osim praznika), od 12 do 18 sati.</p>

Izložba "Modra, Ljubičasta, Zelena, Žuta" nastoji kroz različite umjetničke pristupe razmotriti sistemsko nasilje nad ženama

Izložba pod nazivom "Modra, Ljubičasta, Zelena, Žuta"

Izložba "Modra, Ljubičasta, Zelena, Žuta": Umjetnički odgovor na sistemsko nasilje nad ženama

<p>Promocija knjige "Dok zrijem: pabirčenja po patrljcima prošlosti" autora Alena Kalajdžije bit će održana u ponedjeljak, 23. decembra 2024. godine u 18:30 sati u Narodnoj biblioteci Mostar..</p><p>Knjigu će promovirati prof. dr. Dijana Hadžizukić i prof. dr. Lejla Žujo Marić.</p><p>Ovo je prva knjiga dr. Kalajdžije iz oblasti književnosti, koja sadrži 27 priča i crtica. Kroz njih se istražuju individualna i lična pitanja, pokušavajući ih prikazati u kontekstu općih društvenih kretanja koja oblikuju identitet i kulturu zajednice iz koje pojedinac potiče.</p><p>- Priče se bave različitim aspektima ljudskog odrastanja, suočavanjem s problemima, egzilom i obrazovanjem. Kroz njih sam pokušao prikazati kako funkcionira društveni sistem u kojem pojedinac traži svoj identitet. Ove priče, iako nesvjesno, dominantno govore o problemima identiteta, naročito u kontekstu Bosne i Hercegovine, i mislim da će upravo iz tog razloga biti zanimljive čitateljima - kazao je Kalajdžija, prenosi Mostarski.ba.</p>

Ovo je prva knjiga dr. Kalajdžije iz oblasti književnosti, koja sadrži 27 priča i crtica

Mostar: Promocija knjige autora Alena Kalajdžije

<p>Održana je završna press konferencija Sarajevo Film Festivala povodom tradicionalne Noći kina, a ovaj događaj, u saradnji s Gradom Sarajevom i UNESCO-om, poklanja publici Sarajeva besplatne filmske projekcije širom grada, uz osvrt na ključne aktivnosti SFF-a u protekloj godini, kao i datum sljedećeg, 31. Sarajevo Film Festivala.</p><h2>Doprinos kulturi</h2><p>Na konferenciji je govorio Saša Magazinović šef delegacije BiH u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Evrope o značaju Konvencije Vijeća Evrope.</p><p>- Dobar dan svima. Drago mi je da godinu završavamo ovakvim događajima. Ovom prilikom želim zahvaliti Sarajevo Film Festivalu na doprinosu našoj kulturi i državi. Konvencija Vijeća Evrope donosi velike mogućnosti za našu filmsku industriju. Producenti iz Bosne i Hercegovine sada mogu raditi u drugim zemljama, a strani producenti kod nas, uz jednak tretman. To otvara vrata za uključivanje glumaca, režisera i drugih filmskih radnika u globalne projekte, čime jačamo našu poziciju na svjetskoj sceni - kazao je Magazinović.</p><h2>Mogućnosti za nove generacije</h2><p>Također, naglasio je važnost filmske industrije kao ambasadora naše zemlje.&nbsp;</p><p>- Ljude u svijetu najčešće povezujemo sa sportistima, režiserima i umjetnicima. Podrška filmskoj industriji nije samo ekonomski, već i patriotski čin, jer oni najbolje predstavljaju Bosnu i Hercegovinu na globalnoj sceni - dodao je Magazinović.</p>

Drago mi je da godinu završavamo ovakvim događajima, dodao je

Saša Magazinović: "Podrška filmskoj industriji nije samo ekonomski, već i patriotski čin"

<p>Pred punom salom u Domu mladih u utorak navečer je odigrana komedija "Večeras smo sami“.&nbsp;</p><p>Publika je aplauzima nagradila glumce, a dvoranom se prolamao smijeh. Glumački par Nataša Aksentijević i Semir Gicić zabavili su publiku.</p><p>Ovo je duhovita i dinamična komedija u kojoj blistaju stend ap komičar Semir Gicić i glumica Nataša Aksentijević.&nbsp;</p><p>Ova predstava donosi priču o ljubavnom životu dvoje ljudi čija se veza ljulja između strastvene ljubavi i nemilosrdnih sukoba. Kroz duhovite dijaloge, neočekivane situacije i prepoznatljive trenutke iz svakodnevice, publika je uživala u priči koja istovremeno zabavlja i podsjeća na složenost ljubavnih odnosa.</p>

