Injekcije za mršavljenje mogle bi smanjiti rizik od srčanog udara i poboljšati kardiovaskularno zdravlje miliona odraslih širom svijeta, pokazala je nova velika studija. - Ovo bi moglo biti najveće medicinsko otkriće od statina (lijekova za snižavanje nivoa holesterola u krvi) - kažu naučnici, a prenosi Guardian.Nova studija utvrdila je da su učesnici koji su uzimali lijek semaglutid, aktivni sastojak u lijekovima poput Wegovyja i Ozempica, imali 20 posto manji rizik od srčanog udara, moždanog udara ili smrti zbog kardiovaskularnih bolesti.<h2>"Ovo mijenja sve"</h2>Studija, predstavljena na Evropskom kongresu o pretilosti (ECO), a koju su vodili istraživači s University College London, također je otkrila da je semaglutid doveo do poboljšanog kardiovaskularnog stanja kod učesnika, bez obzira na njihovu početnu težinu ili količinu težine koju su izgubili. Studija sugerira i da bi oni s blagom pretilošću ili oni koji su izgubili samo malu količinu težine mogli doživjeti velika poboljšanja u kardiovaskularnom sistemu.Profesor Džon Denfild (John Deanfield), direktor Nacionalnog instituta za istraživanje kardiovaskularnih ishoda i glavni autor studije, rekao je da rezultati pokazuju da bi se lijek trebao rutinski propisivati za liječenje kardiovaskularnih bolesti i da bi ga mogli uzimati milioni ljudi širom svijeta.- Ovaj fantastičan lijek doista mijenja sve. Ova studija sugerira da ovdje postoje potencijalno alternativni mehanizmi za poboljšani kardiovaskularni ishod, osim gubitka tjelesne težine... Sasvim je jasno da se nešto drugo ovdje događa, što pogoduje kardiovaskularnom sistemu - rekao je Denfild.Studija je uključivala 17.604 odrasle osobe u dobi od 45 i više godina s indeksom tjelesne mase iznad 27 iz 41 zemlje. Učesnicima, koji su prethodno doživjeli kardiovaskularni događaj poput srčanog udara, propisana je ili sedmična doza od 2.5 mg semaglutida ili placebo tokom razdoblja od 40 mjeseci, piše Index.hr.Od 88,03 bolesnika u skupini koja je primala semaglutid, njih 569 (6,5%) doživjelo je primarni kardiovaskularni događaj, kao što je srčani udar, u usporedbi sa 701 (8%) od 8.801 bolesnika u placebo skupini.Denfild je rekao da su se 1990-ih statini – lijekovi koji snižavaju holesterol – smatrali medicinskim otkrićem i revolucijom u liječenju kardiovaskularnih bolesti te je dodao da se semaglutid može smatrati isto tako revolucionarnim u pogledu poboljšanja kardiovaskularnog zdravlja.- Sada imamo klasu lijekova koji bi mogli transformirati mnoge hronične bolesti - rekao je.Profesor Džejson Halford (Jason), predsjednik Evropske udruge za proučavanje pretilosti, rekao je da bi, s obzirom na to da se može vidjeti da lijek poboljšava zdravlje kardiovaskularnog sistema, moglo biti ekonomski korisno da se široko propisuje.- Mislim da ćemo u sljedećih 10 godina vidjeti radikalnu promjenu u pristupu zdravstvenoj njegi - rekao je.<h2>Izgubili u prosjeku 10 posto tjelesne težine</h2>Druga studija temeljena na istom kliničkom ispitivanju otkrila je da su učesnici kojima je bio propisan semaglutid izgubili u prosjeku 10, 2 posto tjelesne težine i 7,7 centimetara u području struka u razdoblju od četiri godine, dok je placebo grupa izgubila 1,5 posto tjelesne težine i 1,3 cm u području struka.Zasebna studija koja je proučavala novi lijek za mršavljenje otkrila je da bi mogao biti mnogo učinkovitiji od onih koji su već na tržištu. Retatrutide, sedmična injekcija, djeluje tako što suzbija apetit i pomaže tijelu da sagorijeva više masnoće, pokazalo je kliničko ispitivanje.Ispitivanje na 338 učesnika koji žive s pretilošću pokazalo je da su učesnici izgubili 24 posto svoje tjelesne težine u razdoblju od 48 sedmica. Istraživači kažu da je učinkovitiji za mršavljenje od Ozempica ili Wegovyja, koji djeluju samo na suzbijanje apetita.Profesor Navid Satar (Naveed Sattar) s Univerziteta u Glazgovu, koji je radio na ispitivanjima drugih tretmana za mršavljenje, rekao je: - Prije pet ili deset godina nismo mogli zamisliti lijekove koji bi uzrokovali ovakav gubitak težine. Ispitivanje sugerira da retatrutid još nije dosegao plato, tako da će vjerovatno doći do još većeg gubitka težine.&nbsp;

Zasebna studija koja je proučavala novi lijek za mršavljenje otkrila je da bi mogao biti mnogo učinkovitiji od onih koji su već na tržištu

Objavljena nova studija o injekcijama za mršavljenje: Smanjuju rizik od srčanog udara?

Velika solarna oluja pogodila je Zemlju i prijeti mogućim poremećajima u radu satelita, elektroenergetskih mreža i telekomunikacijskih sistema.Geomagnetna oluja koja je u toku sada je "ekstremna" ili nivoa 5 od 5, objavio je Svemirski centar za predviđanje vremena. Ovo je prva oluja nivoa G5 od oktobra 2003. godine, piše Index.hr.Ono, uvjetno rečeno, dobro, ali, sasvim sigurno, lijepo što je donijela jeste zapanjujuća aurora borealis koja se mogla vidjeti širom svijeta, pa tako i u BiH.Kako je i najavljivano, u petak je krenulo nekoliko koronalnih eksplozija (CME) - izbacivanje plazme i magnetnih polja sa Sunca. Američka Nacionalna uprava za okeane i atmosferu (NOAA) kaže da se snažnije geomagnetne oluje očekuju i tokom vikenda.<h2>Kako zbivanja na Suncu utječu na Zemlju</h2>Aktivnost Sunca raste i opada u ciklusima od oko 11 godina. Tokom solarnih maksimuma dolazi do povećanja učestalosti dviju solarnih pojava - solarnih bljeskova i koronalnih izbačaja mase (CME) - koje uzrokuju iskrivljenja u Sunčevim magnetskim poljima.Solarni bljeskovi uključuju velike količine energije koja se emitira u obliku elektromagnetskog zračenja. Iako putuju brzinom svjetlosti tako da do Zemlje stižu za oko 8 minuta, oni djeluju samo na gornje slojeve atmosfere, posebno ionosferu, uzrokujući poremećaje u satelitskoj komunikaciji i GPS-u. No oni ne predstavljaju prijetnju za zemaljsku komunikaciju niti drugu infrastrukturu.

