Članovi ekspedicije Šenžou-18 izašli su u prvu šetnju van svemirske stanice Tjangong ili Nebeska palača. Oni su van stanice proveli skoro osam i po sati, čime su oborili i rekord za najdužu svemirsku šetnju kineskih astronauta. Ovim poduhvatom našli su se na trećem mjestu liste najdužih svemirskih šetnji u historiji. Je Guangfu, Li Cong i Li Guangsu radili su na izvršenju više zadataka, uključujući i instalaciju uređaja za zaštitu od svemirskog otpada. U tome im je pomagao tim sa Zemlje, kao i robotska ruka Nebeske palače, javila je Sinhua.Je i Li Guangsu, koji su bili van stanice, vratili su se u modul Ventian bez ikakvih problema. Za Jea je ovo bila druga svemirska šetnja, na prvoj je bio sa misijom Šenžou-13 u novembru 2021.

<blockquote class="twitter-tweet">Shenzhou-18 crew members on board China&#39;s Space Station have walked out of the spacecraft for the first time. <a href="https://twitter.com/hashtag/TaikonautWatch?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#TaikonautWatch</a> <a href="https://twitter.com/hashtag/Shenzhou?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#Shenzhou</a> <a href="https://twitter.com/hashtag/Tiangong?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#Tiangong</a> <a href="https://t.co/9CzYWY12e1">pic.twitter.com/9CzYWY12e1</a>&mdash; CGTN Global Watch (@GlobalWatchCGTN) <a href="https://twitter.com/GlobalWatchCGTN/status/1795653623961317717?ref_src=twsrc%5Etfw">May 29, 2024</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Kako je saopćila kineska svemirska agencija CMSA, astronauti su izveli 16 zadataka tokom svemirske šetnje.Žaj Žigang iz misije Šenžou-7 ušao je u historiju 27. septembra 2008. kao prvi kineski astronaut koji je izašao u svemirsku šetnju. Ona je trajala samo 19 minuta.Rekord u dužini svemirske šetnje drže američki astronauti Džejms Vos i Suzan Helms. Oni su 11. marta 2001. proveli van svemirske stanice osam sati i 56 minuta. Na listi iza njih su Pjer Tuat, Ričard Hib i Tomas Ejkers, koji su bili u svemiru osam sati i 29 sati. Svemirska šetnja Jea i Lija trajala je osam i 23 minute.

Ovim poduhvatom našli su se na trećem mjestu liste najdužih svemirskih šetnji u historiji

astronauti su izveli 16 zadataka tokom svemirske šetnje.

Kinezi obaraju rekorde i u kosmosu: Astronauti u svemirskoj šetnji proveli osam i po sati

Svakodnevno korištenje kanabisa postalo je, prvi put u historiji, češće od svakodnevnog korištenja alkohola. Ovu veliku promjenu otkrila je studija istraživača Univerziteta Karnegi Melon o upotrebi kanabisa u SAD između 1979. i 2022., objavljena u Addiction.- Podaci su dobiveni tako što su ispitanici sami javljali koliko šta koriste, ali promjene u svakodnevnom ili skoro svakodnevnom korištenju kanabisa zaista su velike. Upotreba kanabisa sada se češće prijavljuje nego upotreba alkohola - rekao je Džonatan Kolkins, profesor Hajnc Koledža pri Univerzitetu Karnegi Melon i glavni autor studije, u saopćenju Koledža.Podaci su prikupljani u SAD od 1979. i to na nekoliko godina, a onda svake godine od 1990. Urađeno je 27 ispitivanja u kojima je učestvovalo 1,6 miliona ljudi.Upotreba kanabisa bila je najrjeđa 1992., a počela je drastično da skače od 2008.- Ove promjene pokazuju promjene u zakonima, s padom kada je bila restrikcija i skokom u vrijeme liberalizacije - rekao je Kolkins.On naglašava da nije promjena zakona doprinijela tome, koliko se odnos u društvu promijenio prema kanabisu, piše Telegraf Nauka.