Publika je aplauzima nagradila glumce, a dvoranom se prolamao smijeh

Predstava "Večeras smo sami“ oduševila publiku

<p>Narodno pozorište Sarajevo je za kraj kalendarske 2024. godine pripremilo novogodišnju čaroliju, te će na sceni Kuće na Obali biti izvedene baletne, dramske i operne predstave, pa će tako u terminima 19, 20. i 21. decembra, biti izvedena baletna bajka Krcko Oraščić rađena na muziku Petra Iliča Čajkovskog, u koreografiji i režiji Konstantina Kostjukova.&nbsp;</p><p>Za sve ljubitelje Broadwaya Opera NPS donosi noć američkih kompozitora uz jazz operu „Blue Monday“, te buffa operu „Telefon“, dok će dramski ansambl ponuditi tri vrhunska naslova i to: predstavu u stilu pozorišnog klauna „Ro i Juju“, komediju „Seljačka opera“ i hit naslov „Konačari“.</p><p>Repertoar Pozorišta upotpunit će izgled i ukrasi na zgradi, a u galeriji fotografija pogledajte kako izgleda novogodišnja čarolija Narodnog pozorišta Sarajevo.</p><h2>Baletna bajka „Krcko Oraščić“</h2><p>U terminima 19, 20. i 21. decembra, na sceni Narodnog pozorišta bit će izvedena baletna bajka Krcko Oraščić rađena na muziku Petra Iliča Čajkovskog, u koreografiji i režiji Konstantina Kostjukova. U baletu Krcko Oraščić nastupiti će solisti i ansambl Baleta NPS, uz pratnju Sarajevske filharmonije kojom će dirigovati maestra Samra Gulamović.</p><p>Sva tri izvođenja baletne bajke „Krcko Oraščić“ počinju u 19:30 sati.</p><p>Noć američkih kompozitora: Jazz opera „Blue Monday“ i Opera buffa „Telefon“</p><p>Na sceni Narodnog pozorišta u utorak, 24. decembra sa početkom u 19:30 sati, bit će izvedena jazz opera „Blue Monday“ kompozitora Georgea Gershwina, kojom će dirigovati maestro Bakir Samardžić u režiji Aleksandra Nikolića, te opera buffa „Telefon“ kompozitora Gian Carla Menottija, pod dirigentskom palicom maestra Fuada Šetića, u režiji Aleksandra Nikolića.</p><p>U predstavi učestvuju solisti Opere NPS, članovi Baleta NPS i Sarajevska filharmonija.</p><p>Predstava "Ro i Juju" u stilu pozorišnog klauna 26. decembra u Narodnom pozorištu Sarajevo</p><p>Na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo u četvrtak, 26. decembra sa početkom u 19:30 sati bit će izvedena predstava “Ro i Juju” autorice i rediteljice Lee Delong, za koju je zapisano da je dekonstrukcija Šekspirovog “Romea i Julije” u stilu pozorišnog klauna.</p><p>U naslovnim ulogama Ro i Juju su Dino Bajrović i Aida Bukva dok ostatak podjele čine: Faruk Hajdarević, Alen Konjicija, Mona Muratović, Merima Lepić Redžepović, Nerman Mahmutović, Mediha Musliović, Merjem Šiljak i muzičari Dario Kos, te Vedran Vujica.</p><h2>Predstava koja nosi toplinu i duhovitost</h2><p>U subotu, 28. decembra sa početkom u 19:30 sati,  na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo bit će izvedena dramska predstava „Konačari“ autora Nenada Veličkovića, u režijskoj postavci Marka Misirače.</p><p>Devetočlani glumački cast čine: Sara Seksan, Izudin Bajrović, Sanela Pepeljak, Kaća Dorić, Vedran Đekić, Merima Lepić Redžepović, Edhem Husić, Semir Krivić i Emina Muftić.</p><p>Predstava je rađena uz podršku Fondacije Friedrich Ebert Stiftung BiH, te u saradnji sa BHRT-om.</p><p>Ulaznice za sve predstave Narodnog pozorišta Sarajevo do kraja marta 2025. godine, mogu se kupiti putem zvanične web stranice, te putem platforme www.karter.ba ili direktno na blagajni Narodnog pozorišta.</p>

Repertoar Narodnog pozorišta Sarajevo upotpunit će izgled i ukrasi na zgradi

Novogodišnja čarolija u Narodnom pozorištu Sarajevo: Uživajte u baletnim, dramskim i operskim naslovima