Koronalni izbačaji mase uključuju lansiranje električno nabijene Sunčeve tvari i pratećeg magnetskog polja u svemir. Ti oblaci magnetskih čestica do Zemlje mogu putovati od 13 sati do 5 dana.One ne mogu prodrijeti u atmosferu i direktno utjecati na ljude, međutim, interagiraju s magnetskim poljem Zemlje i induciraju snažne električne struje na površini Zemlje koje mogu poremetiti te čak uništiti različite tehnologije. To će se dogoditi samo ako se Zemlja slučajno nalazi na putanji CME-ova te posebno ako je njihov magnetizam usmjeren protivno smjeru Zemljinog magnetskog polja.<h2>Postoje rizici, ali nema prave prijetnje</h2>Prognostičar svemirskog vremena Šoun Dal (Shawn Dahl) kaže da su svi infrastrukturni operateri unaprijed o ovome obaviješteni te da su u koordinaciji sa satelitskim operaterima, telekomunikacijskim operaterima i ljudima koji se brinu za održavanje elektroenergetskih mreža.Američka federalna administracija za avijaciju je navela da "ne očekuje nikakve značajne utjecaje na nacionalni sistem zračnog prostora zbog potencijalne geomagnetne oluje".Za razliku od solarnih baklji, koje do Zemlje stignu brzinom svjetlosti za oko osam minuta, koronalne eksplozije putuju sporije.Metju Ovens (Matthew Owens), profesor svemirske fizike na Univerzitetu u Readingu, rekao je za AFP da će se efekti ovoga uglavnom osjetiti na sjevernim i južnim geografskim širinama. Koliko će se proširiti dalje, ovisit će o konačnoj snazi oluje.

<blockquote class="twitter-tweet">Yet another strong solar flare was recently observed from NOAA Region 3664... <a href="https://t.co/zFTl09Teh5">pic.twitter.com/zFTl09Teh5</a>&mdash; NOAA Space Weather Prediction Center (@NWSSWPC) <a href="https://twitter.com/NWSSWPC/status/1789113086139322534?ref_src=twsrc%5Etfw">May 11, 2024</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Fluktuirajuća magnetna polja povezana s utjecajem geomagnetnih oluja induciraju struju u dugim žicama, poput dalekovoda, što potencijalno može dovesti do nestanka struje. Riziku su izložene i svemirske letjelice zbog visokih razina radijacije, iako Zemljina atmosfera sprečava da to stigne do nas.Ovu oluju pomno prati i Bajdenova administracija, objavila je Bijela kuća.<h2>Najjači CME dogodio se 1859. godine</h2>Najjača dosad geomagnetna oluja u povijesti dogodila se 1859. godine i poznata je kao Karingtonov događaj, nazvana po britanskom astronomu Ričardu Karingtonu (Richard Carrington).Ovaj kataklizmični CME stigao je do Zemlje za samo 17,6 sati, uzrokujući štete i požare u telegrafskoj mreži i opremi, a nekoliko operatera doživjelo je električne šokove.Uzrokovao je velike prekide u radu telegrafa u Sjevernoj Americi i Evropi. Nedavna studija koja je analizirala rizike koje bi Karingtonov događaj predstavljao za američku elektroenergetsku mrežu danas utvrdila je da bi 20 do 40 miliona ljudi u toj zemlji moglo biti bez struje do 2 godine, a ukupni ekonomski trošak iznosio bi od 0,6 do 2,6 biliona dolara

Riziku su izložene i svemirske letjelice zbog visokih razina radijacije, iako Zemljina atmosfera sprečava da to stigne do nas

Šta je uzrokovalo pojavu aurore borealis: Zbivanja na Suncu odražavaju se na Zemlju

Prvi pacijent u svijetu kojem je transplantiran modificirani svinjski bubreg umro je dva mjeseca nakon operacije. Hirurzi u Općoj bolnici u Masačusetsu u martu su transplantirali genetski modificirani svinjski bubreg Riku Slajmanu (Rick Slayman), 62-godišnjem pacijentu u terminalnoj fazi bolesti bubrega.Operacija je prekretnica u ksenotransplantaciji - transplantaciji organa ili tkiva s jedne vrste na drugu - kao potencijalno rješenje za nestašicu organa širom svijeta, rekla je u to vrijeme bolnica. Slajmanova smrt nije povezana s transplantacijom, saopćila je bolnica u subotu, piše Index.hr.- Naša porodica duboko je pogođena iznenadnom smrću našeg voljenog Rika, no velika nam je utjeha što je inspirirao toliko mnogo ljudi - rekla je njegova porodica.<h2>"Dali su nam još sedam sedmica s Rikom"</h2>Slajmanova porodica odala je počast medicinskom timu koji se o njemu brinuo. - Njihovi iznimni napori u vođenju ksenotransplantacije dali su nam još sedam sedmica s Rikom i uspomene tiokom tog vremena ostat će u našim srcima - rekli su.Svinjski bubreg bio je genetski modificiran da se uklone štetni svinjski geni i dodaju određeni ljudski i poboljša kompatibilnost s ljudima. Naučnici su također deaktivirali svinjske endogene retroviruse u svinjskom donoru kako bi uklonili svaki rizik od infekcije kod ljudi.<h2>"Svjetionik nade za bezbrojne pacijente širom svijeta"</h2>Bolnica je objavila da je "duboko ožalošćena" Slajmanovom smrću.- Nemamo naznaka da je to rezultat nedavne transplantacije - rekli su te dodali:- Gospodin Slajman zauvijek će ostati svjetionik nade za bezbrojne pacijente širom svijeta i duboko smo zahvalni na njegovom povjerenju i spremnosti za napredak na polju ksenotransplantacije.

