Bosanski burek, jedno od omiljenih jela na cijelom Balkanu, sada se može kupiti i u nekim centrima najvećeg trgovačkog lanca na svijetu – američkog Walmarta.Iz velikog Walmartovog prodajnog centra u mjestu Grand Rapids, u američkog državi Mičigen (Michigan), objavili su da će prodavati smrznuti burek koji proizvode Bosanci.- S ponosom objavljujemo da sada imamo Burek smrznute proizvode! Čast nam je podržati lokalno poslovanje i zadovoljiti potrebe naše bosanske zajednice. Hvala Edine na partnerstvu - naveli su na društvenim mrežama iz ovog prodajnog centra. Ovaj potez naglašava sve veću prepoznatljivost i uvažavanje bosanske kuhinje na međunarodnim tržištima.

Ovaj potez naglašava sve veću prepoznatljivost i uvažavanje bosanske kuhinje na međunarodnim tržištima

Bosanski burek u najvećem trgovačkom lancu na svijetu

Baš kao i protekle sedmice, ogromne gužve zabilježene su i danas u trgovinama u Istočnom Sarajevu u kojima ne važi zakon o neradnoj nedjelji.Redovi na kasama protežu se desetinama metara kroz police u trgovinama.&nbsp;Brojne Sarajlije su, zbog neradne nedjelje u Federaciji Bosne i Hercegovine, kupovinu otišle obavljati u Istočnom Sarajevu.

Redovi na kasama protežu se desetinama metara kroz police u trgovinama

Sarajlije i danas "okupirale" Lukavicu, trgovci imaju pune ruke posla

Sindikat IG Metall pozvao je na velike štrajkove radnika u svim fabrikama Folksvagen Volkswagena u Njemačkoj od ponedjeljka dok se radnici kompanije bore protiv mogućih otpuštanja i smanjenja plata.Njemački automobilski gigant zahtjevao je sveobuhvatno smanjenje plata za radnike i prijetio je zatvaranjem pogona i masovnim otpuštanjima kao dio velikog programa smanjenja troškova kako bi poboljšao slabe finansijske rezultate.Portparol Volkswagena rekao je da se kompanija priprema za mogući štrajk.- Želimo što je više moguće smanjiti uticaj štrajka upozorenja na naše kupce, naše partnere i naša industrijska postrojenja - rekao je glasnogovornik kompanije.Zbog toga je kompanija već unaprijed preduzela konkretne mjere kako bi osigurala hitne zalihe, dodao je.Sindikalni lideri obećali su da će voditi ogorčenu i intenzivnu borbu protiv takvih rezova. Pregovori o kolektivnom ugovoru između VW-a i sindikata IG Metall trenutno su u toku, ali je do sada bilo malo dogovora.

Želimo što je više moguće smanjiti uticaj štrajka upozorenja na naše kupce, naše partnere, rekao je glasnogovornik kompanije

Volkswagen se sprema za veliki štrajk zakazan za ponedjeljak

Općinske vlasti u Sanskom Mostu najavile su intenzivan rad na širenju, jačanju i otvaranju novih poslovnih zona, što će biti jedan od ključnih prioriteta načelnika Mensura Seferovića tokom njegovog mandata. Cilj ove inicijative je unaprjeđenje lokalne privrede, privlačenje investicija i otvaranje novih radnih mjesta za građane Sanskog Mosta.Trenutno na području općine djeluju tri poslovne zone: Pobriježje, Šejkovača i Zdena. Na ovim lokacijama smješten je najveći broj privrednih subjekata koji zapošljavaju značajan broj radnika.

Posebno se ističe poslovna zona Šejkovača, koja je nastala u poslijeratnom periodu na nekadašnjem neperspektivnom zemljištu. U posljednje vrijeme lokalne vlasti su značajno unaprijedile infrastrukturu ove zone, uključujući izgradnju ulične rasvjete i završetak kanalizacione mreže.-Sve što smo obećali tokom izborne kampanje planiramo realizovati u narednom periodu. Industrijske zone su ključne za razvoj privrede i općine u cjelini. Trenutno završavamo projekat odvodnje kanalizacije u Šejkovači i na taj način kompletiramo ovu industrijsku zonu - izjavio je načelnik Seferović.Na lokalitetu nekadašnje drvne industrije Sana, koja je otišla u stečaj, formirana je nova poslovna zona Zdena. Iako je već aktivna, zona se suočava s tehničkim i administrativnim problemima.- Za rješavanje ovih problema planirali smo sredstva u nacrtu budžeta za 2025. godinu. Ovaj lokalitet ima veliki potencijal, i posvećeni smo njegovom unapređenju - dodao je Seferović.Također, načelnik je najavio planove za formiranje novih poslovnih zona, uključujući one u Tomini i Kamengradu. Lokalitet bivšeg rudnika Kamengrad i područje iza stadiona NK Rudar prepoznati su kao ključni za buduća ulaganja, iako i ovdje postoje administrativne prepreke koje će vlasti nastojati riješiti.-Naš cilj je stvoriti povoljan poslovni ambijent, privući investitore i omogućiti nova zapošljavanja. Razvoj novih poslovnih zona ključan je za ekonomski napredak naše općine - istakao je Seferović.Općinske vlasti planiraju u narednom periodu posjetiti sve privredne subjekte na području Sanskog Mosta kako bi detaljno sagledale njihove potrebe i izazove. Posebno ohrabrujuće su najave firmi poput Remusa, koje planiraju proširenje kapaciteta i dodatna ulaganja u energetski sektor, što će rezultirati novim radnim mjestima.- Razgovarali smo s predstavnicima firme Remus, koji su najavili širenje postrojenja i povećanje broja zaposlenih. Slične planove imaju i drugi privredni subjekti, što ukazuje na pozitivan trend za 2025. godinu - zaključio je Seferović.

