Važne poruke u vezi s BiH upućene su sa sjednice Pododbora Komiteta za vanjske poslove Predstavničkog doma Sjedinjenih Američkih Država, čiji su članovi osudili politiku secesionizma RS i Milorada Dodika te upozorili na to da on predstavlja prijetnju miru na zapadnom Balkanu.
Jedna od ključnih izjava specijalnog američkog izaslanika za zapadni Balkan Gabrijela Eskobara (Escobar) je da će se prijetnjama teritorijalnom integritetu, suverenitetu i multinacionalnom karakteru BiH SAD usprotiviti podrškom misiji „Althea“ i korištenjem bonskih ovlasti visokog predstavnika, te zajedničkim radom s EU i finansijskim institucijama da ne daju novac onima koji rade protiv države.
Sankcije u ladici
Neuobičajeni otvoreni odgovori Eskobara rezultat su dobrih pitanja i spremnosti članova Pododbora, komentira za „Avaz“ Ivica Puljić, dugogodišnji novinar, dopisnik „Al Jazeere“ iz Vašingtona.
Podsjeća da su kongresmeni inače dosta otvoreniji i direktniji, za razliku od Stejt departmenta, da pododbori i nisu toliko utjecajni, a zapadni Balkan ne spada u prioritete, iako bi SAD spriječile bilo kakvu eskalaciju u regionu. S druge strane, „između redova“ se ipak mogu naslutiti promjene, jer se u Stejt departmentu, u odnosu na ranije, danas razgovara o zapadnom Balkanu.
- Čeka se da Senat potvrdi imenovanje Džejmsa Obrajana (James O'Brien) za pomoćnika državnog sekretara za Evropu. On će biti čovjek koji će voditi računa i o zapadnom Balkanu. Kao odvjetnik, on je, praktično, stvorio Dejtonski sporazum, uz neke manje izmjene i dodatke drugih. SAD nije prioritet BiH, ali je fokus na BiH, a Obrajan bi, nadam se, mogao biti jedna pozitivna pojava za BiH. On zna situaciju. Bio je zadužen za sankcije i u ladici sigurno ima još mnogo toga - kaže Puljić.
RS se trenutno suočava s izolacijom i finansijskim sankcijama, o kojima je govorio i Eskobar.
- To su procesi u kojima ljudi poput Eskobara neće da kažu sve, jer stvari se odvijaju i neće da ih ometaju. Uvijek treba imati na umu da svi ti ljudi znaju više nego mi - dodaje Puljić.
Iako štite Dejtonski sporazum i mir, SAD dogovor očekuju od domaćih političara, napominje Puljić, a rješenje za zapadni Balkan ne vidi sve dok se nešto ne promijeni u Beogradu i Banjoj Luci. U Sarajevu su se desile promjene, dok u Zagrebu prate stavove EU.
Lakše vladati
Na mogućnost da Beograd i Banja Luka čekaju eventualne promjene i na američkoj političkoj sceni, nakon kojih bi secesionistička politika dobila novi zamah, Puljić kaže da ne može ni pomisliti da u novembru iduće godine ponovo pobijedi Donald Tramp (Trump).
- To bi bila katastrofa za SAD i međunarodnu zajednicu. Vidjeli ste koliko su njegove četiri godine donijele tog desničarenja, populizma u Evropi i svugdje u svijetu gdje je demokratija u povlačenju i gdje ljudi vide da autokrate mogu lakše vladati. Ipak, ne vidim mogućnost promjene u odnosu SAD prema zapadnom Balkanu - kaže Puljić.