Predsjednik SAD Džo Bajden (Joe Biden) pristao je dati Ukrajini protupješadijske nagazne mine, rekao je zvaničnik američke odbrane pod uvjetom anonimnosti za BBC, dodavši da će takve mine biti uskoro isporučene i Vašington se očekuje da će biti korištene na teritoriji Ukrajine.Također, navodi se da je Kijev upoznat da takve mine ne koristi u gusto naseljenim područjima, te se smatra pokušajem usporavanja ruskih trupa koje napreduju na istoku Ukrajine.Osiguranjem količina protupješadijskih nagaznih mina posljednji je potez odlazeće američke administracije prije povratka Donalda Trampa (Trump) u Bijelu kuću.Zvaničnik američke odbrane potvrdio je za BBC da se Ukrajina obavezala da će koristiti samo mine koje su ostale aktivne u ograničenom vremenskom periodu.Ranije je potvrđeno da su rakete američkog vojnog taktičkog raketnog sistema (Atacms) većeg dometa pogodile mete unutar Rusije samo nekoliko dana nakon što su se pojavili izvještaji da je Bijela kuća dala dozvolu za njihovu upotrebu.

Zvaničnik američke odbrane potvrdio je za BBC da se Ukrajina obavezala da će koristiti samo mine koje su ostale aktivne u ograničenom periodu

Bajden donio odluku: Uradio neočekivano i pristao dodatno naoružati Ukrajinu

Situacija na ratištu u Ukrajini se intenzivira. Obje strane žele završiti rat, kako kažu, tokom 2025. godine. Ukrajinci se sve teže brane, a Rusiju, prema procjenama, sljedeće godine prema očekuje kriza, a moguće i recesija.&nbsp;Ukrajinski predsjednik je rekao u intervjuu da "treba sve učiniti da se rat završi diplomatskim putem u 2025. godini".Stajališta dvije strane su dijametralno suprotna, ali i jedni i drugi šalju signale o spremnosti na dogovore, pogotovo jer su "u strahu" od najavljenog "mirovnog prijedlog" novog američkog predsjednika Donalda Trampa (Trump).Međutim, eskalacija sukoba je na djelu - u rat se na stranu Rusije uključila Sjeverna Koreja. Zbog toga je odlazeći američki predsjednik Džo Bajden (Joe Biden) odobrio Ukrajini da projektilima dugog dometa gađa vojne ciljeve duboko u ruskoj teritoriji.&nbsp;Putin je na to rekao da to znači "izravno miješanje NATO-a u rat", te je, kako se i očekivalo, potpisao i potvrdio novu rusku nuklearnu doktrinu koja predviđa preventivne nuklearne udare, ali i napade na zemlju koja ne posjeduje nuklearno oružje, a koja bi imala "podršku nuklearnih sila".I u svjetlu svih tih događaja, koji sada nakon hiljadu dana rata pokazuju da rat protiv Ukrajine ulazi u fazu kulminacije, dolazi i mirovni prijedlog (prilično na tragu plana Donalda Trampa) od turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdoana (Recep Tayyip Erdogan), koji bi ga trebao predstaviti na samitu G20 koji se održava u Brazilu.&nbsp;Naime, Erdoan je uspio sve vrijeme ostati "prijatelj" i Kijevu i Moskvi, a da mu ni jedna strana to ne uzima za zlo. Upravo je zato predsjednik Erdoan smatrao da ima "pravo" na svoj prijedlog. On sadrži, prenosi agencija Bloomberg, tri važne tačke - zamrzavanje sukoba po liniji fronte koja je duga gotovo 1300 km, uvođenje "mirovnih snaga", a Kijev bi kao ustupak "zamrznuo" svoje zahtjeve za članstvom u NATO-u na 10 godina (Tramp, podsjetimo, predlaže 20 godina), ali bi zato Ukrajina dobila jamstva da će i dalje dobivati vojnu pomoć. Turske vlasti ovaj pristup smatraju najrealnijim, iako priznaju da će Ukrajina teško prihvatiti ovaj prijedlog, a i Moskva već šalje jasnu poruku da je za nju to neprihvatljivo.Ruski list RBK piše da bi turski dužnosnici htjeli odgoditi raspravu o dugoročnoj sudbini teritorija i fokusirati se na osiguranje stabilnog prekida vatre, iako je i sam Erdoan često govorio da Turska podržava "teritorijalni integritet Ukrajine", a posebno se to odnosi na Krim. Naime, ne treba zaboraviti da u Turskoj živi velika te politički i ekonomski utjecajna zajednica krimskih Tatara koji su do 1946. godine, kada ih je tadašnji ruski vođa Josif Staljin "izmjestio" i raselio u Sibir i Kazahstan (na njihova je mjesta naselio etničke Ruse) bili većinsko stanovništvo Krima. Erdoan se nada, navodi Bloomberg, da će uvjeriti Zelenskog da učestvuje u mirovnim pregovorima koji bi se održali u Istanbulu jer je "vidio obavještajne podatke koji pokazuju da bi Ukrajina mogla izgubiti mnogo više teritorija tokom sljedećih nekoliko mjeseci ako borbe ne prestanu".Ruski mediji navode da bi njegov prijedlog mogle podržati i neke članice EU i NATO-a, koje se pribojavaju daljnje eskalacije te opasnosti od mogućeg izravnog sukoba između Rusije i NATO-a.&nbsp;Podsjetimo da su iz Kremlja Trampov plan nazvali "apstraktnim", a za Erdoanov kremaljski glasnogovornik Dmitrij Peskov, kako ga prenosi moskovski Komersant, poručuje da je "neprovediv i a priori neprihvatljiv za rusku stranu" te ističe da Rusija nije promijenila svoje uvjete "mirovnog sporazuma" koje je ljetos iznio ruski predsjednik Vladimir Putin.On je, podsjetimo zatražio da se Ukrajina potpuno povuče iz Donjecke, Luganske, Hersonske i Zaporiške oblasti te prizna pripajanje tih područja Rusiji (ta područja su u septembru 2023. godine anektirana). Osim toga, Ukrajina se u potpunosti mora odreći svojih ambicija da pristupi NATO-u te imati neutralni i beznuklearni status, a i Zapad mora "povući" sankcije koje je uveo Rusiji. Dakle, to je Putinov prijedlog.&nbsp;Osim toga, ne jednom je rekao da Rusija neće pristati ni na kakve međunarodne snage u Ukrajini. Naime, to bi se u Rusiji, bolje reći u Kremlju, percipiralo kao poraz. Ukrajina, podsjetimo, insistira na povlačenju ruskih trupa i povratku na granice iz 1991. godine, odnosno onda kada je ostvarila, raspadom SSSR-a, svoju nezavisnost i kada je i Rusija priznala te granice kao neupite granice Ukrajine.&nbsp;Iako se množe mirovni prijedlozi, zasad je teško vjerovati da će, u prvom redu Moskva prihvatiti nešto što u potpunosti ne ide njoj u prilog, a više je puta iz Moskve poručeno da se mirovni pregovori mogu održati "samo pod ruskim uvjetima". Drugim riječima, to znači pod uvjetima ukrajinske kapitulacije.