Cilj ove inicijative je unaprjeđenje lokalne privrede, privlačenje investicija i otvaranje novih radnih mjesta za građane Sanskog Mosta

Sanski Most fokusiran na razvoj poslovnih zona i otvaranje novih radnih mjesta

U oktobru ove godine zabilježen je dolazak 45.932 turista u RS, što je u odnosu na deseti mjesec prošle godine više za 3,9 posto.Po posljednjim podacima Zavoda za statistiku RS, turisti su prethodnog mjeseca ostvarili 103.125 noćenja ili dva odsto više nego u oktobru 2023. godine.Najveći broj turista dolaze iz stranih zemalja i u oktobru ih je bilo 29.895, a najviše ih je, tradicionalno iz Srbije, Slovenije, Hrvatske, te iz Turske.Uglavnom posjećuju banjska i ostala turistička mjesta, a najčešće su smješteni u hotelima.U deset mjeseci u RS-u evidentirano je ukupno 422.738 turista ili 1,6 posto više nego u istom periodu prošle godine. U tom periodu je ostvareno je 1.013.516 noćenja, što je za 4,7 posto više nego u deset mjeseci protekle godine.Kako kažu u Zavodu za statistiku, u oktobru je RS raspolagala sa 12.858 stalnih ležaja.

Najveći broj turista dolaze iz stranih zemalja i u oktobru ih je bilo 29.895, a najviše ih je, tradicionalno iz Srbije, Slovenije, Hrvatske

U oktobru povećan broj turista u RS, najviše idu u banje

Turističko naselje „Čardaci“ Vitez i Grad Trebinje dobitnici su nagrade Prizma u kategorijama 'resorti' i 'destinacije', a proglašeni su dobitnicima na konferenciji „Turizam naš nasušni“ u okviru 55. Međunarodnog sajma turizma u Novom Sadu.Redakcija Turističke prizme 1997. godine pokrenula je akciju pod nazivom „Za novi kvalitet u turizmu“, koja je u početku vođena na prostorima Srbije, Crne Gore i BiH, da bi je ubrzo prširili na ukupan prostor bivše Jugoslavije, a potom i na Rumuniju, Mađarsku, Bugarsku i Albaniju. Od početka pa do danas, ideja vodilja je bila da se na jedan poseban način, doprinese podizanju nivoa turističkih usluga i podstakne inovativnost u turističkoj privredi. Specifičnost ove akcije i same nagrade Prizma je u tome što je isključivo vode turistički novinari iz reigiona, kao dobri poznavaoci prilika u turizmu, koji su i članovi žirija. Novinari su ti koji nominuju i odlučuju o nagradama, a Prizma se dodeljuje u 12 kategorija, međutim, praksa je pokazala, da nijedne godine dobitnici nisu bili iz svih, niti iz svake države, što dovoljno govori o o strogim kriterijumima prilikom nominacija.Novinarski žiri je ove godine dodelio 12 „Prizmi“ u sedam različitih kategorija, a nagrade u vidu statua prizme zarotirane u prostoru i povelje, svečano su uručene u petak. U kategoriji „manifestacije“ dobitnici nagrada su Dani berbe grožđa (Vršac, Srbija), Riječki karneval (Rijeka, Hrvatska), te IFS The Night of The Dragon( Slovenija), dok su u kategoriji „eko, etno i vinski turizam“ nagrade pripale Tilia Estate ( Vipavska dolina, Slovenija) i Zdravkovac Country club (Jarmenovci, Srbija)Osim Grada Trebinje u kategoriji 'destinacije, DMO' nagrade su pripale Gradu Sveti Ivan Zelina (Hrvatska), Gradu Podgorica (Crna Gora), a u kategoriji 'zdravstveni turizam' nagradu su dobio Hotel „Car Samuil“, Bansko ( Sjeverna Makedonija)U kategoriji 'restorani i ostali ugostiteljski objekti' nagrada je dodjeljena Koči na Svetom Jakobu ( Slovenija), dok je „Muzej Žeravica“ Novo Miloševo ( Srbija) osvojio nagradu u kategoriji 'prateće djelatnosti u turizmu', saopćila je Redakcija Turistička prizma.