Dva mjeseca nakon operacije

Umro pacijent kojem je presađen svinjski bubreg: "Smrt nije rezultat transplantacije"

Naučnici su analizirali autentične pramenove kose Ludviga van Betovena (Ludwig van Beethoven) te u njima pronašli visoke nivoe olova, što je moglo uzrokovati ili pridonijeti zdravstvenim problemima koje je imao tokom života, uključujući gluhoću. Naime, slavni kompozitor je osim poteškoća sa sluhom tokom života imao i gastrointestinalne tegobe, žuticu te oboljenje jetre. Preminuo je u dobi od 56 godina od bolesti jetre i bubrega, no nije bio poznat tačan uzrok, piše Index.hr.Naučnici su prije nekoliko godina uspjeli sekvencirati Betovenov genom iz pramenova njegove kose. Prema studiji objavljenoj 2023., kompozitor je imao značajne genetske faktore rizika za bolesti jetre i infekciju hepatitisom B. Rezultati nisu dali nikakav uvid u temeljne uzroke njegove gluhoće, koja je počela u njegovim 20-ima, ili njegovih gastrointestinalnih problema.<h2>Analizirali dva pramena</h2>Tokom najnovije analize, stručnjaci su proučili dva autentična pramena: Bermanov pramen, koji su Betovenu ošišali između kasne 1820. i marta 1827., i Halm-Tajerov pramen, koji je Betoven lično dao pijanisti Antonu Halmu u aprilu 1826.Naime, u to je doba bilo uobičajeno da ljudi sakupljaju i čuvaju pramenove kose voljenih ili slavnih ljudi, rekao je Vilijam Meredit (William Meredith), stručnjak za život Betovena te koautor genomske analize iz 2023. i najnovije studije. U kosi su, osim visokih koncentracija olova, zabilježeni i povišeni nivoa arsena te žive.U Bermanovom pramenu su zabilježeni 64 puta viši nivoiolova od normalnog, a u Halm-Tajerovom čak 95. - Ove ukazuje na trovanje olovom. Kada biste s ovakvim nivoima olova došli u bolnicu u SAD, odmah bi vas zadržali i dali kelacijsku terapiju - rekao je patolog Nader Rifai s Medicinskog fakulteta na Harvardu, a prenosi CNN.Povišeni nivoi olova poput onih u Betovenovoj kosi obično su povezani s gastrointestinalnim i bubrežnim bolestima te problemima sa sluhom, ali nisu dovoljno visoke da budu jedini uzrok smrti. Naučnici stoga smatraju kako trovanje olovom nije bio glavni i jedini razlog Betovenove smrti ili gluhoće.- No, tokom života je imao simptome trovanja olovom; što uključuje gubitak sluha, grčeve u mišićima i probleme s bubrezima - kazao je Rifai. U oba pramena je uočen i povećan nivo arsena i žive, oko 13 do 14 puta viši od očekivanog. Klinički kemičar Paul Janeto iz klinike Mayo, koji je proveo analizu uzoraka, kazao je kako nikada do sada nije vidio tako visoke nivoe olova.<h2>Volio piti vino i jesti ribu</h2>Treba napomenuti kako za sada ne znamo koji su bili prosječni nivoi olova kod stanovnika Beča tokom 19. stoljeća. Betoven je vjerovatno akumulirao ovako visoke nivoe tokom više desetljeća kroz hranu i piće.Naime, poznato je da je Betoven volio vino, ponekad je pio bocu dnevno. U to se vrijeme u vino često dodavao olovni acetat kao zaslađivač i konzervans. Olovo se tada koristilo i u proizvodnji stakla. Betoven je također volio jesti ribu iz Dunava, u koji su stizale otpadne industrijske vode, zbog čega je riba vjerovatno sadržavala arsen i živu.Istraživanje naziva High Lead Levels in 2 Independent and Authenticated Locks of Beethoven’s Hair objavljeno je u časopisu Clinical Chemistry.&nbsp;

Preminuo je u dobi od 56 godina od bolesti jetre i bubrega

Naučnici analizirali Betovenovu kosu: Otkrili šta mu je moglo uzrokovati gluhoću

Bakterije su izvanredno prilagodljivi mikroorganizmi koji se mogu razvijati u različitim okruženjima, uključujući i svemir, piše Index.hr.Istraživanje provedeno na Međunarodnoj svemirskoj postaji (ISS) pokazalo je da su se ondje razvile opasne bakterije otporne na antibiotike, kakve ne postoje na Zemlji. U novoj studiji naučnici su proučavali bakteriju Enterobacter bugandensis koja je na ISS-u prvi put otkrivena još 2018.Enterobacter je u ranijim studijama povezan s ozbiljnim kliničkim infekcijama. Uzrokuje bolničke infekcije s bakterijemijom, infekcijama donjeg dijela disanoj sistema, osteomijelitisom, infekcijom mokraćnog sistema i sepsom. Smatra se oportunističkim patogenom, što znači da će izazvati bolest kod osobe samo ako već ima oslabljen imunološki sistem ili ako se bori s drugim bolestima.<h2>ISS je ekstremno okruženje</h2>Kako u studiji navode autori, ISS je visoko kontrolirano okruženje, no to ne sprječava mikroorganizme da se ondje razvijaju, naprotiv.- Unatoč visoko kontroliranom okruženju, koje karakteriziraju mikrogravitacija, povećane razine CO2 i intenzivnije sunčevo zračenje, mikroorganizmi na ISS-u zauzimaju jedinstvenu nišu. Ovi mikrobni stanovnici igraju značajnu ulogu u utjecaju na zdravlje i dobrobit astronauta na brodu - pišu u uvodu autori.Neke novije studije pokazale su da mikroorganizmi izloženi mikrogravitaciji mogu steći otpornost na više antibiotika i povećanu virulentnost, odnosno zaraznost brzim mutacijama i horizontalnim prijenosom gena. Horizontalni prijenos je proces u kojem vrlo različite bakterije međusobno razmjenjuju gene sadržane u malim lancima, tzv. plazmidima koji su odvojeni od njihove nasljedne DNA (slika dolje), što može značajno ubrzati njihovo stjecanje otpornosti na antibiotike.

<h2>Astronauti su kandidati za infekcije</h2>Dugotrajno svemirsko putovanje pod mikrogravitacijom može ugroziti imunološki sistem astronauta i povećavati njihovu ranjivost na bolesti.Mikrobna populacija ISS-a mogla bi potencijalno utjecati na mikrobiome astronauta i obnavljati se dolascima novih posada. Stoga je razumijevanje mikrobne kolonizacije, sukcesije i interakcija ključno za osiguravanje dobrobiti astronauta i upravljanje mikrobnim rizicima u izoliranim i ograničenim ljudskim staništima, napominju naučnici.<h2>Borba protiv otpornosti na antibiotike</h2>Otpornost bakterija na antibiotike posljednjih je godina postala globalni problem. Više od 1.2 miliona ljudi u svijetu preminulo je samo u 2019. zbog infekcija otpornih na antibiotike.Otkrića poput onog koje je predstavljeno u novoj studiji pomažu da se razumije kako bakterije evoluiraju i prilagođavaju se u različitim okruženjima, uključujući i svemir.- Naša sveobuhvatna analiza rasvijetlila je ne samo načine na koje ove interakcije oblikuju mikrobnu raznolikost već i čimbenike koji bi mogli pridonijeti potencijalnoj dominaciji i sukcesiji E. bugandensis unutar okruženja ISS-a. Implikacije ovih otkrića su dvojake. Prvo, bacaju svjetlo na mikrobno ponašanje, prilagodbu i evoluciju u ekstremnim, izoliranim okruženjima. Drugo, one naglašavaju potrebu za snažnim preventivnim mjerama radi osiguravanja zdravlja i sigurnosti astronauta ublažavanjem rizika povezanih s potencijalnim patogenim prijetnjama - poručuju u zaključku autori.

