Specijalni izaslanik SAD za zapadni Balkan Gabrijel Eskobar (Gabriel Escobar) obratio se Pododboru Komiteta za vanjske poslove SAD u Vašingtonu.
Raspravljali su o stabilnosti i sigurnosti na zapadnom Balkanu, te su procijenili američku politiku.
SPECIJALNI IZASLANIK SAD
Eskobar se obraća Pododboru Komiteta za vanjske poslove SAD
Gabrijel Eskobar. Printscreen / Pododbor Komiteta za vanjske poslove SAD
Specijalni izaslanik SAD za zapadni Balkan Gabrijel Eskobar (Gabriel Escobar) obratio se Pododboru Komiteta za vanjske poslove SAD u Vašingtonu.
Raspravljali su o stabilnosti i sigurnosti na zapadnom Balkanu, te su procijenili američku politiku.
- Naša politika na Zapadnom Balkanu zasniva se na jednostavnom principu: kontinuiranoj integraciji regiona u euroatlantske strukture. Ta integracija jača Evropu kao geostrateškog partnera; jača demokratsko upravljanje i vladavinu prava; i čini zemlje Zapadnog Balkana sigurnijim i prosperitetnijim – a time i region boljim sigurnosnim i trgovinskim partnerima za Sjedinjene Države.
Razumijemo da su prepreke ovom procesu ogromne - uključujući zaustavljeni napredak u demokratizaciji, korupciju, smanjenje ovisnosti o ruskoj energiji, etnonacionalističku politiku i štetni strani utjecaj i dezinformacije. Ipak, ove prepreke nisu nepremostive; zapadni Balkan mora preduzeti korake neophodne da bi se kvalifikovao za članstvo. Naš angažman pomaže im u borbi protiv korozivne korupcije i dezinformacija koje podstiču podložnost zlonamjernom utjecaju – iz autoritarnih država poput Rusije i NRK, ali i loših aktera iznutra. Naš angažman je usmjeren na rješavanje postojećih tenzija koje prijete ovom putu i većoj regionalnoj stabilnosti.
Dozvolite mi da počnem s teškim odnosom između Kosova i Srbije. U februaru i martu, EU je – uz snažnu podršku SAD – postigla revolucionarni Sporazum o putu normalizacije odnosa i implementacijski aneks koji pruža okvir kroz koji obje zemlje ispunjavaju svoje nezavisne obaveze. Ključni element je ispunjavanje obaveze Kosova is 2013. godine da uspostavi Zajednicnu srpskih općina. ZSO bi osnažio općine sa zajedničkim interesima, jezikom i kulturom da koordiniraju u zajedničkim izazovima u pružanju nekih javnih usluga, uključujući obrazovanje, zdravstvenu zaštitu i lokalni ekonomski razvoj. Štaviše, Kosovo i Srbija dogovorili su da međusobno priznaju dokumente i nacionalne simbole. I – što je najvažnije – prema ovom sporazumu, Srbija više neće lobirati protiv članstva Kosova u međunarodnim organizacijama.
Od kada su strane postigle ove sporazume, došlo je do ozbiljnih provokacija, eskalacije tenzija i neprihvatljivog nasilja srpskih demonstranata nad KFOR-om, policijom i novinarima na sjeveru Kosova. Kao odgovor, NATO je rasporedio dodatne snage da pojača misiju; dodatne snage održavaju poboljšan položaj na sjeveru Kosova te obezbjeđuju sigurno okruženje u skladu sa svojim mandatom. Sa EU smo pozvali na hitnu deeskalaciju, uključujući održavanje novih općinskih izbora i izbora za gradonačelnike u četiri općine na sjeveru Kosova uz učešće Srba, kao i ponovno fokusiranje na provođenje sporazuma postignutog u okviru Dijaloga uz podršku EU. Zajedno s našim evropskim partnerima, ostajemo angažovani na Kosovu i Srbiji, pozivajući obje strane da ispune sve svoje obaveze, koje su od suštinskog značaja za nastavak napretka na oba njihova evropska puta.
Nažalost, u Bosni i Hercegovini predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik ostaje fokusiran na podrivanje Dejtonskog mirovnog sporazuma i državnog ustava. Dodikovo uporno, secesionističko i antidemokratsko djelovanje ugrožava stabilnost, sigurnost i prosperitet zemlje i šireg regiona. Nastavit ćemo sankcionisati ove akcije i pozivati na odgovornost svakoga ko podriva Dejtonski mirovni sporazum ili ugrožava suverenitet, teritorijalni integritet i multietnički karakter zemlje. Također ćemo nastaviti intenzivne napore da ojačamo opredijeljenost međunarodne zajednice da podrži Dejton, uključujući prikupljanje podrške misiji Evropske unije EUFOR ALTHEA. Nadalje, ostajemo čvrsti u podržavanju korištenja bonskih ovlasti Ureda visokog predstavnika za suprotstavljanje prijetnjama Dejtonskom sporazumu.
U Crnoj Gori vidimo obnovljen zamah ka ostvarenju njene evropske budućnosti. Nedavni predsjednički i parlamentarni izbori bili su slobodni, mirni i nudili su biračima širok izbor. Ishod je učvrstio želju građana Crne Gore za postizanjem evropskih integracija i reformama koje će ih unaprijediti.
I Albanija i Sjeverna Makedonija su otvorile pregovore o pristupanju EU, obje su čvrsti partneri u podsticanju normalizacije između Srbije i Kosova, i obje države su čvrste NATO saveznice.