Novinarski žiri je ove godine dodelio 12 „Prizmi“ u sedam različitih kategorija

Turističko naselje "Čardaci" Vitez i Grad Trebinje dobitnici nagrade turistička "Prizma"

Statistički podaci pokazuju nastavak trenda pada proizvodnje električne energije u BiH, koja je u septembru bila manja za 8,72 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine.Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u ukupnoj proizvodnji struje termoelektrane su učestvovale s čak 75,3 posto, hidroelektrane s 19,4, a solarne i vjetro elektrane s 5,3 posto. U isto vrijeme, prema podacima koje smo dobili iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH, vrijednost izvoza električne energije u periodu januar – oktobar 2024. iznosila je 527.269.462 KM, što je za čak 400 miliona maraka manje nego u istom periodu prošle godine.&nbsp;S druge strane, raste uvoz struje, za što su u prvih deset mjeseci ove godine izdvojene 213.161.362 KM.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u ukupnoj proizvodnji struje termoelektrane su učestvovale s čak 75,3 posto

Drastičan pad proizvodnje i izvoza struje: Za 10 mjeseci uvezli smo struje u vrijednosti od 213.161.362 KM

Petak nakon Dana zahvalnosti u Sjedinjenim Američkim Državama označava se kao "Black Friday" ("Crni petak") koji označava najavu početka praznične šoping sezone.&nbsp;To je i najprometniji dan kada je kupovina u pitanju u SAD-u. Ova pojava je nakon Amerike importovana u sve dijelove svijeta, pa tako i u Bosnu i Hercegovinu.Posjetili smo tržne centre u Sarajevu, a gužvi u trgovinama koje smo obišli nije bilo. Sniženje pod motom "Black Friday" kod nas traje nekoliko dana, pa i sedmica, a zapravo bi trebalo biti samo na jedan dan. Međutim, trgovci ipak očekuju veće gužve u poslijeodnevnim i večernjim satima.

<h2>Rekordna potrošnja</h2>Prošle godine na "Black Friday" kupci u Bosni i Hercegovini su, dakle, u samo jednom danu, potrošili više od 372 miliona KM. Stručnjaci smatraju da se i ove godine očekuje rekordno visoka potrošnja. Uprkos izazovima ekonomske situacije, shopping centri u našoj zemlji očekuju pune ruke posla, a građani veće popuste.

<h2>Otkud "Black Friday"</h2>Iako postoje brojne teorije oko naziva ovog fenomena, sigurno je da je ovaj naziv prvi upotrijebila Policija Filadelfije, kako su označavli "četvrti petak u novembru" zbog saobraćajnih gužvi na cestama koje su uslijedile zbog kupovine na taj dan.&nbsp;U godinama koje su uslijedile, dosjetljivi trgovci su ovaj naziv popularizirali da bi njime označili preokret u poslovanju.

<h2>Sniženje ili manipulacija</h2>Jedan od najvećih trikova koji se primjenjuju u Bosni i Hercegovini jeste vještačko podizanje cijena prije sezonskih sniženja. Ključne fraze poput "dostupno samo još danas" ili "na stanju samo jedan komad" kupce tjeraju da donose brze i vrlo često nepromišljenje odluke. Stručnjaci pozivaju na oprez prilikom ovakve vrste kupovine. Sezonske akcije mogu biti privlačne, ali mogu dovesti i do finansijskih poteškoća.

Stručnjaci pozivaju na oprez prilikom kupovine na "Black Friday"

"Black Friday" u Sarajevu: Nisu zabilježene veće gužve

Profesor Internacionalnog Burch univerziteta Sanel Halilbegović očekuje da rekord ovaj put bude oboren, jer se radi o iznosu koji je u poređenju s drugim pa i zemljama slične veličine relativno mali.- Mislim da se, kao nikad, u posljednjih nekoliko godina koriste i neetične marketinške kampanje i trikovi da se ljudima “utrapi” neka roba. Imate i teaser kampanje s popustima od 70 posto, a da je u pitanju samo jedan proizvod. Ili s više artikala kod kojih je sniženje u tom procentu limitirano na ograničenu količinu. Cilj trgovaca, posebno lanaca koji su iskusni u toj priči, jeste dovesti potencijalnu mušteriju u radnju, a kada uđe, zbog mase drugih razloga i pod psihološkim pritiskom, nešto svakako i kupi - pojašnjava Halilbegović.