Dugotrajno svemirsko putovanje pod mikrogravitacijom može ugroziti imunološki sistem astronauta i povećavati njihovu ranjivost na bolesti

Bakterije mutirale u svemiru u nešto što dosad nije viđeno na Zemlji

Mada mali mozak (lat. cerebellum) čini samo 10 posto ukupne mase mozga, unutar njega je zbijeno više od tri četvrtine moždanih neurona. Smatra se da ova regija smještena u bazi lobanje ima važnu ulogu u koordinaciji motoričkih funkcija - poput ravnoteže i kontrole pokreta. No, novo istraživanje podupire hipotezu da je ovaj dio mozga uključen i u neke kognitivne funkcije, odnosno da ima ključnu ulogu u učenju.- Dugo vremena smo pretpostavljali da je glavna funkcija malog mozga kontroliranje pokreta. Međutim, sada znamo da postoje dijelovi malog mozga koji su povezani i koji su izgleda evoluirali zajedno s područjima velikog mozga koji su zaduženi za razmišljanje - rekla je neurobiologinja Andrea Bostan sa Univerziteta Pitsburg u SAD, piše Index.hr.Naučnici su istrenirali majmune da pokreću lijevu ili desnu ruku, ovisno o slici na ekranu; prilikom čega su ih nagrađivali sokom ako su napravili pravi pokret. No, kada su im stručnjaci dali lijekove koji privremeno onesposobljavaju stražnji dio malog mozga, njihova sposobnost učenja se znatno smanjila.Uprkos soku kao nagradi, životinje su imale problema s prisjećanjem koju ruku trebaju pomaknuti kada vide određenu sliku. To se nije događalo ako su prije uzimanja lijekova naučile određeni pokret. - Kada deaktivirate ovu cerebelarnu regiju, ometate proces usvajanja novih znanja. Proces učenja je puno sporiji, a krajnji rezultat nije na istom nivou - rekla je Bostan, a prenosi Science Alert.Daljnji testovi su pokazali da lijekovi nisu utjecali na samu izvedbu pokreta te da "isključivanje" drugih dijelova malog mozga nije utjecalo na proces učenja.Istraživanje naziva A cerebro-cerebellar network for learning visuomotor associations objavljeno je u časopisu Nature Communications.&nbsp;

Novo istraživanje podupire hipotezu da je ovaj dio mozga uključen i u neke kognitivne funkcije

Naučnici otkrili novu funkciju malog mozga: Nije zadužen samo za kontroliranje pokreta

Naučnici Centra za astrofiziku Harvard-Smithsonian otkrili su planetu na kojoj bi "najvjerovatnije mogli pronaći vanzemaljski život", piše Independent.Super Zemlja nazvana LHS1140b je "najuzbudljivija pronađena egzoplaneta" i čovječanstvo "ne bi moglo pronaći bolju metu" za pronalazak vanzemaljskog života, izjavili su istraživači.Planeta je deset puta bliža svome suncu nego Zemlja, ali njeno sunce je crveni patuljak i prima samo polovicu svjetlosti koju prima Zemlja, a ona pada u samo središte naseljive zone, prenosi Index.hr.Super Zemlja je stara oko 5 milijardi godina, tvrde astronomi. Promjer joj je 1,4 puta veći od promjera Zemlje i ima puno veću masu i gustoću od naše planete.Naučnici će pomoću teleskopa Hubble istražiti ima li života na otkrivenoj planetu.&nbsp;

Deset puta bliža svome suncu nego Zemlja

Otkrivena planeta na kojoj bi moglo biti vanzemaljskog života: "Stara je pet milijardi godina"

Rusija je započela s razvojem nuklearne elektrane za planiranu zajedničku lunarnu stanicu s Kinom, izjavio je jučer Jurij Borisov, čelnik ruske svemirske agencije Roskosmos, a prenosi novinska agencija RIA.<h2>Lunarno naselje</h2>Borisov, bivši zamjenik ministra odbrane, je u martu rekao da Moskva razmatra ideju napajanja elektrane putem nuklearne energije. - Rusija i Kina razmatraju mogućnost postavljanja nuklearnog reaktora na Mjesecu između 2033. i 2035. godine, što bi jednog dana omogućilo izgradnju lunarnog naselja. Ozbiljno razmatramo projekt dopreme i postavljanja energetskog reaktora na Mjesečevoj površini zajedno s kineskim kolegama - kazao je tada Borisov. U Rusiji je trenutno aktivno 11 nuklearnih elektrana, dok je u Kini aktivno 55 nuklearnih reaktora. Borisov je u martu kazao da solarne ploče ne bi mogle proizvesti dovoljno električne energije za napajanje budućih lunarnih naselja, dok bi nuklearna energija to mogla. <h2>Vrlo izazovno</h2>Dodao je da je to vrlo izazovno i da bi se trebalo učiniti bez ljudske prisutnosti. Borisov je također potvrdio da Rusija planira izgraditi svemirski brod za prijevoz tereta koji bi bio na nuklearni pogon.&nbsp;

Borisov, bivši zamjenik ministra odbrane, je u martu rekao da Moskva razmatra ideju napajanja elektrane putem nuklearne energije