Treba sve učiniti da se rat završi diplomatskim putem u 2025. godini

Erdoan: Ima plan za kraj agresije na Ukrajinu

Rusija i Ukrajina šalju signale o pregovorima, Erdoan ima plan: "Vidio sam obavještajne podatke..."

Vlasnik kuće u Kohasetu u Masačusetsu, u kojoj je, prema riječima tužilaštva, ubijena Ana Volš, tuži njenu svekrvu, odnosnu majku Brajana Volša, supruga optuženog za njeno ubistvo.Vlasnik kuće Peter Kapocoli rekao je da je 2019. godine kupio kuću u kojoj je, prema navodima tužilaštva, Brajan Volš ubio svoju suprugu Anu.<h2>Iznajmio kuću u martu 2022. godine</h2>Kapocoli je kuću iznajmio Dajani Volš, Brajanovoj majci, od marta 2022. do avgusta 2022. godine.U svojoj tužbi Kapocoli je rekao da je Dajana Volš rekla da želi da iznajmi kuću kako bi se odmorila od bolesti i da će tamo živjeti sa svojim sinom, snahom i njihovo troje djece. Kasnije je produžila zakup do februara 2023. godine.Kapocoli je rekao da je kuća oštećena tokom istrage mjesta zločina i da je morao da unajmi specijalizovanu uslugu čišćenja za dekontaminaciju doma. Pored toga, rekao je da je navodno ubistvo koje se dogodilo tamo dovelo do toga da kuća ne može da se izda i da je zločin smanjio njenu vrijednost.&nbsp;Također tvrdi da je porodica Volš probušila rupe u zidovima i da je Brajan Volš otišao u potkrovlje i probio nogom kroz plafon spavaće sobe svoje žene.Da podsjetimo, Brajan Volš je optužen da je ubio svoju suprugu Anu Volš (39), porijeklom iz Beograda.<h2>Hitna situacija na poslu</h2>Ana je nestala nakon večere sa suprugom i prijateljem u novogodišnjoj noći 31. decembra 2022. godine. Brajan Volš je rekao policiji da je ona napustila kuću u ranim jutarnjim satima 1. januara 2023. godine zbog hitne situacije na poslu.Fizički dokazi pronađeni su u kući bračnog para, a pretrage na iPad-u najstarijeg djeteta uključivale su teme kao što su kako da se odloži ljudsko tijelo, koliko je potrebno ljudskom tijelu da počne da smrdi i koliko vremena je potrebno da osoba bude proglašena mrtvom, navodi se u sudskim dokumentima.Potraga za Anom Volš pokrenuta je 1. januara, nekoliko sati nakon što je posljednji put viđena živa. Brajan Volš je u međuvremenu optužen za njeno ubistvo, dok se za njenim tijelom i dalje traga. On je negirao krivicu i otada se nalazi u pritvoru, prenosi Telegraf.&nbsp;