Mislim da se, kao nikad, u posljednjih nekoliko godina koriste i neetične marketinške kampanje

Sanel Halilbegović, profesor Burch univerziteta: Cilj je dovesti mušterije

Ekonomski analitičar Aleksandar Ljuboja kaže da je u konzumerističkom društvu prioritet na materijalnom.- A s materijalnim smo sretni samo pet minuta kad kupimo neku stvar, a nakon što dođemo kući, imamo problem gdje da je stavimo. Svjedoci smo da imamo previše materijalnih dobara koja ne koristimo, ali se u potrošačkom društvu kroz elektronske medije, društvene mreže i druge alate koji manipulišu s nama, nametnula potreba da, ako nešto ne kupimo odmah, nećemo više nikad. Tako padamo u zamku sniženja. Zaista se radi o vještoj manipulaciji trgovačkog svijeta. Usadili su nam trajnu želju za zadovoljavanjem ne egzistencijalnih već više psiholoških potreba da barem na trenutak budemo sretni. Ime mu je adekvatno – „Crni petak“, ali ja bih ovo radije nazvao efektom „crne subote“, kad dobijemo izvještaj o stanju našeg računa - kaže ekonomski analitičar Aleksandar Ljuboja.

Usadili su nam trajnu želju za zadovoljavanjem ne egzistencijalnih već više psiholoških potreba

Aleksandar Ljuboja, ekonomski analitičar: Vješta manipulacija trgovačkog svijeta

Dionice Energoinvesta porasle su za više od 50 posto u posljednjih pet mjeseci, dosegnuvši rekordnu vrijednost u posljednjih 52 sedmice, saopćeno je iz ove kompanije.- Ovaj razvojni momentum otvara izuzetne mogućnosti za dalji rast i stabilnost, a dolazi i kao nagrada za novo rukovodstvo čija očigledno iskazana vizija i energija daje snažan poticaj razvoju kompanije i motiviše nas dodatno za još bolje rezultate - istakao je direktor Mirza Ustamujić.Iz Energoinvesta kažu da su zahvaljujući nizu izvanrednih rezultata, strateškim partnerstvima i značajnim potpisanim ugovorima ostvarili snažan rast potražnje za kadrovima, a za očekivati je da će se ovaj trend nastaviti i u 2025. godini. - Kompanija se ponovo pozicionirala kao jedan od najtraženijih poslodavaca, a sve to imalo je snažan pozitivan utjecaj na cijenu dionica - istakli su iz Energoinvesta.

Ovaj razvojni momentum otvara izuzetne mogućnosti za dalji rast i stabilnost, kaže Ustamujić

Niz izvanrednih rezultata doveo do rekorda: Vrijednost Energoinvesta skočila za 50 posto