Počele su pripreme: Rusi s Kinezima žele postaviti nuklearni reaktor na Mjesec

Svijet je upravo doživio najtopliji april ikada izmjeren, čime se produljio 11-mjesečni niz kada je svaki mjesec oboren temperaturni rekord, izvijestila je u srijedu služba EU za praćenje klimatskih promjena.<h2>1,61 Celzijev stepen&nbsp;</h2>Svaki mjesec od juna 2023. bio je najtopliji na planeti ikada izmjeren i zabilježen, piše u mjesečnom pregledu Službe za klimatske promjene Kopernik (C3S).Uključujući april, prosječna globalna temperatura je bila najviša u 12-mjesečnom razdoblju ikada, 1,61 stepen Celzija iznad prosječne temperature u predindustrijskom razdoblju od 1850. do 1900.Neki od ekstrema, uključujući rekordne temperature površine mora nekoliko mjeseci u nizu, navele su naučnike da istraže je li ljudska aktivnost izazvala prekretnicu u klimatskom sistemu, odnosno svjedočimo li značajnoj promjeni klimatskog sistema.Emisije stakleničkih plinova od izgaranja fosilnih goriva glavni su uzročnik klimatskih promjena. Posljednjih mjeseci, prirodni fenomen El Ninjo, koji zagrijava površinske vode u istočnom Tihom okeanu, također je povisio temperature.<h2>Pariski sporazum</h2>U aprilu su zabilježeni neki vremenski ekstremi, uključujući toplotni val u Sahelu koji je mogući uzrok više hiljada smrtnih slučajeva, piše Zimo.hr.Klimatolog Hejlej Fauler (Hayley Fowler) s Univerziteta u Njukaslu rekao je da podaci pokazuju da je svijet opasno blizu kršenja cilja Pariskog sporazuma iz 2015. da zaustavi globalno zatopljenje do 1,5 stepeni Celzija iznad predindustrijskog doba.Njegovo je mišljenje da je svijet već izgubio tu bitku te da sada mora što brže raditi na smanjivanju emisija štetnih plinova kako bi porast globalne temperature zadržao ispod 2 stepena Celzija u odnosu na predindustrijsko razdoblje.&nbsp;

Zabilježeni neki vremenski ekstremi, uključujući toplotni val u Sahelu koji je mogući uzrok više hiljada smrtnih slučajeva

Niz temperaturnih rekorda se nastavlja: Ovo je bio najtopliji april u historiji mjerenja

Malo je kozmičkih fenomena koji osvajaju ljudsku maštu poput crnih rupa. Ti nebeski entiteti, rođeni iz katastrofalnog kolapsa masivnih zvijezda, dugo su bili obavijeni misterijom, a njihovo postojanje obilježeno nedokučivim velom poznatim kao horizont događaja. Stoljećima su se i naučnici i entuzijasti borili s primamljivim pitanjem - šta se nalazi iza te tačke s koje nema povratka?<h2>Jedinstvena perspektiva</h2>Astrofizičar Džeremi Šnitman (Jeremy Schnittman), čiji rad u NASA-inom Centru za svemirske letove Goddard zadire u najdublje kutove svemira, pruža jedinstvenu perspektivu te dugotrajne naučne zagonetke.- Ljudi često pitaju o tome, a simulacija ovih teško zamislivih procesa pomaže mi da povežem matematiku relativnosti prema stvarnim posljedicama u stvarnom svemiru - pojašnjava Šnitman.Oslanjajući se na najnovija dostignuća računarskog modeliranja, Šnitman je krenuo na virtuelno putovanje u srce tame, stvarajući zamršene simulacije koje nude uvid u kozmički ponor crne rupe. Njegove simulacije predstavljaju dva različita scenarija: jedan u kojem hipotetska kamera za dlaku izmiče gravitacijskom kanalu horizonta događaja crne rupe, a drugi u kojem se odvažuje prijeći ovaj prag.Sama bit crne rupe prkosi konvencionalnom shvatanju. Ti kozmički levijatani, svojom ogromnom gravitacijskom silom, iskrivljuju strukturu samog prostor-vremena, čineći tradicionalne predodžbe fizike zastarjelima. Šnitman razrađuje osobitosti tih zagonetnih objekata. Ako imate izbora, želite pasti u supermasivnu crnu rupu. On razjašnjava suprotno ponašanje zvjezdane mase i supermasivnih crnih rupa, naglašavajući zastrašujuće plimne sile koje vrebaju unutar njihovih gravitacijskih domena.<h2>Simulirana odiseja</h2>Nedavna tehnološka otkrića pružila su dosad neviđene uvide u haotično okruženje tih kozmičkih divova. Direktna proučavanja usmjerena na supermasivne crne rupe, kao što su M87* i Sagittarius A*, dale su neprocjenjive uvide u zamršenu međuigru materije i energije u njihovoj blizini. Šnitman, u saradnji s podatkovnim naučnikom Brajanom Pauvelom (Brian Powello), iskorištava ta otkrića kako bi potaknuo svoje ambiciozne simulacije, koristeći računarske sposobnosti NASA-inog superračunara Discover.Simulirana odiseja odvija se s očaravajućom jasnoćom dok se virtuelna kamera približava crnoj rupi, otkrivajući zamršeni ples materije unutar njenog akrecijskog diska i blistavi sjaj fotonskog prstena. Sam prostor-vrijeme se iskrivljuje i iskrivljuje kako se kamera približava, kulminirajući zadivljujućim poniranjem iza horizonta događaja, piše Zimo.hr.Šnitmanove simulacije nude primamljiv pogled u nadrealno carstvo crnih rupa. Ti digitalni izleti u nepoznato služe kao dokaz ljudske nezasitne znatiželje za istraživanjem i znanjem, pozivajući nas da istražimo najudaljenije dijelove kosmosa iz sigurnosti našeg zemaljskog prebivališta.

Zahvaljujući NASA-inom naučniku i njegovim računarskim simulacijama, sad možemo zaroniti u nezamislivo - samu unutrašnjost crne rupe

Pogled u nadrealno carstvo crnih rupa: Evo kako izgleda poniranje do tačke s koje nema povratka