Kapocoli je rekao da je kuća oštećena tokom istrage mjesta zločina

Vlasnik kuće u kojoj je ubijena Ana Volš tuži njenu svekrvu

Američki senator Berni Sanders (Bernie) pozvao je na podršku za nacrte zakona kojima bi se blokirala prodaja američkog oružja Izraelu, javlja Anadolu.- Ono što se danas događa u Gazi nemoguće je opisati, ali ono što ovu situaciju čini još bolnijom je da većina onoga što se tamo dešava izvodi se američkim oružjem i uz podršku američkih poreskih obveznika - rekao je Sanders na konferenciji za novinare u Kongresu.On se obratio zajedno sa demokratskim senatorima Džefom Merklijem (Jeff Merkley), Piterom Velčom (Peter Welch) i Kristom Van Holenom (Chris Van Hollen), govoreći o nacrtu zakona koje će sutra iznijeti pred Senat.Sanders je rekao da izraelski masakri u Gazi i izraelsko sprečavanje isporuke humanitarne pomoći regionu predstavljaju jasno kršenje američkih zakona i da se američko oružje više ne smije slati u Izrael.- Sjedinjene Američke Države su saučesnik u ovim masakrima, i ovo saučesništvo mora odmah da prestane -&nbsp; kazao je Sanders, dodajući da bi trebalo blokirati posljednju američku prodaju oružja Izraelu vrijednu 20 milijardi dolara.

Sjedinjene Američke Države su saučesnik u ovim masakrima, i ovo saučesništvo mora odmah da prestane

Američki senator Sanders ponovo poziva da se blokira prodaja američkog oružja Izraelu


Policija u Vašingtonu privela je 50 propalestinskih demonstranata tokom skupa za Gazu, javlja Anadolu.Okupljeni u zgradi Hart Senata u Vašingtonu uzvikivali su slogane i nosili transparente koje im je u jednom momentu policija nasilno oduzela.Demonstranti su pozivali na prekid vatre u Gazi, kao i na obustavu prodaje američkog oružja Izraelu.Policija je tokom protesta privela najmanje 50 demonstranata.Zgrada Hart Senata je treća poslovna zgrada američkog Senata i nalazi se u 2. ulici NE, sjeveroistočno od Kapitola.U izraelskim napadima od 7. oktobra prošle godine u Pojasu Gaze su ubijena 43.972 Palestinca, a ranjeno 104.008, podaci su Ministarstva zdravstva u Gazi.

Demonstranti su pozivali na prekid vatre u Gazi, kao i na obustavu prodaje američkog oružja Izraelu

Policija u Vašingtonu privela 50 propalestinskih demonstranata

Predsjednik Turske Redžep Tajip Erdoan je kazao da je zabrinut zbog odluke SAD da odobre upotrebu američkih balističkih projektila u Ukrajini, čime je nagovijestio da ne podržava takav potez.Govoreći na konferenciji za novinare nakon samita G20 u Brazilu, Erdoan je također upozorio na opasnosti nuklearnog rata u kontekstu novih prijetnji koje dolaze iz Rusije.Na pitanje o mogućim posljedicama američke odluke, Erdoan je jasno izrazio svoje stajalište protiv bilo kakve upotrebe nuklearnog oružja, Erdoan je rekao: "Nikada ne možemo reći da rat u kojem se koristi nuklearno oružje može rezultirati nečim pozitivnim".Komentirajući upotrebu američkih projektila od strane Ukrajine, Erdoan je naglasio potencijalnu opasnost koju takvi potezi predstavljaju za eskalaciju sukoba: "Projektili koje je Ukrajina nedavno koristila također su pokazatelj potencijala ili mogućih posljedica. To nisu pozitivni pomaci - dodao je turski predsjednik.

Erdoan je također upozorio na opasnosti nuklearnog rata u kontekstu novih prijetnji koje dolaze iz Rusije

Erdoan komentarisao američko odobrenje da napadaju Rusiju s njihovim oružjem: To nisu pozitivni pomaci