Istraživanje iznenadilo američke naučnike

Pokazala opsežna studija u SAD: Kanabis se češće konzumira od alkohola

Jedna osoba je preminula, a nekoliko je povrijeđeno prije nekoliko dana tokom jakih turbulencija na letu iz Londona ka Singapuru.Avion je iznenada propao, zbog čega su putnici i stvari letjeli po kabini, prije nego što je vanredno sletio u Bangkok.<h2>Šta je uzrok turbulencija</h2>Ljudi koji često lete avionom znaju za iznenadne potrese kada avion dospije u turbulenciju. Većina turbulencija se dešava u oblacima s uzlaznim i silaznim vjetrom, kaže Sajmon King iz BBC vremenske prognoze i bivši oficir Kraljevskog ratnog zrakooplovstva (RAF).Većina će biti osrednje jake, ali u većim oblacima - poput kumulonimbusa - haotična kretanja mogu izazvati jače, ponekad i turbulencije s ozbiljnim posljedicama.Turbulencija „čistog zraka" - koja je, kao što ime kaže, bez oblaka i ne može se vidjeti, mnogo je problematičnija jer ju je veoma teško otkriti.- Ova vrsta turbulencije se dešava oko mlaznog toka, brzog protoka zraka koji se obično nalazi na 12.000-18.000 metara visine - kaže akademski i komercijalni pilot zrakoplovstva Gaj Graton, piše BBC.rs.Može se desiti da je razlika u brzini između zraka u mlaznom toku i onog koji okružuje avion i do 160 kilometara na sat. Ova razlika stvara turbulencije.Ona je uvijek prisutna i kreće se, što otežava izbjegavanje.- Ako letite iz Evrope u Sjevernu Ameriku, naprimjer, teško ih je u potpunosti izbjeći - kaže Graton i dodaje da zbog toga na letu može doći do više ozbiljnih turbulencija.<h2>Koliko su opasne&nbsp;</h2>Avioni su dizajnirani da podnesu najgore što turbulencija može da izazove, kaže Graton, vanredni profesor avijacije i životne sredine na Univerzitetu Kranfild.- Malo je vjerovatno da će turbulencija uništiti letjelicu - dodaje.Međutim, nije baš povoljna za letjelice, zbog čega piloti pokušavaju da je izbjegnu ili uspore - i uključe znak za pojas.Stručnjaci kažu da u ekstremnim scenarijima turbulencija može prouzrokovati strukturno oštećenje aviona zbog jakih udara zraka.Ozbiljna turbulencija je opasna za putnike zbog nasilnog kretanja koje može da izbaci iz mjesta svakog ko nije vezan pojasom.Stručnjaci za bezbjednost u zrakoplovstvu kažu da su smrtni slučajevi i povrede usljed turbulencija i dalje rijetki.Džon Strikland, stručnjak za zrakoplovstvo, rekao je da su povrede od teških turbulencija „relativno rijetke" u kontekstu miliona obavljenih letova.Američki nacionalni odbor za bezbjednost u saobraćaju saopćio je da su bile 163 „ozbiljne povrede zbog turbulencije" u američkim aviokompanijama između 2009. i 2022. godine - u prosjeku oko 12 godišnje.<h2>Koja je uloga pilota</h2>Piloti će prije leta dobiti konkretne prognoze s meteorološkim podacima, koji su im važni za planiranje ruta.To znači da bi trebalo da budu u stanju da, naprimjer, izbjegnu izolovane grmljavine.Međutim, turbulenciju „čistog zraka" je malo teže izbjeći.- Drugi avioni koji su prije njih prošli istu rutu će prijaviti bilo kakvu turbulenciju - kaže Graton.Piloti će pokušati da izbjegnu ove oblasti ili će usporiti kako bi umanjili njihov utjecaj.Posade su također obučene kako da reaguju na turbulencije.<h2>Šta putnici mogu da urade</h2>Savjet putnicima je da ostanu vezani i da teže objekte ne vade iz prtljaga.Piloti savjetuju putnike da budu uvijek vezani, upravo zato što su turbulencije nepredvidive.<h2>Da li su turbulencije učestale</h2>Pojedini istraživači smatraju da su klimatske promjene omogućile češće turbulencije.Prošle godine, naučnici sa Univerziteta Reding u Velikoj Britaniji otkrili su da se proceat snažnih turbulencija povećao za 55 posto od 1979. do 2020. godine na uobičajeno čestoj ruti preko sjevernog Atlantika.Povećanje su objasnili promjenama brzine vetra na velikim visinama zbog toplijeg zraka usljed emisije ugljika.Gej Graton kaže da je moguće da se češće srećemo sa turbulencijama i zato što više letimo.To znači da je veća gužva na rutama, što čini odluku pilota da izbjegne turbulencije težom, jer moraju da održavaju bezbjednu minimalnu udaljenost od drugih aviona u toj oblasti.