Britansko-švedska farmaceutska kompanija AstraZeneca saopćila je da povlači svoju vakcinu protiv COVID-19 nekoliko mjeseci nakon što je na londonskom sudu priznala da ova vakcina može da izazove rijetke i opasne nuspojave.<h2>Slične prijave</h2>Vakcina se više ne može koristiti u Evropskoj uniji, nakon što je kompanija dobrovoljno povukla svoju autorizaciju za stavljanje u promet. Zahtjev za povlačenje vakcine podnesen je 5. marta i u utorak je stupio na snagu.Slične prijave bit će podnesene u narednim mjesecima u Velikoj Britaniji i drugim zemljama koje su odobrile vakcinu, poznatu kao Vakzevria.AstraZeneca je saopćila da je vakcina uklonjena s tržišta iz komercijalnih razloga, kao i da se više ne proizvodi niti isporučuje, jer su je zamijenile ažurirane vakcine koje su efikasne protiv novih sojeva COVID-19, prenosi britanski Telegraph.Vakzevria je bila pod intenzivnim ispitivanjem posljednjih mjeseci zbog veoma rijetkog neželjenog efekta, koji izaziva krvne ugruške i nizak broj trombocita u krvi. AstraZeneca je u sudskim dokumentima podnijetim Višem sudu u Londonu u februaru priznala da vakcina "može, u veoma rijetkim slučajevima, da izazove TTS".TTS, tromboza sa sindromom trombocitopenije, povezana je s najmanje 81 smrtnim slučajem u Velikoj Britaniji, kao i sa stotinama ozbiljnih nuspojava. AstraZenecu tuži više od 50 navodnih žrtava i ožalošćenih rođaka u slučaju koji se nalazi pred Višim sudom, piše Euronews.rs.Kompanija tvrdi da odluka o povlačenju vakcine nije povezana sa sudskim procesom ili priznanjem da može izazvati TTS, već da je vremenski okvir čista slučajnost.<h2>Nove vakcine</h2>- Razvili smo vakcine za nove sojeve koronavirusa i imamo višak. To je dovelo do pada potražnje za Vakzevrijom, koja se više ne proizvodi niti isporučuje. AstraZeneca je stoga donijela odluku da pokrene povlačenje dozvola za stavljanje u promet za Vakzevria u Evropi - saopćila je farmaceutska kompanija.U saopćenju se također navodi da je kompanija ''ponosna'' na svoj doprinos u okončanju globalne pandemije koronavirusa i tvrdi da je u prvoj godini imunizacija ovom vakcinom spasila više od 6,5 miliona života kroz tri milijarde isporučenih doza širom svijeta.

Tvrdi da odluka o povlačenju vakcine nije povezana sa sudskim procesom ili priznanjem da može izazvati TTS, već da je vremenski okvir čista slučajnost

AstraZeneca povlači vakcinu nekoliko mjeseci nakon priznanja o nuspojavama

Naučnici su u časopisu Cell objavili istraživanje koje je otkrilo dosad nepoznati mehanizam deaktiviranja gena koji sprečavaju razvoj tumora.Otkriće ovog mehanizma omogućuje razumijevanje povezanosti rizika za razvoj raka s nezdravom prehranom ili neliječenim metaboličkim stanjima kao što je dijabetes.U novoj studiji naučnici iz Singapura i Velike Britanije koristili su mišije modele, ljudsko tkivo, organoide ljudskih dojki i ćelije uzgojene u laboratoriju. Istraživanje je pokazalo da promjene u metaboliranju glukoze mogu potaknuti razvoj tumora tako što privremeno deaktiviraju gen BRCA2 koji ljudski organizam štiti od tumora.<h2>Što su BRCA1 i BRCA2</h2>BRCA1 i BRCA2 su ljudski geni povezani s nasljednim oblicima raka dojke i jajnika.BRCA1 kodira protein koji pomaže u sprečavanju brze podjele i rasta ćelija na nekontroliran način. BRCA2 kodira protein koji je uključen u popravak oštećene DNA.Svako ima dvije kopije tih gena, jednu naslijeđenu od majke, a drugu od oca. Ako osoba naslijedi mutirani BRCA1 ili BRCA2 od jednog roditelja, još će imati normalnu kopiju od drugog roditelja.Prema uvriježenom razumijevanju, rak se javlja kada se dogodi mutacija druge normalne kopije gena, nakon čega osoba više nema gen BRCA1 ili BRCA2 koji ispravno radi. Međutim, nova studija otkrila je da taj uvjet ne mora biti ispunjen, o čemu će kasnije biti riječi.Oko 3% karcinoma dojke i 10% karcinoma jajnika posljedica su nasljednih mutacija u genima BRCA1 i BRCA2, piše Index.hr.Osobama s takvim mutacijama savjetuje se da razmotre preventivne mjere kako bi smanjile rizik od raka dojke, jajnika i drugih karcinoma, poput češćih pregleda, mamografija i sl.<h2>Rezultati podižu svijest o važnosti prehrane i kontrole težine</h2>Prvi autor nove studije, farmakolog Li Ren Kong sa Naučnog instituta za rak u Singapuru rekao je da njihova otkrića podižu svijest o utjecaju prehrane i kontrole tjelesne težine u upravljanju rizicima od raka.- Studiju smo pokrenuli s ciljem da shvatimo koji čimbenici povećavaju rizik u porodicama podložnima raku, no završili smo s otkrivanjem mehanizma koji povezuje ključni put potrošnje energije s razvojem raka", rekao je Li Ren Kong.<h2>Promjena paradigme</h2>Kako smo ranije u tekstu natuknuli, novo otkriće dovelo je u pitanje teoriju o genima koji štite od raka, koja je poznata kao Knudsonova paradigma o "dva udarca".Prema toj paradigmi, koja je prvi put predložena 1971. godine, obje kopije tumor-supresorskog gena moraju biti trajno inaktivirane da bi se pojavio rak.Međutim, neka novija istraživanja pokazala su da je mutacija u jednom od dva gena BRCA2 u ćeliji povezana s raznim vrstama raka. Naime, pokazalo se da su ćelije s tom mutacijom osjetljivije na stresove, kao što je izloženost toksinima iz okoliša i vlastitih stanica poput formaldehida ili acetaldehida koji mogu smanjiti razine proteina BRCA2, što, pak, dovodi do funkcionalnih problema.- Još nije sasvim jasno kako takvi okolišni faktori povećavaju rizik od raka, no važno je razumjeti vezu ako želimo poduzeti preventivne mjere koje nam pomažu da dulje ostanemo zdravi - rekao je onkolog Ashok Venkitaraman iz Cancer Science Institutea u Singapuru.<h2>Kako je otkriven novi mehanizam</h2>U novoj studiji naučnici su prvo istražili ljude koji su naslijedili jednu neispravnu kopiju BRCA2. Otkrili su da su ćelije tih ljudi osjetljivije na metilglioksal (MGO), koji nastaje kada ćelije stvaraju energiju iz glukoze u procesu glikolize.Glikoliza stvara više od 90 posto MGO-a u ćelijama, koji par enzima održava na minimalnim razinama. U slučaju da im to ne uspijeva, visoke razine MGO-a mogu dovesti do stvaranja štetnih spojeva koji oštećuju DNA i proteine. U stanjima kao što je dijabetes, u kojima su razine MGO-a povišene zbog visokog šećera u krvi, ti štetni spojevi pridonose komplikacijama bolesti.Naučnici su otkrili da MGO može privremeno onemogućiti funkcije proteina BRCA2, što dovodi do mutacija povezanih s razvojem raka. Ovaj učinak može se vidjeti u nekancerogenim ćelijama i uzorcima tkiva dobivenih od pacijenata, u nekim slučajevima raka dojke kod ljudi i kod mišjih modela za rak gušterače.Budući da gen BRCA2 nije trajno inaktiviran (već samo protein), funkcionalni oblici proteina koji se proizvode mogu se kasnije vratiti na normalne razine. No stanice koje su iznova i iznova izložene MGO-u mogu nastaviti nakupljati mutacije, koje u konačnici uzrokuju rak.Ovakvi nalazi sugeriraju da promjene u metabolizmu glukoze mogu poremetiti funkciju BRCA2 preko MGO-a, čime će pridonijeti razvoju raka.<h2>Treba još studija, no mehanizam je logičan</h2>Budući da je studija provedena u laboratoriju na životinjskim modelima, na malim uzorcima ljudskog tkiva i organoidima, trebat će provesti dodatne studije u kojima bi se koristila veća klinička istraživanja i brojniji životinjski modeli kako bi se istražile moguće veze između prehrambenih čimbenika, dijabetesa i drugih metaboličkih poremećaja.No budući da MGO može privremeno blokirati sposobnost proteina BRCA2 da popravlja DNA, logično je očekivati da bi loša prehrana ili nekontrolirani dijabetes mogli pridonijeti većem riziku od raka tokom vremena, čak i kod ljudi s dvije funkcionalne kopije gena BRCA2. Ovi nalazi mogu biti korisni za razvoj strategija za prevenciju ili rano otkrivanje raka.- Metilglioksal se može lako otkriti krvnim testom za HbA1C, koji bi se mogao koristiti kao marker za potencijalni rizik kojemu smo izloženi - rekao je Venkitaraman.- Nadalje, visoke razine metilglioksala obično se mogu kontrolirati lijekovima i dobrom prehranom, što otvara mogućnost za proaktivne mjere protiv početka razvoja raka", dodao je.<h2>Nije sve samo u genima</h2>Voditelj laboratorija za tumore u Splitu Janoš Terzić kaže kako ovo otkriće još jednom pokazuje da nije sve samo u genima.- Iako redovno pričamo o genima koji uzrokuju rak, a i mi sami smo pronašli gen povezan s rakom jetre (doi: 10.1038/ng.3103), proteini su ti čije funkcioniranje sprječava ili potiče razvoj raka - kaže Terzić.- Ovo je jedno od otkrića koja pokazuju da naša sudbina nije zapečaćena u genima. To jest, mijenjajući naše ponašanje zdravom prehranom, tjelovježbom i sl., u većini slučajeva možemo zaobići rizike koje smo naslijedili. No tačno je i obrnuto, odnosno rizike kojima nismo genetski skloni možemo pokrenuti rizičnim ponašanjem. Čuvajte zdravlje jer nemamo rezervno kada nam se ovo pokvari - poručio je Terzić.

