Općinski izbori u Sarajevu napokon su održani 1928. godine, a pojedinačno najviše glasova osvojila je Jugoslovenska muslimanska organizacija.

Nakon izbora na čelo grada 1928. došao je Edhem Bičakčić. Nije u pitanju bivši federalni premijer, ali jeste njegov djed.

Poznati trgovci

Rođen je 1884. u Sarajevu, umro je 1941. godine. Bičakčić je potjecao iz poznate sarajevske trgovačke porodice. Obrazovao se u Sarajevu, gdje je završio mekteb i ruždiju, a potom je pohađao predavanja hadži-hafiza Sakira ef. Pandže u Atmejdanskoj medresi. Jedno vrijeme uspješno se bavio trgovinom, da bi 1928. godine bio izabran, čime je bio jedini birani gradonačelnik od završetka Prvog svjetskog rata.

Ipak, Bičakčić nije dugo ostao na ovoj funkciji. Naime, svega nekoliko mjeseci nakon njegovog izbora, kralj Aleksandar I Karađorđević uveo je diktaturu, raspustio vladu, parlament te redom smijenio dotadašnje političke funkcionere, što je značilo da je s pozicije morao odstupiti i Bičakčić.

Između dva Bičakčićeva mandata na dužnosti prvog čovjeka grada u vrijeme diktature obreo se Asim-beg Mutevelić, koji je rođen 1883. u Sarajevu, a umro je 1956. godine. Završio je nižu gimnaziju i Učiteljsku školu. U svojstvu učitelja bio je zaposlen u Gacku, Jezeru kod Jajca i Sarajevu. Porijeklo je vodio iz jedne od najstarijih sarajevskih porodica, čiji korijeni sežu u duboku prošlost, prvu polovinu 16. stoljeća. Po tradiciji, obavljao je dužnost mutevelije Gazi Husrev-begova vakufa od 1921. godine pa sve do kraja života. Bio je veoma angažiran u kulturnim i prosvjetnim institucijama grada.

Poslije Edhema, Edhem

Gradonačelničku dužnost obavljao je od 1929. do 1935. godine. Zapamćen je kao čovjek od velikog ugleda i autoriteta u gradu. U vrijeme njegovog mandata 1933. godine izgrađena je zgrada u kojoj je danas smještena Centralna banka BiH, prema projektu beogradskog arhitekte Milana Zlokovića. Do početka Drugog svjetskog rata služi kao Glavna filijala Hipotekarne banke. Istovremeno je objekt imao stambenu funkciju.

Nakon Mutevelića na ovoj dužnosti 1935. godine kratko se našao Ibrahim Sarić. Rođen je 1882. u Sarajevu, a umro je 1939. godine. U Sarajevu je stekao osnovno i srednje obrazovanje. Više školovanje je završio na Šerijatskoj sudačkoj školi. Službovao je kao šerijatski sudija kod Kotarskog/šerijatskog suda u Sarajevu, Jajcu i Prozoru. Narodna vlada Narodnog vijeća u Sarajevu postavila ga je za potpredsjednika Gradske opštine, a potom je 1920. godine postavljen za načelnika u Ministarstvu Vera u Beogradu. 

Vraća se 1923. godine u Sarajevo, gdje jedno vrijeme radi kao šerijatski sudija, a potom je imenovan za direktora Šerijatske sudačke škole. Godine 1929. postavljen je za vrhovnog šerijatskog sudiju kod Vrhovnog suda u Sarajevu, gdje se nalazio do imenovanja za gradonačelnika. Biran je za narodnog poslanika u Skupštini Kraljevine SHS.

Iste godine na mjestu gradonačelnika zamijenit će ga ponovo Edhem Bičakčić, koji će ovaj put odslužiti puni mandat do 1939. godine.

Gradonačelnik zanatlija

Godine 1939. na čelo grada će prvi put doći jedan zanatlija - Muhamed Zlatar. Rođen je 1890. u Sarajevu, a umro je 1943. godine. Potječe iz poznate zanatlijske porodice zlatara. Obrazovanje stječe u mađarskoj školi, a vještine zlatarskog zanata izučava u Beču kod poznatih zlatara. Govorio je mađarski i njemački jezik. Po povratku iz Beča nastavlja porodičnu tradiciju i veoma uspješno vodi zlatarsku radnju u Sarajevu. Za gradonačelnika je postavljen 1939. i na toj dužnosti bio je do 1941. godine.