Može se desiti da je razlika u brzini između zraka u mlaznom toku i onog koji okružuje avion i do 160 kilometara na sat

Turbulencije tokom letova sve češće: Utječu li klimatske promjene na naglo propadanje aviona

Najnoviji izvještaj Svjetske zdravstvene statistike koju je objavila Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) otkriva da je pandemija COVID-19 preokrenula trend stalnog povećanja očekivanog životnog vijeka pri rođenju i očekivanog zdravog životnog vijeka pri rođenju (HALE). <h2>Nejednaki efekti</h2>Pandemija je u roku od samo dvije godine izbrisala skoro deceniju napretka u poboljšanju očekivanog životnog vijeka. Između 2019. i 2021. godine, očekivani životni vijek u svijetu je pao za 1,8 godina na 71,4 godine (nazad na nivo iz 2012). Slično, globalni očekivani vijek zdravog života opao je za 1,5 godina na 61,9 godina u 2021. (nazad na nivo iz 2012. godine).Izvještaj za 2024. također naglašava kako se efekti nejednako osjećaju širom svijeta. Regioni Amerike i Jugoistočne Azije bili su najteže pogođeni, s opadanjem očekivanog životnog vijeka za otprilike 3 godine i očekivanog trajanja zdravog života za 2,5 godine između 2019. i 2021. Nasuprot tome, region Zapadnog Pacifika je bio minimalno pogođen tokom prve dvije godine pandemije, sa gubicima manjim od 0,1 godine u očekivanom životnom vijeku i 0,2 godine u očekivanom trajanju zdravog života.- I dalje postoji veliki napredak u globalnom zdravlju, sa milijardama ljudi koji uživaju u boljem zdravlju, boljem pristupu uslugama i boljoj zaštiti od zdravstvenih vanrednih situacija - rekao je dr. Tedros Adhanom Gebrejesus, generalni direktor WHO-a. - Ali moramo zapamtiti koliko napredak može biti krhak. Za samo dvije godine, pandemija COVID-19 izbrisala je deceniju povećanja očekivanog životnog vijeka. Zato je novi sporazum o pandemiji toliko važan: ne samo da ojača globalnu zdravstvenu sigurnost već da zaštiti dugoročna ulaganja u zdravstvo i promoviše jednakost unutar i između zemalja.<h2>Nezarazne bolesti ostaju najveći ubica</h2>COVID-19 se brzo pojavio kao vodeći uzrok smrti, rangirajući se kao treći najveći uzrok smrtnosti u svetu 2020. godine i drugi u 2021. godini. Skoro 13 miliona života je izgubljeno tokom ovog perioda. Najnovije procjene otkrivaju da je, osim u regionima Afrike i Zapadnog Pacifika, COVID-19 bio među prvih pet uzroka smrti, naročito u obje godine postao vodeći uzrok smrti u Americi, piše Tanjug.Izvještaj WHO-a također naglašava da su nezarazne bolesti (NCD) kao što su ishemijska bolest srca i moždani udar, rak, hronična opstruktivna bolest pluća, Alzheimerova bolest i druge demencije, ali i dijabetes bile najveće ubice prije pandemije, odgovorne za 74% svih smrtnih slučajeva u 2019. Čak i tokom pandemije, nezarazne bolesti su nastavile da predstavljaju 78% smrtnih slučajeva koji nisu oboljeli od COVID-a.Izvještaj dalje naglašava značajne zdravstvene izazove sa kojima se suočavaju osobe s invaliditetom, izbjeglice i migranti. U 2021. godini, oko 1,3 milijarde ljudi, ili 16% globalne populacije, imalo je invaliditet. Ova grupa je neproporcionalno pogođena zdravstvenim nejednakostima koje su rezultat nepravednih uslova.Pristup zdravstvenoj zaštiti za izbjeglice i migrante ostaje ograničen, a samo polovina od 84 zemlje ispitane između 2018. i 2021. godine pruža zdravstvene usluge koje finansira vlada ovim grupama na nivoima koji su uporedivi sa njihovim građanima. Ovo naglašava hitnu potrebu da se zdravstveni sistemi prilagode i pozabave stalnim nejednakostima i promjenjivim demografskim potrebama globalnog stanovništva.