Ovo je jedno od otkrića koja pokazuju da naša sudbina nije zapečaćena u genima

Rezultati istraživanja: Otkrivena dosad nepoznata veza između raka i nezdrave prehrane

Ljudi koji imaju kopije specifičnih gena gotovo sigurno će oboljeti od Alzheimera.<h2>Mijenja tok liječenja</h2>Nova studija koja je ispitivala ulogu gena u Alzheimerovom oboljenju, pokazala je da osobe koje nose dvije kopije gena APOE4 gotovo će sigurno oboljeti od i simptome dobiti u ranoj dobi, prenosi britanska agencija Reuters.Ova reklasifikacija mogla bi izmijeniti istraživanje te bolesti, dijagnozu i pristupe liječenju, tvrde naučnici čije je istraživanje objavljeno u časopisu Nature Medicine. - Ovim podacima govorimo da je to možda genetski oblik bolesti, ne samo indikacija faktora rizika - rekao je Sterling Džonson (Johnson) sa univerziteta u Visconsinu, koautor istraživanja. Nauci je tri desetljeća poznato da ljudi s dvije kopije gena APOE4 imaju značajno veću vjerojatnost obolijevanja od te bolesti od ljudi s češćom verzijom APOE gena - APOE3. <h2>Sigurno oboljenje</h2>Oko 2 do 3 posto opće populacije te oko 15 posto ljudi s Alzheimerom imaju dva gena APOE4 varijante. - Ova studija daje uvjerljive podatke koji sugeriraju da će ljudi s dvije kopije tog gena gotovo sigurno oboljeti od Alzheimera ako budu živjeli dovoljno dugo te da će ga razviti prije nego ljudi bez tog gena - rekla je profesorica Tara Spajrs-Džouns (Spires-Jones) sa univerziteta u Edinburghu, stručnjakinja za Alzheimer koja nije bila dio studije. Huan Fortea (Juan) sa univerziteta u Barceloni i njegovi kolege istražili su više od tri hiljade doniranih mozgova Američkog koordinacijskog centra za Alzheimer, kao i biološke i kliničke podatke više od 10.000 pojedinaca iz tri države.Otkrili su da do dobi od 65 godina najmanje 95 posto ljudi s dva gena APOE4 ima abnormalne razine proteina povezanog s Alzheimerom u cerebrospinalnoj tekućini, a 75 posto njih ima pozitivne testove za amiloid u mozgu.Istraživanje pokazuje da APOE4 homozigoti zadovoljavaju tri kriterija za genetsku bolest, gotovo svi s te dvije varijante imaju predispozicije za Alzheimer, razvijaju simptome na istoj razini te se kliničke i biološke promjene događaju na predvidljiv način, rekli su istraživači.&nbsp;

Ovim podacima govorimo da je to možda genetski oblik bolesti, ne samo indikacija faktora rizika - rekao je Sterling Džonson 

Ovi slučajevi čine oko 10 procenata oboljelih od Alzheimerove bolesti

Nosioci ova dva gena će sigurno oboljeti od Alzheimera

Kina je danas lansirala dvomjesečnu misiju bez posade koja će skupljati uzorke s tamne strane Mjeseca, što je prvi put da neka država to čini.Dugi Marš-5, najveća kineska raketa, lansirana je u 17:27 sati po pekinškom vremenu s lansirnog centra Wenchang smještenog na južnom otoku Hainanu. Na njoj je osam tona teška lunarna sonda Chang'e-6.Cilj sonde je sletjeti na udaljenu stranu Mjeseca, onu koja je uvijek okrenuta suprotno od Zemlje, gdje će prikupljati uzorke.Ovo lansiranje nova je prekretnica u kineskom svemirskom programu, prenosi Index.hr.- Za nas je pomalo misterij kako je Kina uspjela razviti tako ambiciozan i uspješan program u tako kratkom razdoblju - rekao je Pjer-Iv Meslin (Pierre-Yves), francuski naučnik koji je radio na jednom od naučnih ciljeva te misije.