Na sastanku Pododbora za poljoprivredu i ribarstvo između Evropske unije i Bosne i Hercegovine, članovi dvije delegacije su razmijenili podatke o trgovini poljoprivrednim proizvodima, ribom i ribljim proizvodima, kao i najnovije informacije vezane za poljoprivrednu politiku EU i događanja u poljoprivrednom sektoru BiH.Evropska komisija je pozdravila usvajanje Strateškog plana za ruralni razvoj BiH za period 2023-2027. i pozvala bh. vlasti da intenziviraju napore na njegovom provođenju, te da ubrzaju aktivnosti u cilju usklađivanja sa Zajedničkom poljoprivrednom politikom EU.Od BiH se očekuje da harmonizuje mjere podrške poljoprivredi u cijeloj državi koje nisu usklađene sa zakonodavstvom EU, uspostavi agenciju za plaćanje i integrisani administrativni i kontrolni sistem (IACS) i ubrza pripreme za provođenje poljoprivrednog popisa.Na osmom sastanku je razgovarano i o novoj Uredbi koja se odnosi na oznaku geografskog porijekla za hranu, vino i alkoholna pića i usvajanju zakonodavstva o politici kvalitete na nivou države koje će biti usklađeno s propisima EU.Potrebno je, također, pripremiti i usvojiti podzakonske akte u svrhu efikasne primjene Zakona o organizaciji tržišta vina u BiH.Predstavnici Evropske komisije su pozvali vlasti u BiH da donesu zakon o organskoj proizvodnji na državnom nivou, da izgrade pouzdan i održiv sistem registracije i vakcinisanja životinja, kao i sistem praćenja i nadzora u suzbijanju bolesti životinja.Također, bh. vlasti trebaju uskladiti zakonodavstvo s najnovijim propisima EU u oblastima sigurnosti hrane, veterinarske i fitosantirane politike, naročito u pogledu zakona o hrani, zdravlju životinja i bilja, te ojačati lanac kontrole i unaprijediti insitucionalne i administrativne kapacitete, uključujući inspekcijske službe i nacionalne referentne laboratorije.Članovi dvije delegacije su razgovarali i o harmonizaciji ribarstvene politike u cijeloj zemlji i usklađivanju s pravnom stečevinom EU, te o pripremi cjelodržavne strategije za ribarstvo i akvakulturu, saopćeno je iz Direkcije za evropske integracije Vijeća ministara BiH

Evropska komisija je pozdravila usvajanje Strateškog plana za ruralni razvoj BiH za period 2023-2027

Evropska komisija očekuje od bh. vlasti da ubrzaju usklađivanje poljoprivrednih propisa

Vašington je odlučio da Ukrajini odobri upotrebu dalekometnih projektila, kojima je već danas gađala mete u Rusiji. Predsjednik Rusije Vladimir Putin danas je potpisao dekret kojim je ažurirana nuklearna doktrina zemlje, pa su sada liste prijetnji kojima se treba suprotstaviti i zemalja i vojnih saveza koji podliježu “nuklearnom odvraćanju” duže. Dok nove vijesti o borbama na frontu pristižu iz minute u minut, ponovo su glasne ocjene da je svijet na rubu šireg sukoba i veće katastrofe.- Rat u Ukrajini je dovoljno veliko zlo sam za sebe, kaže za “Avaz” analitičar portala Obrana i sigurnost - OBRIS Igor Tabak. <h2>Fiksne mete</h2>Ipak, dodaje, odluke o kojima se priča zadnjih dana ništa bitnije neće promijeniti.- Zadnjih mjeseci i sama Ruska Federacija imala je prilike čuti da se razmišlja o korištenju dalekometnih oružja na njenim prostorima i imala je vremena pripremiti se. Jako puno stvari koje su se mogle pomaknuti, pomakli su, a prvenstveno mislim na razne resurse avijacije, a ono što je ostalo su fiksne mete. Neke od njih su dobro branjene, neke su vjerovatno ispražnjene, a neke višestruko gađane, ako ne balističkim raketama, a ono raznim dronovima i sličnim naoružanjem. Vidjeli smo spektakularnih eksplozija centralnih skladišta streljiva, koje su se očitovale na seizmografima širom kontinenta – kaže Tabak za "Avaz".Odluku američkog predsjednika Bajdena vidi kao odgovor na poteze Rusije i Vladimira Putina koji u rat sa Ukrajinom uvodi Iran, Bjelorusiju, Sjevernu Koreju …računajući da se Evropa plaši, Amerika oklijeva, NATO promišlja i svi “petljaju” dok rat traje. Tabak dodaje da nema dileme da se u Moskvi, nakon pobjede Trampa, otvarao šampanjac. - To se jako fino vidi na bojištu, gdje od američkih izbora naovamo traju neka od najžešćih borbenih djejstava u 1.000 dana ruske agresije na Ukrajinu. To nije samo po procjenama ljudskih gubitaka, nego i tehnike, pa i po širini operacija koje na većini fronte svaki dan stišću koliko god mogu svojim ljudskim i materijalnim resursima. To nije samo hvatanje vremena pred snijeg i zimu. Ove godine je izostala i proljetna, i jesenja rasputica – period blatnjavog vremena koje onemogući ili jako oteža kretanje, pa je i to pomoglo ruskoj ofanzivi, koja je svoj početni zamah dobila u blokadama pomoći u Kongresu SAD-a i mađarskoj blokadi pomoći u EU. Sve to se slučajno slaže i kad ide na ruku Putina i Moskve onda je u redu, a ako se desi nešto što je kontra, onda je to eskalacija, približavanje Trećem svjetskom, nuklearnom ratu ili čemu već – ističe Tabak za "Avaz". <h2>Neće doći do prestanka</h2>U najavama novog američkog predsjednika Donalda Trampa da će brzo zaustaviti rat u Ukrajini, mnogi vide plan u kojem bi sukobi bili zaustavljeni na dostignutim linijama. Tabak ne vjeruje u scenario po kojem bi Ukrajina odustala od teritorija okupiranih od strane Rusije.- Mislim da je jako teško očekivati da će tako ozbiljna i velika zemlja dići ruke i predati se samo zato što je to neko u Vašingtonu rekao. Obustavljanjem američke pomoći neće automatski doći do prestanka evropske i druge pomoći. Sve skupa samo bi otežalo ukrajinsku odbranu koja prvo ovisi o samim Ukrajincima, a tek onda, daleko niz listu prioriteta, od međunarodnih političara. To se na našim prostorima jako dobro vidjelo. Dok nema domaće volje za mirom, pritisak izvana neće previše napraviti – dodaje Tabak za "Avaz".&nbsp;