Pandemija je u roku od samo dvije godine izbrisala skoro deceniju napretka u poboljšanju očekivanog životnog vijeka

WHO: COVID-19 smanjio očekivani životni vijek za gotovo dvije godine

Naučnici su otkrili da vrane mogu "brojati" naglas, odnosno svjesno graktati određeni broj puta kao odgovor na vizuelne i slušne podražaje. Mada je i kod drugih životinja, poput pčela medarica, zabilježena sposobnost razumijevanja brojeva, ovakvu vrstu numeričke pismenosti primijetili smo samo kod ljudi, piše Index.hr.- Svjesno stvaranje određenog broja vokalizacija zahtijeva sofisticiranu kombinaciju numeričkih sposobnosti i vokalne kontrole. Za sada nam nije poznato da druge životinje mogu takvo nešto izvesti. Pokazali smo da vrane mogu proizvesti jednu do četiri vokalizacije kao odgovor na proizvoljne znakove povezane s numeričkim vrijednostima - navodi neuronaučnica Diana Liao sa Univerziteta Tubingen u Njemačkoj.<h2>Shvataju koncept nule</h2>Sposobnost brojanja naglas se razlikuje od samog razumijevanja brojeva. Ona uz numeričko shvatanje zahtijeva i svrhovitu glasovnu kontrolu s ciljem komunikacije. Poznato je da ljudi koriste govor kako bi nešto izbrojali i iskomunicirali količinu, piše Science Alert.S obzirom na to da je već ranije otkriveno da vrane shvataju kompliciranije numeričke koncepte, poput nule, Liao i njegovi kolege su odlučili detaljnije istražiti njihove sofisticirane brojčane vještine.<h2>Graktale su tačan broj puta</h2>Istrenirali su tri vrane da proizvedu različit broj vokalizacija, između jedne i četiri, nakon što im se pokaže određeni simbol ili zvučni znak. Nakon što su "zagraktale" koliko su trebale, vrane su morale kljucati metu kako bi označile da su gotove s brojanjem.Naučnici su ustanovili da su sve tri vrane mogle graktati određeni broj puta u skladu s danim podražajem. Povremeno su znale pogriješiti, ali uglavnom tako da su graknule jedanput previše ili premalo. To je, kažu stručnjaci, slično načinu na koji broje mala djeca koja tek uče izgovarati brojeve.Istraživanje naziva Crows "count" the number of self-generated vocalizations objavljeno je u časopisu Science.&nbsp;&nbsp;

Pokazali smo da vrane mogu proizvesti jednu do četiri vokalizacije kao odgovor na proizvoljne znakove povezane s numeričkim vrijednostima, tvrde

Naučnici istražuju: Mogu li vrane brojati naglas

Planeta nazvana Glize 12b ima temperature nalik Zemlji, po veličini je slična Veneri, a udaljena je od nas samo 40 svjetlosnih godina, što je čini najbližom egzoplanetom s mogućim uvjetima za život koja je do sada otkrivena. To je objavilo Kraljevsko astronomsko društvo, a prenio EurekAlert!Glize 12b je malo manja od Zemlje, a ima procijenjene temperature na površini od 42 stepena, što je niže od temperatura na većini do sada otkrivenih 5.000 egzoplaneta. Oko svoje zvijezde, hladnog crvenog patuljka, napravi krug za 12,8 dana.Ono što je ključno, navodi se u saopćenju, jeste da se sada otkrije da li planeta ima atmosferu. Osim toga, navode, mogla bi da ima atmosferu nalik Zemljinoj, nalik Venerinoj, gdje su temperature oko 400 stepeni, da bude bez atmosfere ili da ima atmosferu kakvu nemamo u Sunčevom sistemu.Odgovor na pitanje o postojanju atmosfere je ključan kako bi se utvrdilo da li Glize 12b ima temperature na kojima može da postoji voda u tečnom stanju, a samim tim i život, ali i kako su se Venera i Zemlja razvijale tako različito.

Glize 12b nije prva egzoplaneta nalik Zemlji koja je otkrivena, navela je NASA, ali veoma je malo planeta koje bi zasluživale da se detaljnije ispitaju. Za ovu se navodi da je „najbliža, najumjerenija planeta nalik Zemlji koja je dosad locirana“ i da bi je trebalo dodatno ispitati pomoću svemirskog teleskopa Džejms Veb.Najbliža egzoplaneta nalik zemlji, a vjerovatno i najpoznatija je Proksima Kentauri b, koja je udaljena samo 4,2 svjetlosne godine. Međutim, zbog toga što se ne vidi njeno kruženje oko zvijezde nije moguće utvrditi da li ima atmosferu i moguće uvjete za život.- Glize 12b predstavlja jednu od najboljih meta za proučavanje da li planete nalik Zemlji koje kruže oko hladnih zvijezda mogu da sačuvaju atmosferu. To je ključni korak za razumijevanje naseljivosti planeta u našoj galaksiji – rekao je Šišir Dolakija, doktorand Centra za astrofiziku pri Univerzitetu Južnog Kvinslenda u Australiji, piše Nauka.rs.Zvijezda Glize 12 je po veličini samo 27 posto veličine Sunca, a temperatura na njenoj površini je 60 posto temperature naše zvijezde, navedeno je u studiji.