Prethodna misija Chang'e-4 je 2018. bila prva letjelica bez posade koja je sletjela na tamnu stranu Mjeseca, a Chang'e-5 je 2020. vratio uzorke sa Zemljinog satelita prvi put u 44 godine.Misija lansirana u petak mogla bi biti prva koja će donijeti uzorke i s udaljene strane Mjeseca, piše agencija Reuters.

Ovo lansiranje nova je prekretnica u kineskom svemirskom programu

Kinezi žele istražiti tamnu stranu Mjeseca: Lansirana sonda koja će prikupiti uzorke

Solarna oluja pogodila je Zemlju ranije nego što je očekivano i sad se pojačava. To su iz centra za monitoring svemirskog vremena pri ruskom Institutu primijenjene geofizike rekli za agenciju Tass.Prema podacima, očekivalo se da geomagnetna oluja bude klase G2, što je umjereni intenzitet, ali se ona jutros pojačala do kategorije G3, što je jak intenzitet.Moćne solarne baklje registrovane su 30. aprila i 1. maja.Sunčeve baklje se dijele na pet klasa prema jačini rendgenskog zračenja – najslabije su A klase, a onda idu B, C, M i X.Solarne baklje su snažne eksplozije u sunčevoj atmosferi i šalju solarnu plazmu u svemir. Oblaci ove plazme mogu da pokrenu geomagnetne oluje kada stignu do Zemlje, piše Nauka.rs.- Dvije koronalne eksplozije pogodile su Zemljino magnetno polje 2. maja. Individualno, udar je bio mali, ali je pokrenuo jaku geomagnetnu oluju klase G3 s aurorama daleko ka jugu. Još jedna koronalna eksplozija očekuje se da će pogoditi Zemljino magnetno polje 4. maja – objavio je portal Space Weather.

Mislilo se da će geomagnetna oluja biti klase G2, ali se ona jutros pojačala do klase G3

Izuzetno jaka solarna oluja pogodila Zemlju: Predviđa se još jedna koronalna eksplozija

Kapsula kineskog svemirskog broda s ljudskom posadom sletjela je u Dongfeng, u autonomnoj regiji Unutrašnja Mongolija, na sjeveru Kine, javljaju državni mediji, prenosi Anadolija.Posada Shenzhou-17, koju čine astronauti Tang Hongbo, Tang Shengjie i Jiang Xinlin, bila je u svemirskoj stanici Tiangong u orbiti skoro šest mjeseci.Sva tri astronauta su u "dobrom zdravstvenom stanju", navodi Kineska svemirska agencija.Oni su se vratili nakon predaje dužnosti posadi Shenzhou-18, koju čine Ye Guangfu, Li Cong i Li Guangsu, koji će ostati u orbiti šest mjeseci i trebali bi se vratiti na isto mjesto slijetanja a krajem oktobra ove godine.Svemirski brod Shenzhou-18 poletio je iz Centra za lansiranje satelita Jiuquan prošle sedmice, što je bila 32. misija pekinškog svemirskog programa s ljudskom posadom.

Objavljena nova studija o injekcijama za mršavljenje: Smanjuju rizik od srčanog udara?

Šta je uzrokovalo pojavu aurore borealis: Zbivanja na Suncu odražavaju se na Zemlju

Umro pacijent kojem je presađen svinjski bubreg: "Smrt nije rezultat transplantacije"

Naučnici analizirali Betovenovu kosu: Otkrili šta mu je moglo uzrokovati gluhoću

Bakterije mutirale u svemiru u nešto što dosad nije viđeno na Zemlji

Naučnici otkrili novu funkciju malog mozga: Nije zadužen samo za kontroliranje pokreta

Otkrivena planeta na kojoj bi moglo biti vanzemaljskog života: "Stara je pet milijardi godina"

Počele su pripreme: Rusi s Kinezima žele postaviti nuklearni reaktor na Mjesec

Niz temperaturnih rekorda se nastavlja: Ovo je bio najtopliji april u historiji mjerenja

Pogled u nadrealno carstvo crnih rupa: Evo kako izgleda poniranje do tačke s koje nema povratka

AstraZeneca povlači vakcinu nekoliko mjeseci nakon priznanja o nuspojavama

Rezultati istraživanja: Otkrivena dosad nepoznata veza između raka i nezdrave prehrane

Nosioci ova dva gena će sigurno oboljeti od Alzheimera

Kinezi žele istražiti tamnu stranu Mjeseca: Lansirana sonda koja će prikupiti uzorke

Izuzetno jaka solarna oluja pogodila Zemlju: Predviđa se još jedna koronalna eksplozija

Tri kineska astronauta se vratila kući nakon šest mjeseci u svemiru

Nauka

Objavljena nova studija o injekcijama za mršavljenje: Smanjuju rizik od srčanog udara?

Šta je uzrokovalo pojavu aurore borealis: Zbivanja na Suncu odražavaju se na Zemlju

Umro pacijent kojem je presađen svinjski bubreg: "Smrt nije rezultat transplantacije"

Naučnici analizirali Betovenovu kosu: Otkrili šta mu je moglo uzrokovati gluhoću

Bakterije mutirale u svemiru u nešto što dosad nije viđeno na Zemlji

Naučnici otkrili novu funkciju malog mozga: Nije zadužen samo za kontroliranje pokreta

Otkrivena planeta na kojoj bi moglo biti vanzemaljskog života: "Stara je pet milijardi godina"

Počele su pripreme: Rusi s Kinezima žele postaviti nuklearni reaktor na Mjesec

Niz temperaturnih rekorda se nastavlja: Ovo je bio najtopliji april u historiji mjerenja

Pogled u nadrealno carstvo crnih rupa: Evo kako izgleda poniranje do tačke s koje nema povratka

AstraZeneca povlači vakcinu nekoliko mjeseci nakon priznanja o nuspojavama

Rezultati istraživanja: Otkrivena dosad nepoznata veza između raka i nezdrave prehrane

Nosioci ova dva gena će sigurno oboljeti od Alzheimera

Kinezi žele istražiti tamnu stranu Mjeseca: Lansirana sonda koja će prikupiti uzorke

Izuzetno jaka solarna oluja pogodila Zemlju: Predviđa se još jedna koronalna eksplozija

Tri kineska astronauta se vratila kući nakon šest mjeseci u svemiru