Obustavljanjem američke pomoći neće automatski doći do prestanka evropske i druge pomoći

Vojni analitičar Igor Tabak za "Avaz": Ukrajina neće dići ruke i predati se, samo zato što je to neko u Vašingtonu rekao

Bivši ruski predsjednik i sadašnji zamjenik Vijeća sigurnosti Rusije Dmitrij Medvedev uputio je poruke prijeteće poruke nakon što je predsjednik SAD Džo Bajden (Joe Biden) dopustio korištenje američkog oružja za napade duboko u Ukrajini.- Nakon što se prašina koju su podigle zapadne novine malo slegla, očigledno je da uprkos očiglednoj propagandnoj nameri publikacija, ovo što se dešava može imati veoma ozbiljne posljedice - naveo je Medvedev te dodaje:- Nije toliko bitno ko je i kada donio odluku o upotrebi taktičkih balističkih i krstarećih projektila dugog dometa NATO zemalja "duboko u teritoriju" Rusije. Štaviše, već je bilo pokušaja da se oni koriste u našoj zemlji. Nije toliko važno koliko ih neprijatelj danas ima kao i da njihova upotreba, po mišljenju naših neprijatelja, treba da ima ne samo vojni, već i informativni efekat.Medvedev navodi kako "nije toliko važno da ovakvim odlukama aktuelna američka administracija namjerno stvara takvu eskalaciju sukob s kojom će se Trampov (Trump) tim morati nositi".- Jedna stvar je važna - šta je šef ruske države rekao 12. septembra. Kao rezultat toga, danas je odobrena nova verzija Osnova državne politike u oblasti nuklearnog odvraćanja. Upotreba projektila alijanse na ovaj način sada se može okvalifikovati kao napad zemalja bloka na Rusiju. U ovom slučaju proizilazi pravo da se uzvrati oružjem za masovno uništenje protiv Kijeva i glavnih NATO instalacija, ma gdje se oni nalazili. A ovo je već treći svjetski rat. Možda je stari Bajden zaista odlučio da umre graciozno, ponijevši sa sobom značajan dio čovječanstva - napisao je on putem mreže Telegram.

Ovo je već treći svjetski rat, istakao je zamjenik Vijeća sigurnosti Rusije

Bivši ruski predsjednik: Bajden odlučio da umre graciozno i povede sa sobom dio čovječanstva

Anders Behring Breivik, norveški masovni ubica ne bi trebao biti oslobođen jer je opasan, kazala je tužiteljica, dok se Breivik u utorak pojavio na sudu tražeći puštanje na slobodu nakon više od 13 godina provedenih u zatvora. Antimuslimanski neonacista ubio je 77 ljudi u julu 2011. Ubio je osam osoba autobombom u Oslu i 69, većinom tinejdžera, u kampu mladih Laburističke stranke na otoku Utoeya.To je Breivikov drugi pokušaj uvjetnog puštanja na slobodu. On služi 21-godišnju kaznu, maksimalnu kaznu u zbog zločina, koja se može produžiti sve dok se smatra prijetnjom za društvo.Tužiteljica Hulda Karlsdotir (Karlsdottir) poručila je sudu da ne bi trebao biti pušten.- Postoji li opasnost da Breivik ponovo počini zločin protiv života i zdravlja? Opasnost je stvarna - kazala je, dodajući da je novi izvještaj o procjeni rizika zaključio da je rizik da će Breivik ponovno biti nasilan i ostao je isti kao i prije.Posljednji zahtjev za uvjetno oslobađanje razmatra se u zatvoru visoke sigurnosti u kome se nalazi, smještenom na obali jezera Tirifjorden (Tyrifjorden), gdje leži i Utoja (Utoeya). Sud je smješten u sportskoj dvorani zatvora.Njegov posljednji pokušaj promjene uvjeta pritvora, u januaru, odbijen je. Breivikova žalba bit će saslušana u decembru, prenosi Reuters.