Malo manja od Zemlje, a ima procijenjene temperature na površini od 42 stepena

Otkrivena najbliža planeta s mogućim uvjetima za život: Temperature kao na Zemlji

Prema novom istraživanju, ketogena ili keto dijeta uzrokuje nakupljanje oštećenih ćelija u organima miševa, što ukazuje na to da ovaj način prehrane može ubrzati starenje organa, povećavajući rizik od pojave bolesti srca i raka. U posljednje vrijeme sve više ljudi, s ciljem gubitka kilograma, eksperimentira s keto dijetom tokom koje se u organizam unosi mali udio ugljikohidrata, ali visok udio masti. S obzirom na to da su dosadašnja istraživanja pokazala različite efekte ovakve prehrane, liječnik David Gius s medicinskog univerziteta UT Health u San Antoniju i njegove kolege odlučili su provesti testiranje na miševima.<h2>Povećan nivo "zombi" ćelija</h2>Tri sedmice su hranili šest miševa hranom kod koje više od 90 posto kalorija dolazi iz masti, a manje od 1 posto iz ugljikohidrata. Kontrolna skupina glodavaca je jela standardnu dijetu u kojoj je 17 posto kalorija dolazilo iz masti, a 58 posto iz ugljikohidrata.Naučnici su zatim analizirali uzorke tkiva srca, bubrega, jetre i mozga miševa, tražeći "ostarjele" ćelije. Naime, do starenja dolazi kada ćelije postanu previše oštećene za normalno funkcioniranje, ali umjesto da umru, ulaze u "zombi" fazu. Odnosno, i dalje se zadržavaju u tkivima, ispuštajući pritom toksine koji potiču upalu, piše Index.hr.Životinje na ketogenoj dijeti su u svojim organima imale značajno više ostarjelih ćelija u usporedbi s onima na standardnoj dijeti. Primjerice, u njihovim je bubrezima u prosjeku zabilježena četiri puta veća količina markera staničnog starenja.<h2>"Iako je ketogena dijeta vjerovatno dobra, očito nije za svakoga"</h2>Nivo senescentnih ili zombi ćelija se povećava s godinama, a izgleda da bi keto dijeta mogla ubrzati njihovo nakupljanje te starenje organizma. Ovakva prehrana bi stoga mogla i povećati rizik od bolesti srca, raka i dijabetesa tipa 2.Kada su stručnjaci miševima kojima su neko vrijeme davali keto obroke ponovno uveli standardnu dijetu, smanjilo se starenje ćelija. - Iako je ketogena dijeta vjerovatno dobra, očito nije za svakoga. Što je najvažnije, trebate uzeti pauzu - rekao je Gius, a prenosi New Scientist.No, imunolog Rasel Džons (Russell Jones) s Instituta Van Andel u Mičigenu ima određene zamjerke. - Ne znam na koji se način ovi nalazi mogu prenijeti na ljude. Miševi su jeli prehranu s 90 posto masnoće, sumnjam da se ljudi tako hrane - kazao je.Istraživanje naziva Ketogenic diet induces p53-dependent cellular senescence in multiple organs objavljeno je u časopisu Science Advances.&nbsp;&nbsp;

Povećava rizik od pojave bolesti srca i raka

Popularan način ishrane: Keto dijeta može ubrzati stvaranje "zombi" ćelija

Ostaci prahistorijskoj morskog crva starog 425 miliona godina iskopani su u britanskom selu Lentvardajn.Naučnici vjeruju da je ovaj crv (Radnorscolex latus) živio na dnu okeana prije 425 miliona godina, kada je britanski otok bio pod vodom, prenosi Guardian.Analiza ostataka ukazuje da je crv imao grlo koje je mogao da izbaci iz sebe da bi hvatao hranu na dnu okeana, a prema riječima Ričija Hovarda iz Prirodnjačkog muzeja u Londonu, crv podsjeća na ogromne crve iz poznatog holivudskog filma "Dina".- Mislimo da nisu bili suviše probirljivi kada je riječ o ishrani i vjerovatno su gurali grlo u blato i hvatali šta god bi pronašli - rekao je Hovard, piše Euronews.rs.Ovaj crv, koji je vjerovatno rastao najviše do dužine od osam centimetara, imao je više redova oštrih zuba i svojevrsne kuke na glavi, koje je koristio da bi se držao za zemlju i kretao.