Na 4. izdanje Futures Leaders Summita (FLS) u organizaciji Fondacije budućnosti u BiH (BH Futures Foundation) u Sarajevo u decembru stiže više od 20 svjetskih lidera u nauci, a koji su porijeklom iz Bosne i Hercegovine.Futures Leaders Summit čija ovogodišnja tema je "Iz BiH u svijet: Liderstvo u istraživanju, tehnologiji i poduzetništvu", počinje u petak, 13. decembra. Samit je u potpunosti posvećen studentima, i njih 200 iz cijele BiH, potpuno besplatno, imat će priliku da uče od najboljih.Na ceremoniji otvaranja FLS-a, između ostalih obratit će se Namik Hrle, potpredsjednik razvoja u IBM-ovom odjelu za softver i direktor razvojnog laboratorija u Njemačkoj. IBM je američka firma koja je jedna od pionira u razvoju računarstva i informacijskih tehnologija. IBM je skraćenica od International Business Machines, i ona je osnovana 1888., a kao korporacija je ustanovljena 1911.<h2>Mala čaršija na Mejdanu</h2>U intervjuu, Namik Hrle, ispričao je kakvi su bili njegovi počeci, gdje je, i šta je radio dok svoju karijeru nije krunisao ulogom direktora u jednoj od najvećih tehnoloških firmi na svijetu.Rođeni ste Banjalučanin. Kada i zašto ste odlučili napustiti rodni grad i koja je bila Vaša prva adresa u svijetu? Gdje ste studirali, usavršili svoje znanje, kojim poslovima ste se bavili i na kojim destinacijama?- Da, rođen sam u Banjoj Luci, u dijelu grada koji se zove Mala čaršija, na Mejdanu. Pohađao sam osnovnu školu "Kasim Hadžić" i banjalučku gimnaziju, matematičko odjeljenje. Kako sam htio studirati matematiku, nije bilo izbora nego napustiti svoj rodni grad, odnosno bolje rečeno, svoje roditelje, brata, mnogobrojne drage rođake i prijatelje. Otišao sam u Zagreb, gdje sam diplomirao na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu i magistrirao na Elektrotehničkom fakultetu. Radio sam u nekoliko zagrebačkih firmi, u računskim centrima, kao programer, sistemski inženjer i projektant. Krajem 80-tih sam se sa suprugom i kćerkom odselio u Australiju, u Sidnej, gdje sam razvijao sistemski software za IBM-ove velike računare (mainframe), konkretno, monitor performansi IBM-ove baze podataka Db2.Počeo sam kao programer, ali dosta brzo sam postao glavni arhitekta tog produkta. Nakon 6 -7 godina provedenih u Australiji, a tokom kojih sam često boravio u Americi i Njemačkoj, odselili smo se u Njemačku jer sam dobio ponudu da radim u timu koji je razvijao IBM-ovu platformu za podršku SAP poslovnih aplikacija (SAP je velika njemačka softverska firma). U Njemačkoj živim i radim i danas, a u međuvremenu sam radio na nekoliko IBM-ovih razvojnih projekata koje sam sam inicirao, uglavnom kao glavni arhitekta i vođa projekta.Jasno je da su Vas poslovni uspjesi doveli do pozicija u IBM- u, no, kako izgleda jedan Vaš radni dan, šta radi potpredsjednik razvoja na odjelu za softver? - Uvijek sam se bavio razvojem softwarea za velike poslovne sisteme, dakle organizacije kao što su banke, osiguravajuća društva, trgovački lanci, velike industrijske korporacije, prema tome tipični IBM-ovi klijenti.Ovo je važno napomenuti jer potrebe ovih klijenata diktiraju vrlo visoke kriterije i kvalitete ali i inovativnosti produkata za čiji razvoj sam zadužen. Naime, ovim kompanijama je software koji koriste važan izvor konkurentnosti na tržištu tako da nema mjesta kompromisima. Od mene se očekuje da prepoznam mogućnosti unapređenja poslovanja naših klijenata i transformiram te mogućnosti u konkretna rješenja koristeći IT (informacijske tehnologije).Dakle, od identifikacije poslovnih procesa koji se mogu optimirati ili redefinirati uz pomoć IT-a, dizajna i arhitekture novih IT produkata, te supervizije i konsultacije razvojnih timova koji te nove produkte donose na tržište. Moje obaveze uključuju i sastavljanje razvojnih timova, identifikaciju i asistenciju (mentorstvo) mladim talentima, stvaranju uvjeta i pružanje podrške njihovim karijerama.Nosilac ste 77 patenata. Možete li nam nabrojati neke od njih i dati kratka objašnjenja? Šta ste sve osmislili, i šta je tek u procesu razvoja/nastanka?- Meni je predstavljalo zadovoljstvo raditi na svakom od novih, inovativnih rješenja, bez obzira da li su im dodijeljena patentna prava. Naravno, ako se neka rješenja prepoznaju kao vrijedna patentiranja, onda je to potvrda originalnosti, pa se tom zadovoljstvu u procesu inovacije još i doda osjećaj autorstva.Pretpostavljam da mnogi koji se bave autorskim zanimanjima bez obzira na područje rada imaju takav osjećaj. Ako moram izdvojiti neke od patenata onda bi to bili oni koji su rezultirali u značajnim poslovnim i finansijskim uspjesima za IBM kao što su: industrial-scale hybrid transactional/analytics processing, serverless consistent backup, adaptive query optimization... Bojim se da bi mi trebalo puno vremena i pisanog teksta da predstavim ove patente, ako je neko zainteresiran može ih potražiti u nekom od dostupnih patentnih registara.Trenutno radim na procesima implementacije umjetne inteligencije u velikim poslovnim sistemima, što je jako plodno područje za inovaciju, a onda i za patente.<h2>Dinamična disciplina</h2>Koja tema će biti u Vašem fokusu na FLS-u, koju poruku želite poslati studentima, kolegama, pa i Bosancima i Hercegovcima koji se nadaju boljoj budućnosti?- Na FLS-u ću podijeliti svoja mišljenja o pravcima u kojima se razvija informacijska tehnologija, a što bi trebalo biti zanimljivo onima koji namjeravaju graditi svoje karijere u IT-u, dakle, u koja znanja i iskustva treba ulagati više, a u koja manje. Kao što znate, IT je izuzetno dinamična disciplina i znanja imaju prilično kratko "vrijeme poluraspada", odnosno relevantnosti.Dakle, bitno je ne biti predugo u zoni komfora, pažljivo pratiti razvoj informacijskih tehnologija i brzo se "prestrojiti". Slično vrijedi i za druge naučne i privredne oblasti. Svojim Bosancima i Hercegovcima poručujem da damo učenju i znanju najveći prioritet, da budemo poznati po svojoj stručnosti, radnoj etici i profesionalnom integritetu, bez obzira čime se bavimo. Mi to možemo, i nadam se da će svi koji mogu pomoći ostvarenju ovakvog, vrlo zahtjevnog i naravno dugoročnog cilja, to i napraviti.Šta je bio Vaš recept za uspjeh. Je li važno biti istrajan, ili u cijelom tom procesu važi ona da "sreća prati hrabre"?- Moj recept za uspjeh zvuči kao kliše, ali ja ne znam drugačije i ne mogu ponuditi ništa atraktivnije: kontinuirano učenje, zdrava ambicija za postizanje realnih ciljeva, spremnost prihvatanja promjene pogotovo kada je to povezano sa izlaskom iz zone komfora, pomoć drugima, tolerancija, respekt i podrška razlikama (u svim pogledima). I naravno, određena doza sreće.