Antimuslimanski neonacista ubio je 77 ljudi u julu 2011. godine

Odbijen zahtjev Breivika za puštanje na slobodu

Američki izaslanik Amos Hohštajn (Hochstein) izjavio je u utorak da je sporazum o prekidu vatre između Izraela i libanske grupe Hezbolah za okončanje sukoba "nadohvat ruke", javlja Anadolu.- Ovo je trenutak donošenja odluka. Ja sam ovdje u Bejrutu da olakšam tu odluku, ali je na kraju odluka strana da dođu do završetka ovog sukoba. To nam je sada nadohvat ruke - rekao je Hohštajn na konferenciji za novinare u Bejrutu nakon razgovora sa predsjednikom libanskog parlamenta Nabihom Berijem.<h2>Okončanje sukoba</h2>Beri je dodao da postoji prava prilika da se sukob privede kraju.Američki izaslanik nazvao je svoje razgovore s Berijem "veoma konstruktivnim".- Danas smo imali veoma konstruktivne razgovore sa predsjedavajućim Nabihom Berrijem i nastavili smo da sužavamo praznine kroz diskusije tokom posljednjih nekoliko sedmica - kazao je Hohštajn i dodao kako se nada da će odluka biti donesena u narednim danima.<h2>Mogućnost postizanja primirja</h2>Američki izaslanik se kasnije u utorak treba sastati s privremenim libanskim premijerom Nedžibom Mikatijem (Najib Mikati) kako bi istražio mogućnost postizanja primirja između Izraela i Hezbolaha.Hohštajn bi trebao otputovati u Izrael u srijedu.Sjedinjene Američke Države (SAD), glavni saveznik Izraela, posreduju između Tel Aviva i Bejruta u postizanju sporazuma o prekidu vatre kako bi se okončali sukobi Hezbolaha i Izraela koji traju duže od godinu dana.

Ovo je trenutak donošenja odluka, ja sam ovdje u Bejrutu da olakšam tu odluku, rekao je Amos Hohštajn

Američki izaslanik: Prekid vatre između Hezbolaha i Izraela nadohvat ruke

Ministri vanjskih poslova zemalja članica EU su odbili zahtjev odlazećeg šefa evropske diplomatije Žozepa Borelja da EU prekine komunikaciju s Izraelom zbog sukoba u Gazi.To odluka je donesena na sastanku u Briselu, a prije sastanka je navedeno da bi takav potez imao za cilj da izvrši pritisak na izraelsku vladu.Razlog za to je ignoriranje nekoliko molbi da se pridržava međunarodnog prava u ratu u Gazi.- Radi se o 44.000 ubijenih ljudi u Gazi, cijelo područje se uništava, a 70 posto ubijenih su žene ili djeca - kazao je Borelj.Za donošenje ove odluke potrebna je bila saglasnost svih 27 zemalja članica.Ovakvom prijedlogu su se najviše protivile Austrija, Njemačka, Mađarska, Austrija i Češka Republika.

Razlog za to je ignoriranje nekoliko molbi da se pridržava međunarodnog prava u ratu u Gazi

Šefovi diplomatija zemalja EU odbili zahtjev Borelja da se prekine komunikacija s Izraelom

Rusko ministarstvo odbrane saopćilo je da je Ukrajina sinoć ispalila šest balističkih raketa ATACMS na region Brjanska i da je njihov PVO odgovorio na napad.- U 3.25 sati neprijatelj je otpočeo napad na objekt u regionu Brjanska sa šest balističkih projektila. Prema potvrđenim informacijama, američki ATACMS je korišten - navodi se u saopćenju.Rusi navode da su koristili S-400 i PVO Pancir da obore pet raketa, i oštete šestu.

<blockquote class="twitter-tweet">Last night, the AFU conducted an ATACMS strike on the Russian 1046th Logistics Center, 67th GRAU Arsenal, <a href="https://twitter.com/hashtag/Karachev?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#Karachev</a>, <a href="https://twitter.com/hashtag/Bryansk?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#Bryansk</a> Oblast, Russia, 115-km from UA border @ 53.144499, 34.952172. 12 secondary explosions and a massive detonation were recorded. So &quot;no response&quot; on the use… <a href="https://t.co/fnRVe2Y2Nn">pic.twitter.com/fnRVe2Y2Nn</a>&mdash; OSINT (Uri Kikaski) 🇺🇸 🇨🇦 🇬🇧 🇺🇦 🇮🇱 (@UKikaski) <a href="https://twitter.com/UKikaski/status/1858820397862457578?ref_src=twsrc%5Etfw">November 19, 2024</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Kako navode, dijelovi projektila su pali na dio vojne ustanove što je izazvalo požar koji je brzo ugašen.- Nije bilo žrtava ni štete - navodi se u saopćenju.Podsjećamo, administracija Džoa Bajdena (Joe Biden) prije nekoliko dana je dala dozvolu Ukrajini da koristi naoružanje dugog dometa za napade teritorija duboko u Rusiji.