Kako bi unaprijedila svoje težnje prema EU, Vlada Sjeverne Makedonije se obavezala na donošenje ustavnih promjena da bi priznala bugarsku manjinu. Snažno podržavamo ovaj težak, ali neophodan korak, a također smo angažovani s novom Vladom Bugarske, kako bismo osigurali da ne postavlja nove zahtjeve kada Sjeverna Makedonija ispuni svoje obaveze prema postojećim sporazumima.
Transatlantske i evropske integracije su od suštinskog značaja za smanjenje štetnog utjecaja aktera, kao što su Rusija i NRK, ali i korumpiranih lokalnih aktera, koji nastoje da destabilizuju region i ometaju ovu integraciju istovremeno proširujući svoj utjecaj. Rusija ostaje ekskluzivni dobavljač prirodnog gasa za neke zemlje zapadnog Balkana, što predstavlja ozbiljnu prijetnju sigurnosti.
Izlaze – da siju podjele, nepovjerenje i međuetničke i vjerske tenzije. NRK spaja podmukle narative koji potkopavaju povjerenje u Zapad sa korozivnim investicijama koje zarobljavaju. Nudimo alternative za izgradnju otpornosti na ove utjecaje, usklađivanje partnera sa standardima EU za nabavku kritične infrastrukture i strana ulaganja, suzbijanje dezinformacija i razvoj čistih, pouzdanih, pristupačnih i raznovrsnih izvora energije.
Građani zapadnog Balkana žele bolju budućnost za svoju djecu – onu u kojoj se jače, transparentnije demokratije i vlade smatraju odgovornim, podrška ljudskim pravima je snažna i gdje svi imaju koristi od većeg ekonomskog prosperiteta i sigurnosti. Naš angažman pomaže u ostvarenju ovog sna, a nastavak dvostranačkog angažmana u Kongresu i dalje je ključ njegovog uspjeha - rekao je Eskobar.
Nakon obraćanja Eskobara, uslijedila su pitanja članova Pododbora Komiteta za vanjske poslove SAD. Prvo su se osvrnuli na pitanje Kosova i normalizaciju odnosa sa Srbijom.
Eskobar je istakao da je interes Kosova da rade zajedno sa partnerima sa zapada.
- Prepoznali smo potrebu za novin izvorima na Kosovu, iako se Srbija protivila tome. Priznali smo rezultate izbora, iako se Srbija protivila tome jer je izlaznost bila mala. Bili smo vrlo strogi prema Srbiji - rekao je Eskobar.
Kazao je kako je ranije napravljen napredak u pregovorima, ali da je ključni element da se uspostavi Zajednica srpskih opština na Sjeveru Kosova.
- Srbija i Kosovo su se dogovorili da priznaju međusobne simbole i oznake dokumente. Srbija je rekla da neće lobirati protiv integracije Kosova u međunarodne organizacije. Neprihvatljivo je nasilje protiv pripadnika KFOR-a i novinara. Mi i EU pozivamo na deeskalaciju i jačanje napore na implementaciji sporazuma - rekao je Eskobar.
Govoreći o priznavanju nezavisnosti Kosova i članicama EU koji ne priznavaju tu nezavisnost, Eskobar je rekao kako State Department radi na tome.
- Ohridski dogovor je naša najveća prilika u posljednjih 15 godina za globalnu kampanju priznavanja Vlade Kosova - rekao je.
Kada je u pitanju Crna Gora, osvrnuo se na aplikaciju Sky preko koje su otkrivene kriminalne i koruptivne aktivnosti pojedinih pripadnika policije.
- Nastavljamo finansirati neke reforme, koristimo naš novac da osnažimo kapacitete policije. Smatramo da je razvoj Crne Gore važan za razvoj cijelog regiona.
Najbolji način za borbu protiv ljudi poput Milorada Dodika i njegove retorike je kroz sankcije, složio se Eskobar.
Zastupnici su istakli da je SAD garant Dejtonskog mirovnog sporazuma. Dodali su da se destablizirajuće ponašanje ne može tolerisati i da je "mir u BiH skup".
Dodaju da Dodik također prijeti da će održati referendum o nezavisnosti do kraja godine. Sa tim se složio i Eskobar.
- Dodikovi napadi na Dejton i Ustav BiH predstavljaju prijetnju državi ali i regionu. Mi želimo koristiti sva moguća sredstva da spriječimo takvo nešto. Podržavamo jačanje snaga EUFOR Althea, puna podrška visokom predstavniku i Bonskim ovlaštenjima. Radimo zajedno sa EU, Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) i Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) da zaustavimo novac, da uvedu sankcije, da djeluju. Mi smo tek na početku pokazivanja kakve će biti posljedice. Računajte na reakciju SAD. Sankcije djeluju, učinkovite su. Ali imamo dvije matrice. U privatnim razgovorima ono što zvanični RS traže od nas, molim vas ne više sankcija - rekao je Eskobar.
Na pitanje zašto EU ne uvede sankcije Dodiku, kazao je kako su mu rekli da ima 27 članica EU među kojima je i Mađarska koje moraju biti saglasne. Zastupnica Vagner (Wagner) je istakla kako se na Mađarsku treba izvršiti pritisak.
Eskobar je govorio i ovisnosti zapadnog Balkana o ovim dvjema zemljama.
- Ruski uticaj dolazi na dva načina, jedan kroz dezinformiranje, drugi putem energije. Rusija ne pruža pomoć i ne može pomoći izgradnji i demokratskoj vladavini. Svi ovise od energije. Region možemo pomoći tako što ćemo ojačati njihovu energetsku neovisnost - kazao je.
Kao jedan od elemenata borbe su, rekao je Eskobar, evropske integracije kao i veći angažman američkih organizacija.
POTVRĐENO ZA "AVAZ"
BIVŠI SUDIJA SUDA BIH