Meni je predstavljalo zadovoljstvo raditi na svakom od novih, inovativnih rješenja, bez obzira da li su im dodijeljena patentna prava

Uspješni Banjalučanin dolazi na FLS: Namik Hrle, direktor je razvojnog labaratorija američkog giganta IBM-a u Njemačkoj

Na Banjalučkoj berzi na današnjem trgovanju ostvaren je promet 211.777,24 KM, kroz 25 transakcija. Vrijednost BIRS indeksa se smanjila za -0,22 posto i iznosi 919,48 poena.Od akcija na standardnom berzanskom tržištu najveći promet je ostvaren sa akcijama Telekom Srpske a.d. Banja Luka, trgovalo se u iznosu 101.715,79 KM, po prosječnoj cijeni od 1,13 KM, čime je ostvaren pad u odnosu na prošlo trgovanje za -0,88 posto.Ukupan promet obveznicama na današnjem trgovanju iznosio je 13.861,85 KM. Od obveznica najviše se trgovalo sa obveznicama MKD Pro Fin d.o.o. Istočno Sarajevo - 11. emisija u vrijednosti od 10.043,97 KM. Nije bilo promjene prosječne cijene.Od papira od vrijednosti na slobodnom tržištu najveći promet je ostvaren sa Ušće Bosne VP a.d. Šamac akcijama, trgovalo se u iznosu 96.199,60 KM, po prosječnoj cijeni od 0,35 KM, čime je ostvaren rast u odnosu na prošlo trgovanje za 75 posto.

Vrijednost BIRS indeksa se smanjila za -0,22 posto i iznosi 919,48 poena

Na Banjalučkoj berzi promet 211.777,24 KM

Dugoročno, njemačko tržište rada svake godine ovisi o useljenicima "u značajnom obimu" – to je zaključak analize naručene od strane zaklade Bertelsmann Stiftung. "Kako bi se zadovoljile potrebe za radnom snagom i osiguralo blagostanje Njemačke, useljavanje međunarodnih radnika, posebno iz trećih zemalja, postaje sve važnije." Prema tome, do 2040. godine bit će potrebno oko 288.000 međunarodnih radnika godišnje kako bi se osigurala dostatna ponuda radne snage.Prema studiji, broj radnika bez dodatnih useljenika smanjit će se do 2040. godine s trenutnih 46.4 miliona na 41.9 miliona. Do 2060. godine taj bi broj, bez dodatne imigracije, mogao pasti čak za četvrtinu, na samo 35 miliona, piše Deutsche Welle.<h2>Tržište rada pred velikim izazovima</h2>"Demografske promjene, koje će u nadolazećim godinama zbog umirovljenja generacije 'baby boomera' postaviti velike izazove pred njemačko tržište rada, također zahtijevaju useljavanje", rekla je Susanne Schultz, stručnjakinja za migracije iz zaklade Bertelsmann. "Naravno, prvenstveno se mora razvijati domaći potencijal radne snage - kako lokalnih stanovnika tako i već useljenih osoba - te povećati njihovo sudjelovanje na tržištu rada." Međutim, buduće potrebe do 2040. godine ne mogu se zadovoljiti samo na taj način. Reformirani zakon o useljavanju stručne radne snage pruža nove mogućnosti radnicima koji su zainteresirani za Njemačku. Ipak, prema studiji, oni neće doći bez izražene kulture dobrodošlice u institucijama, tvrtkama i zajednicama, kao ni bez dugoročnih perspektiva za ostanak.<h2>Različite posljedice za različite dijelove Njemačke</h2>Do 2024. godine neće sve njemačke savezne pokrajine biti jednako pogođene nedostatkom useljavanja. Prema studiji, najveći pad radne snage zabilježit će se u Tiringiji, Saksoniji-Anhaltu i Sarskoj, s više od deset posto. Manji pad, ispod deset posto, očekuje se u Hamburgu, Berlinu i Brandenburgu. Razina potreba za useljavanjem u saveznim pokrajinama ovisi o projekciji potrebne radne snage do 2040. godine. Budući da se strukturne promjene različito odražavaju, najviše međunarodnih radnika trebat će one pokrajine u kojima će do 2040. godine rast potreba za radnom snagom biti veći od smanjenja. To posebno vrijedi za Baden-Württemberg, Bavarsku, Hessen, Berlin i Hamburg.