Analiza ostataka ukazuje da je crv imao grlo koje je mogao da izbaci iz sebe da bi hvatao hranu na dnu okeana

Ovaj crv je rastao najviše do dužine od osam centimetara

Pronađeni ostaci morskog crva starog 425 miliona godina: Imao je više redova oštrih zuba

Naučnici su razvili novu tehniku za sintetizovanje dijamanata na normalnom, atmosferskom pritisku i pri normalnoj temperaturi za samo 15 minuta. Ova revolucionarna tehnika zasad ne pravi velike dijamante kakvi se koriste za nakit, ali mogu da se upotrebljavaju za druge stvari.Prirodni dijamanti nastaju u Zemljinom omotaču, nekoliko stotina kilometara ispod površine. Proces se dešava pod nevjerovatnim pritiskom od nekoliko gigapaskala i na ekstremnim temperaturama većim od 1.500 stepeni, piše LiveScience.Slični uvjeti se stvaraju za trenutno sintetizovanje čak 99 posto vještačkih dijamanata. Visok pritisak i visoka temperatura koriste se da se ugljik rastopi u tečnom metalu, poput željeza, kako bi se konvertovao u dijamant oko malog „sjemena“ ili startnog dijamanta. Međutim, taj pritisak i te temperature je teško stvoriti i još teže održati. Osim toga, postoji i drugi sistem pravljenja dijamanata bez visokog pritiska, ali je i dalje potrebno „sjeme“.Nova tehnika eliminiše te probleme. Tim koji vodi Rodni Ruf, fizički hemičar sa Instituta za osnovne nauke u Južnoj Koreji, objavio je studiju o njoj u žurnalu Nature.- Više od decenije razmišljam o novim načinima da pravim dijamante, jer sam mislio da to mogu da uradim na neki neočekivani način - rekao je Ruf za LiveScience.Za početak se koristi električno zagrijani galij s malo silicija u grafitnoj posudi. Istraživači zatim koriste komoru od devet litara, koja može biti spremna za 15 minuta kako bi primila ekstremno vrući ugljikov bogati metan. Od početka do prvih dijamanata dovoljno je 15 minuta, ali za malo bolji rezultat potrebno je oko dva i po sata.I ova tehnika ima ograničenja, a jedno od njih je što su dobiveni dijamanti mali, najveći su stotinu hiljada puta manji od onih koji se dobivaju tradicionalnim metodama, pa nisu pogodni za nakit. Ipak, mogu da se koriste za sječenje i bušenje specijalnih materijala, piše Telegraf Nauka.

Prirodni dijamanti nastaju u Zemljinom omotaču, nekoliko stotina kilometara ispod površine

Istraživači iz Južne Koreje osmislili jednostavnu metodu: Prave dijamante za 15 minuta

„Glečer sudnjeg dana“, kako mnogi nazivaju Tvejtsov glečer na Antarktiku, topi se mnogo brže nego što se ranije mislilo. Razlog za to je topla okeanska voda koja prolazi kilometrima ispod njegove površine, pokazala je nova studija.<h2>Prava katastrofa</h2>Ako se ovaj glečer potpuno otopi, piše LiveScience, to bi podiglo nivo mora za 60 centimetara. Međutim, pošto je on istovremeno i prirodna brana - sprečava da se okolni led sa Zapadnog Antarktika spusti u okean, njegov kolaps mogao bi da dovede do skoka nivoa mora za čak tri metra i prave katastrofe.Naučnici teško mogu da kvantifikuju tačnu brzinu topljenja glečera, a jedan od razloga je to što je teško pogledati ispod debelog sloja leda. Ovog puta, tim istraživača s Univerziteta Kalifornije u Irvinu koristio je satelitske radare visoke rezolucije finske misije ICEYE da otkrije kretanje tople vode kilometrima ispod Tvejtsovog glečera. U studiji objavljenoj u Proceedings of National Academy of Science oni navode da je kontakt okeana i glečera, što je proces koji se dešava širom Antarktika i Grenlanda, doveo do bržeg topljenja koje bi trebalo da dovede do novih procjena o skoku nivoa mora, piše Nauka.rs.<h2>"Zabrinuti smo"</h2>- Tvejtsov glečer je najnestabilnije mjesto na Antarktiku. Zabrinuti smo da potcjenjujemo brzinu kojom se glečer mijenja, što bi moglo da bude razorno za primorske zajednice širom svijeta - rekla je Kristin Dou, profesorica Univerziteta u Vaterlou u Ontariju i koautorica studije.Glavni autor studije Erik Rigno, profesor Univerziteta Kalifornije u Irvinu, kaže da je dosad bilo sporadično dostupnih podataka, pa je bilo teško otkriti šta se tačno dešava.- Ovaj projekt nam je pomogao da bolje shvatimo ponašanje morske vode ispod Tvejtsovog glečera. Voda je na nekim mjestima skoro stigla do pritiska da prekrije led, samo je još malo pritiska potrebno da gurne led - rekao je on.

