U 255. izdanju nekada najgledanije političke emisije FTV-a urednika i voditelja Bakira Hadžiomerovića „60 minuta”, objavljenom 20. aprila 2008. godine, otkrivena su itekako važna saznanja o tome šta povezuje zločine u Repovcima i Kruševu te atentate na Jozu Leutara i Nedžada Ugljena. 

Ubistva iz zasjede

Podsjetimo, 12. jula 1992. godine u selu Repovci kod Konjica ubijeno je devet bošnjačkih vojnika i policajaca Armije RBiH, dok je zapovjednik Hrvatskih oslobodilačkih snaga (HOS) general Blaž Kraljević ubijen 9. avgusta 1992. u Kruševu kod Mostara. Nedžad Ugljen, bivši zamjenik direktora bošnjačke tajne službe AID, likvidiran je 28. septembra 1996. u Sarajevu, dok je na nekadašnjeg federalnog doministra policije Jozu Leutara u bh. prijestonici izvršen atentat 16. marta 1999., od čijih posljedica je umro 28. marta 1999. godine. 

U prilogu o političkim ubistvima novinara Damira Kaletovića u „60 minuta” objavljeno je:

- Dva klasična djela ratnog zločina, ubistvo pripadnika Armije BiH u Repovcima i likvidacija devet pripadnika HOS-a u Kruševu kraj Mostara te postdejtonske likvidacije visokorangiranih policajaca Nedžada Ugljena i Joze Leutara nedvojbeno spadaju u ubistva sa političkom pozadinom.

U svemu tome kriju se i kriminalni razlozi smaknuća ovih 20 ljudi. Podsjećamo, i u Repovcima i u Kruševu iz zasjede je ubijeno po devet osoba i to u razmaku od nepunih 30 dana. Upravo zbog političke pozadine ta ubistva do danas nisu riješena, a sudeći po traljavosti koja iskazuju nadležna tužiteljstva, u sva četiri slučaja nalogodavci i izvršioci, koji su još živi, još dugo će ostati na slobodi.

Jednako onako kako je tadašnjoj bošnjačkoj političko- bezbjednosnoj vrhuški odgovaralo ubistvo devet pripadnika Armije RBiH u Repovcima radi produbljivanja bošnjačko-hrvatskog sukoba i protjerivanja ono malo srpskog stanovništva koje je ostalo na području konjičke regije, s istim žarom je i službeni Zagreb preko svoje širokobriješke agenture ratnih zločinaca i političkih pijuna svesrdno radio na raspirivanju krvavog bošnjačko-hrvatskog sukoba.  

Krvavi sukob i podjela

Najveća prepreka eskalaciji sukoba upravo je bio zapovjednik HOS-a Blaž Kraljević. Indikativno je da su se Repovci i Kruševo dogodili u svega 30-ak dana razmaka, 12. jula, odnosno 9. avgusta 1992. godine. Nekoliko mjeseci kasnije dojučerašnji saveznici u borbi protiv agresora okrenuli su puške i topovske cijevi jedni na druge.

Franjo Tuđman pokušao je u djelo provesti dogovor sa Slobodanom Miloševićem iz Karađorđeva čiji je konačni cilj bila podjela BiH.

U slučaju zločina u Repovcima, nakon višegodišnje i dosljedne neefikasnosti koje je na otkrivanju ubica i nalogodavaca iskazalo Tužiteljstvo Hercegovačko-neretvanskog kantona, predmet je preuzet i istraga vođena pred Državnim tužiteljstvom. Uz male razlike, konačni rezultat bio je jednak. Jedno veliko ništa - zaključuje se u prilogu emisije „60 minuta” emitirane na FTV-u 20. aprila 2008. godine. 

Kolić: Novalić je žrtva montiranog procesa

U sklopu ove emisije prikazan je i prilog iz Dnevnika FTV-a od 13. juna 2006. godine o puštanju iz pritvora Midhata Novalića, u to vrijeme osumnjičenog za zločin u Repovcima.

- Zavjesa je na slučaj spuštena, a predmet po svemu sudeći, nepovratno izgubljen. Podsjetit ćemo kako je Mito Novalić bio pripadnik armijske jedinice „Akrepi” koja se dovodila u vezu s ovim pokoljem. Kasnije će Sud utvrditi da je Novalić potpuno nevin, zbog čega je i oslobođen svake odgovornosti. Na ovo je nedavno ukazao i Novalićev advokat Kadrija Kolić, koji je u pismu „60 minuta” ustvrdio da je njegov klijent žrtva montiranog procesa u kojem se krivica pokušala skrenuti sa stvarnih izvršilaca i prebaciti na osobu koja sa zločinom u Repovcima nema ništa – objavljeno je u „60 minuta”.

(Sutra: Još poraznija slika rasvjetljavanja ubistva Blaža Kraljevića)