Rusi navode da su koristili S-400 i PVO Pancir da obore pet raketa, i oštete šestu

Rusi potvrdili: Ukrajina ispalila šest "ATACMS" projektila

Generalni sekretar NATO-a Mark Rut (Rutte) odlučio je da za zamjenicu generalnog sekretara imenuje Radmilu Šekerinsku iz Sjeverne Makedonije, saopćeno je iz NATO-a.- Sa zadovoljstvom mogu da objavim imenovanje Radmile Šekerinske za sljedećeg zamjenika generalnog sekretara. Ona istinski vjeruje u NATO, zna koliko je potrebno raditi da bi se pridružila Alijansi i šta znači biti punopravna članica. Radujem se što ću raditi s njom jer ona preuzima ovu vitalnu ulogu - rekao je Rut.Šekerinska je ranije bila potpredsjednica Vlade za evropske integracije i ministrica odbrane Sjeverne Makedonije, uključujući i vrijeme prije pridruživanja zemlje NATO savezu 2020. godine. Svoju dužnost će preuzeti kasnije ove godine.

Šekerinska je ranije bila potpredsjednica Vlade za evropske integracije i ministrica odbrane Sjeverne Makedonije

Radmila Šekerinska je nova zamjenica generalnog sekretara NATO-a

Odnosi zapada i Rusije dostigli su novi nivo napetosti, nakon što je američki predsjednik Džo Bajden (Joe Biden) odobrio Ukrajini korištenje raketa dugog dometa, s kojima će moći gađati ciljeve u unutrašnjosti Rusije.&nbsp;<h2>Tok rata</h2>O ovoj odluci i njenim eventualnim posljedicama, ali i o stanju u BiH za “Avaz” govori profesor Američkog univerziteta u Taškentu, ekspert za međunarodne odnose Mirko Dautović. Odluku Vašingtona ne smatra previše bitnom, jer ona je stigla prekasno da bi utjecala na daljnji tok rata.- Nisam siguran koliko je Ukrajina dobila tih projektila i koliko ih je ostalo. Svakako nije mnogo. Drugo, oni imaju domet od 300 kilometara, pa mogu imati domet u samo tri oblasti u Rusiji. Zato se Rusija neće potresti zbog toga. Britanija je navodno dopustila upotrebu raketa Storm Shadow, dometa 550 kilometara i oni bi mogli gađati Moskvu, ako bi bili ispaljeni sa granice s Rusijom – kaže Dautović.U svemu, dodaje, vidi pokušaj da se “zabiberi čorba” Donaldu Trampu (Trump) prije preuzimanja dužnosti, a u reakcijama Moskve samo predstavu za javnost, jer i oni znaju da se na ovaj način tok rata neće promijeniti. Dautović kaže da su Ukrajini potrebni borci, a da je za projektile kasno, te da se ne trebamo plašiti širenjem sukoba i razmjenama raketa između Moskve i zapada.- Ne još uvijek. Eventualno kad Tramp dođe u Bijelu kuću, pa će Moskva vjerovatno testirati šta bi zapad poduzeo u slučaju napada na Estoniju, Poljsku ili Finsku. Pretpostavljam da će Rusija testirati Ameriku, da li bi priskočila u pomoć svojim NATO saveznicima, ali nakon što situacija u Ukrajini bude zamrznuta ili riješena – ističe Dautović.Smatra da bi Ukrajina i prije dolaska Trampa na vlast trebala pokušati doći do mira, na njihovom mjestu prihvatio bi bilo šta, jer Rusija je nadmoćnija na frontu, a male su šanse da će nova američka administracija nastaviti dosadašnju podršku.<h2>Utjecaj na Balkan</h2>Kada je riječ o BiH i zapadnom Balkanu, naš sagovornik ne vjeruje da Rusija ima veliki utjecaj.- Političke elite u Srbiji i RS koriste Rusiju kao pokriće za svoje akcije i retroaktivno traže njenu podršku, ali ne vidim da je sama Rusija aktivna. Ni Beograd, ni Banja Luka nisu vazali Rusije, ali koriste odnose sa Rusijom da bi ostvarili, neću reći nacionalne, već interese samih tih političkih elita. Pri tome mislim da je Milorad Dodik u daleko boljoj poziciji od političara u FBiH. On je već ostvario kontakt sa Trampom. To su lični, a ne nacionalni odnosi, ali to je politika koja će, bojim se, uspijevati u narednom periodu. Ideologija tu gubi primat, možete biti i komunista, nacionalista i liberal dok je god dogovor takav da on dobija. Dodik i Vučić su to prepoznali na vrijeme i kladili se na pravog konja – kaže profesor Dautović.