<p>U Muzeju drvorezbarstva u Konjicu "Zanat" u off programu projekta "Teatar baština '24" Almir Imširević predstavio je svoje autorsko djelo "Jedan je Muhamed Ali", koje je već doživjelo uprizorenje u Narodnom pozorištu u Sarajevu u režiji Dine Mustafića.</p><p>Kako je kazao Imširević, njegov drama zamišljena je kao priča o ocu i njegovom sinu, te se pretvorila u priču o vlastitom iskustvu, vlastitoj porodici, a odnedavno, potpuno izvan spisateljske kontrole, progovorila je i o Waelu Al-Dahdouhu, palestinskom novinaru i ocu, priopćili su organizatori.</p><p>- Tekst sam počeo pisati u godini smrti Muhameda Alija. Danas mogu slobodno reći da u vlastitom pisanju prepoznajem opsesivnu temu – odnos oca i sina. Dakle, ništa originalno, od Hamleta do danas, dramska književnost pokušava ispričati sličnu priču. Stoljećima isti problemi, smisao, smrt, nepravda, nesreća, osveta, sumnja, strah - kazao je o svom tekstu Imširević.</p><p>U drugom djelu program publika je upoznala autoricu Hanu Bajrović-Čardaković, koja je predstavila svoju knjigu "Antiratni teatar u Sarajevu pod opsadom", nastalu kao rezultat autoričinog istraživanja na postdiplomskom studiju.</p><p>Knjiga Hane Bajrović- Čardaković do sada je najznačajnije djelo koje ne samo da sintetizira postojeća istraživanja, već uključuje autoričin samostalni istraživački rad, čime su postavljeni ozbiljni temelji svim budućim istraživanjima te teme.</p><p>Dosadašnja literatura i ostale vrste projekata koji su se bavili ovom temom uglavnom su bili bazirani na oralnoj historiji, čime su sačuvana izuzetno vrijedna svjedočanstva sudionika teatarskog života pod opsadom, kao i radovi posvećeni teatarskoj kritici.</p><p>Ova knjiga svakako će biti vrijedno sredstvo da se važnost ovog fenomena iskomunicira s budućim generacijama, a samim tim i da se zasebni segmenti koje autorica navodi obrade kao u potpunosti zasebne teme.</p><p>S obzirom da je u godinama poslije opsade na sarajevskoj Akademiji scenskih umjetnosti uveden i predmet Teatar i film pod opsadom, ova knjiga će olakšati kako predavačima tako i studentima u procesu njihovog akademskog obrazovanja, napisao je o knjizi "Antiratni teatar u Sarajevu pod opsadom" Nihad Kreševljaković.</p><p>Uz podršku Grada Konjica i Fondacije za muzičke, scenske i likovne umjetnosti u Sarajevu, Narodni univerzitet Konjic, organizator manifestacije "Teatar baštine '24", planira ugostiti ansambl Pozorišta mladih Sarajevo i na koncu završiti ovogodišnji program edukativnom radionicom o bitnim elementima dramsko-scenskog procesa uz profesionalni nadzor kazališnih pedagoga koji će svoje znanje prenositi mladim ljudima koji već imaju započete projekte i odabrane tekstove za osnovnoškolsku i srednjoškolsku scenu, za narednu sezonu.</p>

Narodni univerzitet Konjic planira ugostiti i ansambl Pozorišta mladih Sarajevo

U programu „Teatra baština '24“ gostovali Almir Imširević i Hana Bajrović-Čardaković

<p>Osamnaesto izdanje Mostar Film Festivala, festivala filmske glume, svečano je otvoreno sinoć u Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosače.</p><p>Premijernom projekcijom dugometražnog igranog filma "Božji gnjev" obilježen je početak ovogodišnjeg festivala koji donosi poseban program posvećen produkcijama Kazališno-filmske udruge Oktavijan.</p><p>Direktor Festivala Slaven Knezović istaknuo je važnost ovog događaja za Mostar te naglasio kako Festival, uz kulturnu dimenziju, pruža priliku publici da uživa u domaćim filmskim ostvarenjima.</p><p>- Ovo je posebno izdanje za nas jer obilježavamo punoljetstvo festivala. Ponosan sam što imamo priliku Mostarcima prikazati film "Božji gnjev", a uz to i retrospektivu naših ranijih radova. Publika ovih dana može uživati u našim filmovima, a reakcije su zaista pozitivne - rekao je Knezović.</p><p>Festival, koji će trajati do četvrtka, 19. decembra, nudi slobodan ulaz na sve projekcije, a filmovi se prikazuju u maloj dvorani Hrvatskog doma hercega Stjepana Kosače.</p><p>Revijalni format Festivala predstavlja pregled ključnih filmskih ostvarenja koja su obilježila rad udruge Oktavijan u proteklih osamnaest godina. Program uključuje domaće naslove koji, uz umjetničku vrijednost, odražavaju i specifičnosti lokalne zajednice te doprinose promociji bosanskohercegovačke filmske industrije.</p>

Festival, koji će trajati do četvrtka, 19. decembra, nudi slobodan ulaz na sve projekcije