Prema studiji, broj radnika bez dodatnih useljenika smanjit će se do 2040. godine s trenutnih 46.4 miliona na 41.9 miliona

Njemačka godišnje treba 288.000 stranih radnika

Počeli su Dani energijske učinkovitosti Grada Mostara za 2024. godinu tijekom kojih će se u Mostaru na info radionicama razmijeniti informacije i iskustva koje bi trebale pomoći u energetskog tranziciji, ali i podsjetiti na sve pozitivne primjere, prakse i projekte koje se provode u Gradu na Neretvi.Direktorica Centra za ekologiju i energiju iz Tuzle Džemila Agić kazala je kako će danas eksperti iz područja energije govoriti o onome što bi moglo biti interesantno lokalnim zajednicama u procesu energetske tranzicije.Inače, Centar za ekologiju i energiju zajedno s Fondacijom Heinrich Booll iz Sarajeva je formirao LINK mrežu u kojoj se nalaze četiri zajednice iz Federacije i četiri iz Republike Srpske koje zajedno rade na pripremi i realizaciji aktivnosti vezane za klimatske promjene na lokalnoj razini odnosno rade zajedno na lokalnoj tranziciji.Programska koordinatorica u Fondaciji Heinrich Boll Jasminka Bjelovac kazala je kako se pored međusobne razmjene iskustva, zajednice umrežavaju s gradovima i općinama iz regije koje su otišle u tom smislu malo dalje od BiH te da zajedno s njima apliciraju na različite EU projekte što su konkretni rezultati ovog projekta.Istaknula je kako je Mostar aktivan po pitanju građanske energije, prosumera odnosno svega što tek dolazi kod nas.- Mostar je u određenom smislu pionir projekta solarne energije - istaknula je Bjelovac navodeći kako u Mostaru sve više solara građani ali i gospodarski subjekti postavljaju na krovovima.Menadžer koordinator za energetsku učinkovitost Grada Mostara Darko Knezović kazao je je kroz Dane energijske efikasnosti Grada Mostara žele podsjetiti na sve pozitivne primjere prakse, projekte koje provode u Gradu na Neretvi ali i osvrnuti se na poteškoće na koje nailaze.Naveo je kako je to izazovan posao jer smo svjedoci klimatskih promjena.- Također, svjedoci smo energetske tranzicije i direktiva EU što traži od naše države i te direktive i sporazume treba u praksi i provesti. Tu mi kao članovi lokalne zajednice dolazimo do izuzetno velikih problema vezanih za usklađivanjem tih zakonskih legislativa s višim i nižim razinama vlasti i donošenje novih zakona – kazao je Knezović.Istaknuo je kako animiraju županijsku Vladu da se konačno donesu dopune i izmjene Zakona o gradnji i Zakona o urbanističkom planiranju gdje bi znatno olakšali korištenje solarne energije.- Mi imamo 2400 sati sunčanih dana godišnje što je jedan ogroman potencijal, ali imamo prepreku u zakonskim propisima. Očekujemo od HNŽ-a da što hitnije i donese dopunu i izmjenu Zakona o građenju i Zakona o prostornom uređenju. S tim zakonom ne bi trebali urbanističko-tehnički uvjeti i ne bi trebala građevinska dozvola za solare koji se postavljaju na krovovima svojih kuća. To će biti jedan veliki doprinos jednoj ukupnoj energetskoj slici u našoj državi. Mi još uvijek oko 70 posto koristimo energiju iz neobnovljivih izvora energije što je velika opasnost - smatra Knezović.Gradonačelnik Mostara Mario Kordić kazao je kako Grad ulaže puno truda u energetsku tranziciju Mostaru te da su u tom kontekstu pokrenuli brojne projekte.-Zadnjih godina smo na dosta objekata, pogotovu kada su u pitanju škole, stavili neku od mjera energetske učinkovitosti. Je li to solar koji će im pomoći u smanjenju troškova električne energije ili je utopljavanje obnovom fasade, mijenjanjem otvora i sve te aktivnosti koje predviđaju ovakvi projekti – kazao je mostarski gradonačelnikTakođer, istaknuo je kako se stvaraju i energetske zajednice te pokušavaju uključiti više stambene objekte u energetsku obnovu s ciljem smanjenja troškova električne energije.Podsjetio je kako su planirali izgraditi jedan solar od 50 megawata na Pologu te da pokušavaju motivirati i druge lokalne zajednice koje se nalaze u okruženju poput Čapljine, Ljubuškog, Posušja, Jablanice, Konjica da se udruže u jednu energetsku zajednicu gdje bi Grad Mostar taj projekt zajedno razvijao s tim lokalnim zajednicama.Kordić je naveo kako je projekt solara završen te da su dobili dozvolu od odnosno da su osigurali svoj prostor na mrežu, te da trenutno čekaju rasplet oko državne imovine jer projekt solara se nalazi na državnoj imovini.Inače, Dani energijske učinkovitosti Grada Mostara održavaju se u srijedu i u četvratak u Mostaru, a do konca godine planira se održati još nekoliko radionica s ciljem provedbe Akcijskog plana održivog upravljanja energijom i prilagođavanja klimatskim promjenama.