U svemu, dodaje, vidi pokušaj da se “zabiberi čorba” Trampu prije preuzimanja dužnosti, a u reakcijama Moskve samo predstavu za javnost

Dautović: Ekspert za međunarodne odnose

Profesor Mirko Dautović za “Avaz”: "Ukrajini trebaju borci, a za projektile je kasno"

Predsjednik Abhazije Aslan Bzhania (Bžania) podnio je ostavku, objavio je novinarima u utorak potpredsjednik Badra Gunba. - Radi očuvanja stabilnosti u zemlji, predsjednik Aslan Bžania podnio je ostavku - kazao je Gunba.U saopćenju Bžanije, koje je objavio Ured predsjednika, on je podnio ostavku "u svrhu očuvanja stabilnosti i ustavnog poretka u zemlji".Potpredsjednik Abhazije Badra Gunba imenovan je privremenim predsjednikom te zemlje, navedeno je u sporazumu koji su postigle abhaske vlasti i opozicija.- Badra Zurabovič Gunba postaje privremeni predsjednik Republike Abhazije. u skladu s podnesenom objavom. Privremeni predsjednik Gunba smjenjuje premijera Aleksandra Ankvaba i istovremeno imenuje Valerija Bganbu. Dosadašnji ministri zadržavaju svoje položaje do inauguracije novoizabranog predsjednika Republike Abhazije - navodi se u saopćenju, prenosi TASS.

Bajden donio odluku: Uradio neočekivano i pristao dodatno naoružati Ukrajinu

Rusija i Ukrajina šalju signale o pregovorima, Erdoan ima plan: "Vidio sam obavještajne podatke..."

Vlasnik kuće u kojoj je ubijena Ana Volš tuži njenu svekrvu

Američki senator Sanders ponovo poziva da se blokira prodaja američkog oružja Izraelu

Policija u Vašingtonu privela 50 propalestinskih demonstranata

Erdoan komentarisao američko odobrenje da napadaju Rusiju s njihovim oružjem: To nisu pozitivni pomaci

Evropska komisija očekuje od bh. vlasti da ubrzaju usklađivanje poljoprivrednih propisa

Vojni analitičar Igor Tabak za "Avaz": Ukrajina neće dići ruke i predati se, samo zato što je to neko u Vašingtonu rekao

Bivši ruski predsjednik: Bajden odlučio da umre graciozno i povede sa sobom dio čovječanstva

Odbijen zahtjev Breivika za puštanje na slobodu

Američki izaslanik: Prekid vatre između Hezbolaha i Izraela nadohvat ruke

Šefovi diplomatija zemalja EU odbili zahtjev Borelja da se prekine komunikacija s Izraelom

Rusi potvrdili: Ukrajina ispalila šest "ATACMS" projektila

Radmila Šekerinska je nova zamjenica generalnog sekretara NATO-a

Profesor Mirko Dautović za “Avaz”: "Ukrajini trebaju borci, a za projektile je kasno"

Predsjednik Abhazije Aslan Bžania podnio ostavku zbog očuvanja stabilnosti u zemlji

Globus

Bajden donio odluku: Uradio neočekivano i pristao dodatno naoružati Ukrajinu

Rusija i Ukrajina šalju signale o pregovorima, Erdoan ima plan: "Vidio sam obavještajne podatke..."

Vlasnik kuće u kojoj je ubijena Ana Volš tuži njenu svekrvu

Američki senator Sanders ponovo poziva da se blokira prodaja američkog oružja Izraelu

Policija u Vašingtonu privela 50 propalestinskih demonstranata

Erdoan komentarisao američko odobrenje da napadaju Rusiju s njihovim oružjem: To nisu pozitivni pomaci

Evropska komisija očekuje od bh. vlasti da ubrzaju usklađivanje poljoprivrednih propisa

Vojni analitičar Igor Tabak za "Avaz": Ukrajina neće dići ruke i predati se, samo zato što je to neko u Vašingtonu rekao

Bivši ruski predsjednik: Bajden odlučio da umre graciozno i povede sa sobom dio čovječanstva

Odbijen zahtjev Breivika za puštanje na slobodu

Američki izaslanik: Prekid vatre između Hezbolaha i Izraela nadohvat ruke

Šefovi diplomatija zemalja EU odbili zahtjev Borelja da se prekine komunikacija s Izraelom

Rusi potvrdili: Ukrajina ispalila šest "ATACMS" projektila

Radmila Šekerinska je nova zamjenica generalnog sekretara NATO-a

Profesor Mirko Dautović za “Avaz”: "Ukrajini trebaju borci, a za projektile je kasno"

Predsjednik Abhazije Aslan Bžania podnio ostavku zbog očuvanja stabilnosti u zemlji