Filmom "Božji gnjev" svečano otvoren 18. Mostar Film Festival

<p>Galerija savremenih umjetnosti Manifesto sa zadovoljstvom najavljuje samostalnu izložbu respektabilne bh. umjetnice Saše Tatić pod nazivom "Drago mi je da si tu".&nbsp;</p><p>Otvorenje izložbe bit će upriličeno 19. decembra u 20 sati, na adresi Despićeva 3.</p><h2>Prozor u tuđi život</h2><p>Izložba "Drago mi je da si tu" je svojevrsni pisani dokument Sašinog života kroz posljednjih nekoliko godina. Pisan jezikom današnjice, ovaj dokument je intermedijalan, pa ćemo tako njegove fragmente pronaći oslikane na zidu ili podu galerije, na oslikanim platnima zategnutim na blind-ramove, ili animacijama na tv-ekranima. Estetika ovih zapisa će nas podsjetiti na instagram story koji nestane za 24 sata - algoritam dizajniran da nam pruži privremeni prozor u tuđe živote, ma koliko daleko bili.&nbsp;</p><p>Neke fragmente ovog dokumenta čut ćemo i od same umjetnice kroz njen performans prilikom otvorenja izložbe.</p><p>- U svojevrsnom kaleidoskopu pravljenom od formi i jezika, Saša nam nudi beskonačno umnožavanje riječi i iskustava između tamo i ovdje. Ova iskustva koja se ogledaju jedno u drugome su često veoma intimna, no ipak su kolektivno svjedočanstvo naših generacija - izjavio je povodom otvorenja kustos izložbe Bojan Stojčić.</p><p>Svi zainteresovani izložbu mogu pogledati u ustaljenim terminima - od utorka do subote u periodu od 12 do 20 sati, te nedjeljom od 12 do 14 sati.&nbsp;</p><h2>Uloge žena u dijaspori</h2><p>Saša Tatić nastoji postići osjećaj pripadnosti kroz svoj rad, baveći se temama poput doma, pripadnosti, uloge žena u dijaspori, te komunikacije u kontekstima izmještenosti. Fokusira se na podizanje svijesti o promjenama koje dolaze s promjenom životnih okruženja, poticanje kritičkog razmišljanja i uravnoteženo razumijevanje relevantnih kulturnih okvira. Koristi vizualne i poetske elemente jezika – uključujući poeziju, slike, video i instalacije – kao alate za razotkrivanje stereotipnih ideja o iskustvu migracije i istraživanje potencijala za balansiranje između neispunjenih kolektivnih očekivanja i iskrene brige.</p><p>Saša je aktivna učesnica lokalne i međunarodne umjetničke scene. Jedna je od suosnivačica umjetničkog udruženja "Fully Funded Residencies", koje zagovara jednakost i inkluziju. Također je članica feminističke i ljevičarski orijentirane organizacije "CRVENA" u Sarajevu.</p><p>Živi i radi u Berlinu, a Bosnu posjećuje kad god može.</p>

Izložba "Drago mi je da si tu" je svojevrsni pisani dokument Sašinog života kroz posljednjih nekoliko godina

Samostalna izložba Saše Tatić "Drago mi je da si tu" u Galeriji Manifesto Sarajevo

<p>Opere "Blue Monday" kompozitora Đorđa Geršvina (Georgea Gershwina), dirigenta maestra Bakir Samardžić u režiji Aleksandra Nikolića&nbsp;u režiji Aleksandra Nikolića, te bufa "Telefon" kompozitora Đian Larla Menotija (Gian Carla Menotti), pod dirigentskom palicom maestra Fuada Šetića, u režiji Aleksandra Nikolića, bit će izvedene s početkom u 19:30 sati.</p><p>U predstavi učestvuju solisti Opere NPS, članovi Baleta NPS, te Sarajevska filharmonija.&nbsp;</p><h2>"Blue Monday"</h2><p>Đez opera "Blue Monday" praizvedena je na Brodveju 1922. godine.&nbsp;</p><p>Kompozitor Geršvin posebno se istaknuo komponovanjem muzike za koncertne dvorane, brodvejske mjuzikle i holivudske filmove, a najpoznatiji je po specifičnom načinu na koji je u klasičnu muziku unosio elemente popularne američke muzike, crnačkog spirituala, đeza i bluza.</p><p>U đez operi uloge će ostvariti Ileš Bečei, Melisa Hajrulahović -Tomić, Tomislav Perić, Siniša Markanović, Nedim Bašić, Adis Ismić, Željka Katavić Pilj, Dorijan Marić i članovi baletnog ansambla NPS. Koreografkinja je Belma Čečo Bakrač, scenograf Josip Lovrenović, kostimografkinja Senka Ranosavljević, dizajner svjetla Moamer Šaković.</p>

<h2>Opera bufa "Telefon"</h2><p>"Telefon" Đian Karla Menotija (Gian Carla Menottija) je mali dijamant koji nam u 23 minuta daje sve ono što operska publika obožava. Baritonsku ariju gnjeva kao iz najboljih Verdijevih opera, jednu ariju lamenta kao parodiju Donizetijevim (Donizetti) lamentima glavnih junakinja, zatim izvanrednu ariju u kojoj sopran demonstrira moć koloratura poput Kraljice noći kod Mozarta i na kraju nježan i strastven ljubavni duet kao iz Puccinijevih opera.</p><p>U naslovnim ulogama opere buffa "Telefon" gledat ćemo Aidu Čorbadžić i Erola Ramadanovića, te članove baletnog ansambla Narodnog pozorišta Sarajevo.</p><p>Scenografiju potpisuje Josip Lovrenović, kostimska rješenja uradila je Ata Omerbašić, a koreografiju Aleksandar Ilić.</p><p>Ulaznice se mogu kupiti putem zvanične web stranice Narodnog pozorišta Sarajevo, te putem platforme <a href="https://www.karter.ba/">www.karter.ba</a> ili direktno na blagajni Narodnog pozorišta.</p>

U predstavi učestvuju solisti Opere NPS, članovi Baleta NPS, te Sarajevska filharmonija

Brodvejski klasici "Blue Monday" i "Telefon" 24. decembra na repertoaru Narodnog pozorišta 