Mostar je u određenom smislu pionir projekta solarne energije

Počeli Dani energijske učinkovitosti Grada Mostara

Ukupna desezonirana industrijska proizvodnja u Federaciji BiH u oktobru 2024. godine u odnosu na mjesec ranije veća je za 0,7 posto, a u odnosu na oktobar 2023. manja je za 1,6 posto.Prema GIG agregatima, u oktobru 2024. u odnosu na mjesc ranije, Intermedijarni proizvodi veći su za 7,6 posto i Netrajni proizvodi za široku potrošnju za 1,9 posto. Energija je manja za 8,9 posto, Kapitalni proizvodi manji su za 7,4 posto, a Trajni proizvodi za široku potrošnju za 5,9 posto.Na godišnjem nivou, u oktobru 2024. u odnosu na isti mjesec 2023., Netrajni proizvodi za široku potrošnju veći su za 5,9 posto i Intermedijarni proizvodi za 2,1 posto. Trajni proizvodi za široku potrošnju manji su za 25,2 posto, Energija za 8,6 posto i Kapitalni proizvodi za 6,6 posto, podaci su Federalnog zavoda za statistiku.Mjesečna poređenja prema područjima KD BiH 2010. pokazuju da je desezonirana industrijska proizvodnja u oktobru 2024. u odnosu na mjesec ranije, u Prerađivačkoj industriji veća za 2,7 posto. U Proizvodnji i snabdijevanju električnom energijom i plinom manja je za 8,3 posto i u Vađenju ruda i kamena za 7,6 posto.Na godišnjem nivou, u oktobru 2024. u odnosu na isti mjesec lani, industrijska proizvodnja u Vađenju ruda i kamena manja je za 11 posto, u Proizvodnji i snabdijevanju električnom energijom i plinom manja je za 2,7 posto i Prerađivačkoj industriji za 0,8 posto.

Bosanski burek u najvećem trgovačkom lancu na svijetu

Sarajlije i danas "okupirale" Lukavicu, trgovci imaju pune ruke posla

Volkswagen se sprema za veliki štrajk zakazan za ponedjeljak

Sanski Most fokusiran na razvoj poslovnih zona i otvaranje novih radnih mjesta

U oktobru povećan broj turista u RS, najviše idu u banje

Turističko naselje "Čardaci" Vitez i Grad Trebinje dobitnici nagrade turistička "Prizma"

Drastičan pad proizvodnje i izvoza struje: Za 10 mjeseci uvezli smo struje u vrijednosti od 213.161.362 KM

"Black Friday" u Sarajevu: Nisu zabilježene veće gužve

Sanel Halilbegović, profesor Burch univerziteta: Cilj je dovesti mušterije

Aleksandar Ljuboja, ekonomski analitičar: Vješta manipulacija trgovačkog svijeta

Niz izvanrednih rezultata doveo do rekorda: Vrijednost Energoinvesta skočila za 50 posto

Uspješni Banjalučanin dolazi na FLS: Namik Hrle, direktor je razvojnog labaratorija američkog giganta IBM-a u Njemačkoj

Na Banjalučkoj berzi promet 211.777,24 KM

Njemačka godišnje treba 288.000 stranih radnika

Počeli Dani energijske učinkovitosti Grada Mostara

Industrijska proizvodnja u Federaciji BiH u oktobru veća za 0,7 posto

Biznis

Bosanski burek u najvećem trgovačkom lancu na svijetu

Sarajlije i danas "okupirale" Lukavicu, trgovci imaju pune ruke posla

Volkswagen se sprema za veliki štrajk zakazan za ponedjeljak

Sanski Most fokusiran na razvoj poslovnih zona i otvaranje novih radnih mjesta

U oktobru povećan broj turista u RS, najviše idu u banje

Turističko naselje "Čardaci" Vitez i Grad Trebinje dobitnici nagrade turistička "Prizma"

Drastičan pad proizvodnje i izvoza struje: Za 10 mjeseci uvezli smo struje u vrijednosti od 213.161.362 KM

"Black Friday" u Sarajevu: Nisu zabilježene veće gužve

Sanel Halilbegović, profesor Burch univerziteta: Cilj je dovesti mušterije

Aleksandar Ljuboja, ekonomski analitičar: Vješta manipulacija trgovačkog svijeta

Niz izvanrednih rezultata doveo do rekorda: Vrijednost Energoinvesta skočila za 50 posto

Uspješni Banjalučanin dolazi na FLS: Namik Hrle, direktor je razvojnog labaratorija američkog giganta IBM-a u Njemačkoj

Na Banjalučkoj berzi promet 211.777,24 KM

Njemačka godišnje treba 288.000 stranih radnika

Počeli Dani energijske učinkovitosti Grada Mostara

Industrijska proizvodnja u Federaciji BiH u oktobru veća za 0,7 posto