Satelitski snimci visoke rezolucije otkrili kako topla okeanska voda prolazi ispod Tvejtsovog glečera

Uočeno ubrzano topljenje "glečera sudnjeg dana": Nivo mora mogao bi dosegnuti tri metra

Mikroplastika se infiltrirala i u ljudske i pseće testise, i to postavlja alarmantna pitanja o njenom utjecaju na plodnost muškaraca i sveopćem zagađenju plastikom.Mikroplastika se sada nalazi u ljudskim i psećim testisima, pokazalo je novo istraživanje, koje na već ionako problematičnu listu dodaje otkrića mikroplastike u ljudskim placentama, drevnim stijenama, plavim kitovima, izmetima beba i udaljenim mjestima poput Antarktika i Mont Everesta.Naučnici s američkog Univrziteta New Mexico analizirali su tkivo testisa pasa i ljudi te su pronašli mikroplastiku u svim uzorcima, pri čemu ljudska tkiva sadrže gotovo tri puta više mikroplastike od onih pasa. U prosjeku, pseća tkiva imala su 122,63 mikrograma po gramu, dok su ljudska tkiva imala 329,44 mikrograma po gramu, piše Zimo.hr<h2>"Bio sam iznenađen"</h2>To istraživanje, koje je objavljeno u časopisu <a href="https://academic.oup.com/toxsci/advance-article-abstract/doi/10.1093/toxsci/kfae060/7673133?login=false">Toxicological Sciences</a>, naglašava sveprisutni prodor plastičnog onečišćenja u naša tijela i izaziva zabrinutost o njegovom utjecaju na mušku plodnost.- U početku sam sumnjao može li mikroplastika prodrijeti u reproduktivni sistem. Kada sam prvi put dobio rezultate za pse, bio sam iznenađen. Bio sam još više iznenađen kada sam dobio rezultate za ljude - rekao je naučnik za zdravlje okoliša Xiaozhong Yu.Naučnici su identificirali 12 vrsta mikroplastike, a polietilen (PE) bio je najčešći kod ljudi i pasa. PE se obično koristi u plastičnim vrećicama i bocama te znatno doprinosi onečišćenju.<h2>Zabrinjavajuće implikacije na plodnost</h2>Dok se ljudski uzorci nisu mogli testirati na broj spermija, uzorci pasa pokazali su korelaciju između viših nivoa plastike od polivinil-hlorida (PVC) i nižeg broja spermija. PVC se široko koristi u industrijskim i kućanskim proizvodima, što izaziva zabrinutost zbog njegove uloge u smanjenju broja spermija na globalnoj razini, a to je već povezano s teškim metalima, pesticidima i raznim hemikalijama. Međutim, ovi nalazi kod pasa trebaju se ponoviti kod ljudi kako bi se potvrdili slični učinci.- PVC može otpustiti puno hemikalija koje ometaju spermatogenezu i sadrži hemikalije koje uzrokuju endokrini poremećaj - pojasnio je Yu.<h2>Odluka je na nama</h2>Istraživanje je upoređivalo pseće i ljudske testise zbog bioloških sličnosti i zajedničkog okruženja. Dugoročni učinci mikroplastike na ljudsko tijelo i dalje su neizvjesni, iako su ih prethodne studije povezivale s teškim upalnim reakcijama i probavnim problemima.Bilo da je riječ o ljudskom tijelu ili prirodi, sintetski, bionerazgradivi materijali vjerovatno su štetni. Goruće je pitanje je li prekasno za ublažavanje njihove prisutnosti. - Ne želimo plašiti ljude. Želimo naučno pružiti podatke i osvijestiti ljude da postoji mnogo mikroplastike. Možemo sami odlučiti kako bismo bolje izbjegli izlaganje, promijenili način života i ponašanje - poručio je na kraju Yu.