<p>Udruženje Nove Muzike SONEMUS pokrenulo je u skladu s jednim od krucijalnih aspekata djelovanja SONEMUS-a razvojem kreativnosti mladih muzičara u području savremene umjetničke muzike, Festival SONEMUS New Generation, saopšteno je iz tog udruženja.  </p><p>Dvodnevni program novopokrenutog festivala, održanog 14. i 15. decembra na Muzičkoj akademiji Univerziteta u Sarajevu, okupio je učenice i učenike Osnovne muzičke i baletske škole "Novo Sarajevo" i Srednje muzičke škole Sarajevo, koji su učestvovali u interaktivnoj multidisciplinarnoj radionici realiziranoj u četiri tematske cjeline pod mentorstvom nastavnika Muzičke akademije Univerziteta u Sarajevu, te članova SONEMUS ansambla i Impro ansambla MAS.</p><p>Dekan Muzičke akademije UNSA, te osnivač i umjetnički direktor Udruženja SONEMUS Ališer Sijarić u obraćanju je naglasio značaj muzičke improvizacije u obrazovnom procesu djece od najranije dobi i slobodnu kreativnost kao neizostavan faktor za razvoj generalnih kognitivnih sposobnosti. </p><p>Programski koncept Festivala SONEMUS New Generation osmislili su umjetnička direktorica festivala SONEMUS New Generation dr. Hanan Hadžajlić i umjetnički direktor i osnivač Udruženja SONEMUS, prof. mr. Ališer Sijarić, dok je koordinatorica aktivnosti bila muzikologinja i izvršna direktorica festivala SONEMUS New Generation, mr. Aida Adžović.</p><p>Projekat je realiziran u organizaciji Udruženja Nove Muzike SONEMUS u saradnji sa Muzičkom akademijom Univerziteta u Sarajevu, a uz podršku Federalnog ministarstva kulture i sporta, saopšteno je.</p>

Dekan Muzičke akademije UNSA Ališer Sijarić naglasio je značaj muzičke improvizacije u obrazovnom procesu

U Sarajevu održano prvo izdanje Festivala SONEMUS New Generation

<p>Umjetnica Kim Sinae iz Južne Koreje nedavno je na svom Instagram profilu podijelila bosansku verziju slavnog umjetničkog djela "Poljubac" Gustava Klimta. Inspirisana Klimtovim remek-djelom, koje povremeno reinterpretira, korejska umjetnica je ovog puta odlučila stvoriti "bosanski poljubac".</p><p>- Historijsko mjesto koje jednog dana želim posjetiti - napisala je Kim Sinae u objavi, aludirajući na svoju želju da posjeti Bosnu i Hercegovinu.</p>

