Vašington je odlučio da Ukrajini odobri upotrebu dalekometnih projektila, kojima je već danas gađala mete u Rusiji. Predsjednik Rusije Vladimir Putin danas je potpisao dekret kojim je ažurirana nuklearna doktrina zemlje, pa su sada liste prijetnji kojima se treba suprotstaviti i zemalja i vojnih saveza koji podliježu “nuklearnom odvraćanju” duže. Dok nove vijesti o borbama na frontu pristižu iz minute u minut, ponovo su glasne ocjene da je svijet na rubu šireg sukoba i veće katastrofe.

- Rat u Ukrajini je dovoljno veliko zlo sam za sebe, kaže za “Avaz” analitičar portala Obrana i sigurnost - OBRIS Igor Tabak.

Fiksne mete

Ipak, dodaje, odluke o kojima se priča zadnjih dana ništa bitnije neće promijeniti.

- Zadnjih mjeseci i sama Ruska Federacija imala je prilike čuti da se razmišlja o korištenju dalekometnih oružja na njenim prostorima i imala je vremena pripremiti se. Jako puno stvari koje su se mogle pomaknuti, pomakli su, a prvenstveno mislim na razne resurse avijacije, a ono što je ostalo su fiksne mete. Neke od njih su dobro branjene, neke su vjerovatno ispražnjene, a neke višestruko gađane, ako ne balističkim raketama, a ono raznim dronovima i sličnim naoružanjem. Vidjeli smo spektakularnih eksplozija centralnih skladišta streljiva, koje su se očitovale na seizmografima širom kontinenta – kaže Tabak za "Avaz".

Odluku američkog predsjednika Bajdena vidi kao odgovor na poteze Rusije i Vladimira Putina koji u rat sa Ukrajinom uvodi Iran, Bjelorusiju, Sjevernu Koreju …računajući da se Evropa plaši, Amerika oklijeva, NATO promišlja i svi “petljaju” dok rat traje. Tabak dodaje da nema dileme da se u Moskvi, nakon pobjede Trampa, otvarao šampanjac.

- To se jako fino vidi na bojištu, gdje od američkih izbora naovamo traju neka od najžešćih borbenih djejstava u 1.000 dana ruske agresije na Ukrajinu. To nije samo po procjenama ljudskih gubitaka, nego i tehnike, pa i po širini operacija koje na većini fronte svaki dan stišću koliko god mogu svojim ljudskim i materijalnim resursima. To nije samo hvatanje vremena pred snijeg i zimu. Ove godine je izostala i proljetna, i jesenja rasputica – period blatnjavog vremena koje onemogući ili jako oteža kretanje, pa je i to pomoglo ruskoj ofanzivi, koja je svoj početni zamah dobila u blokadama pomoći u Kongresu SAD-a i mađarskoj blokadi pomoći u EU. Sve to se slučajno slaže i kad ide na ruku Putina i Moskve onda je u redu, a ako se desi nešto što je kontra, onda je to eskalacija, približavanje Trećem svjetskom, nuklearnom ratu ili čemu već – ističe Tabak za "Avaz".

Neće doći do prestanka

U najavama novog američkog predsjednika Donalda Trampa da će brzo zaustaviti rat u Ukrajini, mnogi vide plan u kojem bi sukobi bili zaustavljeni na dostignutim linijama. Tabak ne vjeruje u scenario po kojem bi Ukrajina odustala od teritorija okupiranih od strane Rusije.

- Mislim da je jako teško očekivati da će tako ozbiljna i velika zemlja dići ruke i predati se samo zato što je to neko u Vašingtonu rekao. Obustavljanjem američke pomoći neće automatski doći do prestanka evropske i druge pomoći. Sve skupa samo bi otežalo ukrajinsku odbranu koja prvo ovisi o samim Ukrajincima, a tek onda, daleko niz listu prioriteta, od međunarodnih političara. To se na našim prostorima jako dobro vidjelo. Dok nema domaće volje za mirom, pritisak izvana neće previše napraviti – dodaje Tabak za "Avaz".