<blockquote class="instagram-media" data-instgrm-captioned data-instgrm-permalink="https://www.instagram.com/p/DDjqj91Stuu/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" data-instgrm-version="14" style=" background:#FFF; border:0; border-radius:3px; box-shadow:0 0 1px 0 rgba(0,0,0,0.5),0 1px 10px 0 rgba(0,0,0,0.15); margin: 1px; max-width:540px; min-width:326px; padding:0; width:99.375%; width:-webkit-calc(100% - 2px); width:calc(100% - 2px);"><div style="padding:16px;"> <a href="https://www.instagram.com/p/DDjqj91Stuu/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" style=" background:#FFFFFF; line-height:0; padding:0 0; text-align:center; text-decoration:none; width:100%;" target="_blank"> <div style=" display: flex; flex-direction: row; align-items: center;"> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 40px; margin-right: 14px; width: 40px;"></div> <div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 100px;"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 60px;"></div></div></div><div style="padding: 19% 0;"></div> <div style="display:block; height:50px; margin:0 auto 12px; width:50px;"><svg width="50px" height="50px" viewBox="0 0 60 60" version="1.1" xmlns="https://www.w3.org/2000/svg" xmlns:xlink="https://www.w3.org/1999/xlink"><g stroke="none" stroke-width="1" fill="none" fill-rule="evenodd"><g transform="translate(-511.000000, -20.000000)" fill="#000000"><g><path d="M556.869,30.41 C554.814,30.41 553.148,32.076 553.148,34.131 C553.148,36.186 554.814,37.852 556.869,37.852 C558.924,37.852 560.59,36.186 560.59,34.131 C560.59,32.076 558.924,30.41 556.869,30.41 M541,60.657 C535.114,60.657 530.342,55.887 530.342,50 C530.342,44.114 535.114,39.342 541,39.342 C546.887,39.342 551.658,44.114 551.658,50 C551.658,55.887 546.887,60.657 541,60.657 M541,33.886 C532.1,33.886 524.886,41.1 524.886,50 C524.886,58.899 532.1,66.113 541,66.113 C549.9,66.113 557.115,58.899 557.115,50 C557.115,41.1 549.9,33.886 541,33.886 M565.378,62.101 C565.244,65.022 564.756,66.606 564.346,67.663 C563.803,69.06 563.154,70.057 562.106,71.106 C561.058,72.155 560.06,72.803 558.662,73.347 C557.607,73.757 556.021,74.244 553.102,74.378 C549.944,74.521 548.997,74.552 541,74.552 C533.003,74.552 532.056,74.521 528.898,74.378 C525.979,74.244 524.393,73.757 523.338,73.347 C521.94,72.803 520.942,72.155 519.894,71.106 C518.846,70.057 518.197,69.06 517.654,67.663 C517.244,66.606 516.755,65.022 516.623,62.101 C516.479,58.943 516.448,57.996 516.448,50 C516.448,42.003 516.479,41.056 516.623,37.899 C516.755,34.978 517.244,33.391 517.654,32.338 C518.197,30.938 518.846,29.942 519.894,28.894 C520.942,27.846 521.94,27.196 523.338,26.654 C524.393,26.244 525.979,25.756 528.898,25.623 C532.057,25.479 533.004,25.448 541,25.448 C548.997,25.448 549.943,25.479 553.102,25.623 C556.021,25.756 557.607,26.244 558.662,26.654 C560.06,27.196 561.058,27.846 562.106,28.894 C563.154,29.942 563.803,30.938 564.346,32.338 C564.756,33.391 565.244,34.978 565.378,37.899 C565.522,41.056 565.552,42.003 565.552,50 C565.552,57.996 565.522,58.943 565.378,62.101 M570.82,37.631 C570.674,34.438 570.167,32.258 569.425,30.349 C568.659,28.377 567.633,26.702 565.965,25.035 C564.297,23.368 562.623,22.342 560.652,21.575 C558.743,20.834 556.562,20.326 553.369,20.18 C550.169,20.033 549.148,20 541,20 C532.853,20 531.831,20.033 528.631,20.18 C525.438,20.326 523.257,20.834 521.349,21.575 C519.376,22.342 517.703,23.368 516.035,25.035 C514.368,26.702 513.342,28.377 512.574,30.349 C511.834,32.258 511.326,34.438 511.181,37.631 C511.035,40.831 511,41.851 511,50 C511,58.147 511.035,59.17 511.181,62.369 C511.326,65.562 511.834,67.743 512.574,69.651 C513.342,71.625 514.368,73.296 516.035,74.965 C517.703,76.634 519.376,77.658 521.349,78.425 C523.257,79.167 525.438,79.673 528.631,79.82 C531.831,79.965 532.853,80.001 541,80.001 C549.148,80.001 550.169,79.965 553.369,79.82 C556.562,79.673 558.743,79.167 560.652,78.425 C562.623,77.658 564.297,76.634 565.965,74.965 C567.633,73.296 568.659,71.625 569.425,69.651 C570.167,67.743 570.674,65.562 570.82,62.369 C570.966,59.17 571,58.147 571,50 C571,41.851 570.966,40.831 570.82,37.631"></path></g></g></g></svg></div><div style="padding-top: 8px;"> <div style=" color:#3897f0; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:550; line-height:18px;">View this post on Instagram</div></div><div style="padding: 12.5% 0;"></div> <div style="display: flex; flex-direction: row; margin-bottom: 14px; align-items: center;"><div> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(0px) translateY(7px);"></div> <div style="background-color: #F4F4F4; height: 12.5px; transform: rotate(-45deg) translateX(3px) translateY(1px); width: 12.5px; flex-grow: 0; margin-right: 14px; margin-left: 2px;"></div> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(9px) translateY(-18px);"></div></div><div style="margin-left: 8px;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 20px; width: 20px;"></div> <div style=" width: 0; height: 0; border-top: 2px solid transparent; border-left: 6px solid #f4f4f4; border-bottom: 2px solid transparent; transform: translateX(16px) translateY(-4px) rotate(30deg)"></div></div><div style="margin-left: auto;"> <div style=" width: 0px; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-right: 8px solid transparent; transform: translateY(16px);"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; flex-grow: 0; height: 12px; width: 16px; transform: translateY(-4px);"></div> <div style=" width: 0; height: 0; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-left: 8px solid transparent; transform: translateY(-4px) translateX(8px);"></div></div></div> <div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center; margin-bottom: 24px;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 224px;"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 144px;"></div></div></a><p style=" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; line-height:17px; margin-bottom:0; margin-top:8px; overflow:hidden; padding:8px 0 7px; text-align:center; text-overflow:ellipsis; white-space:nowrap;"><a href="https://www.instagram.com/p/DDjqj91Stuu/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" style=" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:normal; line-height:17px; text-decoration:none;" target="_blank">A post shared by kim💋 (@sinae_artkorea)</a></p></div></blockquote>
<script async src="//www.instagram.com/embed.js"></script>

<p>Ilustracija koju je podijelila prikazuje muškarca koji ljubi ženu, držeći je za glavu - baš kao u originalnoj Klimtovoj verziji. No, par u ovoj verziji nosi tradicionalnu narodnu nošnju, a u pozadini se jasno izdižu planine, šume i prepoznatljiv Stari most u Mostaru.&nbsp;</p><p>Među posljednjim objavama Kim Sinae, mogu se pronaći i ilustracije inspirisane drugim zemljama poput Sjeverne Makedonije, Srbije i Albanije.</p><p>Za podsjetnik, "Poljubac" je najpoznatije djelo austrijskog slikara Gustava Klimta, nastalo između 1907. i 1908. godine, i jedno od najvažnijih remek-djela simbolizma.</p>

Inspirisana Klimtovim remek-djelom, koje povremeno reinterpretira, korejska umjetnica je ovog puta odlučila stvoriti "bosanski poljubac"

Umjetnica Kim Sinae kreirala "Bosanski poljubac": U pozadini Stari most u Mostaru

<p>Na trećoj festivalskoj večeri izvedena je predstava "Sjajne stvari’" u produkciji Teatra EXIT (Hrvatska).&nbsp;</p><p>Predstava je interaktivnog karaktera te je i sama publika sudjelovala u uprizorenju određenih likova iz predstave.</p><p>Predstava "Međuigre 0-24" predstavlja autorski projekt Zijah Sokolovića. Biće odigrana večeras, 16. decembra 2024. s početkom u 20 sati na Kamernoj sceni Doma mladih Tuzla.&nbsp;</p><p>Zijah Sokolović, jedan od najzanimljivijih autora neviđene teatarske energije, ovog puta u ulozi izvođača, redatelja i dramaturga  na književno kritično satirični način govorit će o lepezi društvenih stanja.</p><p>Kabare želi dodirnuti besmislenost i manjak logike čitavog ljudskog djelovanja sa sviješću da je čovjek uhvaćen u zamku civilizacije i usamljenosti, kao prirodnog stanja, i da se to ne može izliječiti, ali može ublažiti.</p><p>Osnovna ideja kabarea, jeste da čovjek ne odgađa mala, kratka zadovoljstva koja mu donose smirenje i duševni mir.&nbsp;</p>

Zijah Sokolović, jedan od najzanimljivijih autora neviđene teatarske energije, ovog puta u ulozi izvođača, redatelja i dramaturga 

Tuzla: Predstavom "Međuigre 00-24" u izvedbi Zijaha Sokolovića nastavlja se četvrta festivalska noć

<p>JU Bosanski kulturni centar KS organizuje promociju knjige "Ljudi iz povoja Marindvorska hronika" autora Dževada Tašića.</p><p>- Ovo nije knjiga koju ćete pročitati za jedan dan. Vi koji ste odrasli na Marindvoru, uzimaćete je u ruke da provjerite vlastita sjećanja, baš kao što svaki susret sa starim prijateljima iz Marindvora oživljava uspomene. Možda ćete tu pronaći svoje ime, ime nekog iz vaše raje, komšiluka. Sva imena su stvarna, ni jedna priča nije izmišljena. Ovdje pišemo o nama kakvi smo bili, o vremenu kakvo je bilo - jedno nepovratno prošlo doba - kazao je Tašić.</p><p>Promocija će se održati u ponedjeljak, 16. decembra, u galeriji BKC-a, s početkom u 19 sati.</p>

Ovdje pišemo o nama kakvi smo bili, o vremenu kakvo je bilo - jedno nepovratno prošlo doba, kazao je Tašić

Promocija knjige „Ljudi iz povoja Marindvorska hronika“

Promocija knjige "Ljudi iz povoja Marindvorska hronika" autora Dževada Tašića u BKC-u

<p>Večeras će biti održana izložba polaznika škole fotografije u Javnoj ustanovi Centar kulture i mladih Općine Centar sa početkom u 19:30 sati.</p><p>Da podsjetimo, foto video klub "Valter" u saradnji sa Općinom Centar pokrenuo je tokom mjeseca septembra projekat pod nazivom "Škola fotografije 2024" za srednjoškolce sa područja ove lokalne zajednice.</p><p>Svi polaznici škole fotografije imali su kvalitetnu edukaciju koju su im omogućili renomirani fotografi kluba koji su već poznati u svijetu fotografije. Rad škole koncipiran je tako da su svi polaznici imali jedan kraći teoretski dio o foto aparatu i fotografiji, a glavni dio škole bio je baziran na terenskom radu. </p><p>Foto video klub "Valter" jedan je od potpisnika ugovora sa organizacijama civilnog društva o finansijskoj podršci ove lokalne zajednice za implementaciju projekata namijenjenih građanima općine Centar. </p><p>Za podršku nevladinom sektoru u budžetu Općine Centar za 2024. godinu izdvojeno je 147.208 KM.</p>

Rad škole koncipiran je tako da su svi polaznici imali jedan kraći teoretski dio o foto aparatu i fotografiji

Izložba polaznika škole fotografije večeras u Centru kulture i mladih Općine Centar

<p>Popularni muzički festival za djecu, Mali šlager, vratio se nakon 18 godina pauze i večeras je održan u dvorani "Mirza Delibašić" KSC-a Skenderija. </p><p>U preko dva sata programa na festivalskoj sceni u Skenderiji nastupilo je stotinjak učesnika – članovi velikog orkestra Muzičke produkcije BHRT-a, hor Malog šlagera, izvođači takmičarskih pjesama, izvođači u revijalnom programu, te voditelji (Ana-Marija Tomić i Ilhana Pojata u ulogama Mudrice i Dobrice, i Aldin Tucić).</p><p>Praznik dječije pjesme ponudio je odlične nastupe mladih izvođača a članovi žirija Malog šlagera 2024 - dirigent i muzički pedagog Mehmed Bajraktarević, književnica Ferida Duraković, dugogodišnja urednica programa za djecu BH radija1 Snježana Galić Ibrulj, muzička urednica Maja Barlić Materne, dirigentica i muzička pedagoginja Alma Karić, kantautor Zlatan Fazlić Fazla i Senka Hodžić, muzička urednica u MP BHRT - birali su dobitnike festivalskih nagrada u pet kategorija. Osim stručnog žirija u izboru najbolje pjesme učestvovala je i publika koja je za svoje favorite mogla glasati putem SMS-a.</p><p>U kategoriji Najbolja interpretacija nagradu je dobila mlada Aman Osmanović za  izvedbu pjesme "Cvrčak". Nagradu za najbolju muziku dobila je Vermina Kazaferović, autorica muzike za pjesmu "Pogledaj" koju su izveli Jasmina Čaluk i Emin Saki Šoto.</p><p>Nagrada za najbolji aranžman pripala je Nenadu Tešiću za istu pjesmu, dok je najbolji tekst djelo Miroslava Pilja koji je napisao stihove za numeru "Frka, trka, panika" koju je izveo Dani Balić.</p><p>Publika je za najbolju pjesmu odabrala numeru "O čistoći" koju su otpjevale Asli Omerović i Azra Džubur, dok je najprestižnija nagrada, ona za najbolju pjesmu festivala Mali šlager 2024, zbirom glasova publike i stručnog žirija pripala pjesmi "Pogledaj" i njenim mladim izvođačima Jasmini Čaluk i Eminu Sakiju Šoti.</p><p>Od samog početka zabave djeca u publici su plešući, pjevajući, bodreći mlade izvođače pokazala zašto su festivali poput ovog potrebni i važni. Mali šlager, naime, nije samo muzički festival već i važan kulturni događaj koji podstiče razvoj talenata te ljubav prema umjetnosti i univerzalnim vrijednostima kod najmlađih. Takvom utisku doprinio je i odlični scenario Malog šlagera čiji je autor novinar i dječiji pisac Slavko Klisura koji je kroz razigrani igrokaz podcrtao važnost ljubavi, prijateljstva, zajedništva a posebno zdravog i odgovornog odnosa prema čovjekovoj okolini - planeti Zemlji, saopćeno je iz BHRT-a koji je bio organizator događaja.</p>

Ana-Marija Tomić za ''Avaz'': Baka Jelka mi je dala ideju za performans

Izložba "Modra, Ljubičasta, Zelena, Žuta": Umjetnički odgovor na sistemsko nasilje nad ženama

Mostar: Promocija knjige autora Alena Kalajdžije

Saša Magazinović: "Podrška filmskoj industriji nije samo ekonomski, već i patriotski čin"

Predstava "Večeras smo sami“ oduševila publiku

Novogodišnja čarolija u Narodnom pozorištu Sarajevo: Uživajte u baletnim, dramskim i operskim naslovima

U programu „Teatra baština '24“ gostovali Almir Imširević i Hana Bajrović-Čardaković

Filmom "Božji gnjev" svečano otvoren 18. Mostar Film Festival

Samostalna izložba Saše Tatić "Drago mi je da si tu" u Galeriji Manifesto Sarajevo

Brodvejski klasici "Blue Monday" i "Telefon" 24. decembra na repertoaru Narodnog pozorišta

U Sarajevu održano prvo izdanje Festivala SONEMUS New Generation

Umjetnica Kim Sinae kreirala "Bosanski poljubac": U pozadini Stari most u Mostaru

Tuzla: Predstavom "Međuigre 00-24" u izvedbi Zijaha Sokolovića nastavlja se četvrta festivalska noć

Promocija knjige "Ljudi iz povoja Marindvorska hronika" autora Dževada Tašića u BKC-u

Izložba polaznika škole fotografije večeras u Centru kulture i mladih Općine Centar

Nakon 18 godina pauze održan Mali šlager

Kultura

Ana-Marija Tomić za ''Avaz'': Baka Jelka mi je dala ideju za performans

Izložba "Modra, Ljubičasta, Zelena, Žuta": Umjetnički odgovor na sistemsko nasilje nad ženama

Mostar: Promocija knjige autora Alena Kalajdžije

Saša Magazinović: "Podrška filmskoj industriji nije samo ekonomski, već i patriotski čin"

Predstava "Večeras smo sami“ oduševila publiku

Novogodišnja čarolija u Narodnom pozorištu Sarajevo: Uživajte u baletnim, dramskim i operskim naslovima

U programu „Teatra baština '24“ gostovali Almir Imširević i Hana Bajrović-Čardaković

Filmom "Božji gnjev" svečano otvoren 18. Mostar Film Festival

Samostalna izložba Saše Tatić "Drago mi je da si tu" u Galeriji Manifesto Sarajevo

Brodvejski klasici "Blue Monday" i "Telefon" 24. decembra na repertoaru Narodnog pozorišta

U Sarajevu održano prvo izdanje Festivala SONEMUS New Generation

Umjetnica Kim Sinae kreirala "Bosanski poljubac": U pozadini Stari most u Mostaru

Tuzla: Predstavom "Međuigre 00-24" u izvedbi Zijaha Sokolovića nastavlja se četvrta festivalska noć

Promocija knjige "Ljudi iz povoja Marindvorska hronika" autora Dževada Tašića u BKC-u

Izložba polaznika škole fotografije večeras u Centru kulture i mladih Općine Centar

Nakon 18 godina pauze održan Mali šlager