Naučnici s američkog Univrziteta New Mexico analizirali su tkivo testisa pasa i ljudi te su pronašli mikroplastiku

Mikroplastika otkrivena u ljudskim testisima: Kakav je utjecaj na mušku plodnost

Društvenim mrežama širi se snimak neobičnog meteora, koji je obasjao noćno nebo nad Portugalom i Španijom u subotu, 18. maja.Evropska svemirska agencija potvrdila je da je plavo-zelena vatrena kugla jurila brzinom od 45 kilometara u sekundi, odnosno 65 puta brže od najbržeg F-16 borbenog aviona.ESA dodaje da je meteor najvjerovatnije bio dio neke komete i da je sagorio nad Atlantskim okeanom, piše Euronews.rs.- Vjerovatnoća da bude pronađen neki meteorit je veoma mala - saopćili su iz agencije, prenosi Space.

U obje države snimljeno je više videa prolaska blistavog nebeskog tijela na noćnom nebu, a jedan od njih nastao je tokom koncerta na otvorenom u potugalskom gradu Barselos.Inače, meteori ostavljaju plavo-zeleni trag kada u svom sastavu imaju visok sadržaj magnezija.&nbsp;&nbsp;

Jurila 45 kilometara u sekundi, odnosno 65 puta brže od najbržeg F-16 borbenog aviona

Plavo-zelena plamena kugla snimljena na nebu iznad Španije i Portugala

Astronomi su otkrili novu planetu veličine Zemlje koja kruži oko male, hladne zvijezde za koju je procijenjeno da postoji 100 puta duže od Sunca.Stjenoviti svijet na toj planeti nazvanoj Spekulus-3b, udaljen je 55 svjetlosnih godina od Zemlje i otkriven je dok se kretao ispred svoje zvijezde domaćina, ultra-hladnog crvenog patuljka koji je duplo manje topliji od Sunca i 100 puta manje sjajan, prenosi londonski Guardian.Novootkrivena planeta opisana kao "praktično iste veličine kao Zemlja", koja se okrene oko crvenog patuljka svakih 17 sati, čineći godinu na planeti kraćom od jednog zemaljskog dana.Ali dok su godine na Spekulusu-3b kratke, danima i noćima nema kraja.- Vjerujemo da se planeta rotira sinhrono, tako da je ista strana, koja se zove dnevna strana, uvijek okrenuta ka zvijezdi, baš kao što je i Mjesec prema Zemlji. S druge strane, noćna strana je zarobljena u beskrajnoj tami - rekao je Mišel Gijon, astronom sa Univerziteta u Liježu u Belgiji i glavni autor studije.Ovo je tek drugi planetarni sistem koji je otkriven oko jedne ovakve patuljaste zvijezde.

Procijenjeno da postoji duže od Sunca

Ovdje je godina kraća od jednog našeg dana: Otkrivena nova planeta veličine Zemlje

Svemirska kompanija "Blue Origin" milijardera Džefa Bezosa (Jeff) najavila je da će nastaviti letove u svemir počevši od 19. maja, nakon problema na letu prije manje od dvije godine.Naredni let Blue Origina bit će sedmi s ljudima u raketama lansiranim iz zapadnog Teksasa, prenio je Bloomberg.Blue Origin to planira nakon što je lansirao raketu "Nju šeperd" 19. decembra, koja je imala je zadatak da obavi niz eksperimenata na granici svemira.Mnogi od njih trebalo su biti sprovedeni nakon lansiranja rakete u septembru 2022. godine, koje se neuspješno završilo, kada je raketa počela da skreće sa planiranog kursa ubrzo nakon polijetanja, objavio je AP."Blue Origin" već se gotovo 20 godina bavi lansiranjem i pokrenula je svoje prve eksperimente za NASA-u 2019. godine, a prve putnike na ivicu svemira lansirala je 2021. godine, među kojima su bili Bezos i njegov brat.Kompanija, koja se smatra budućim ključnim strateškim rivalom "SpaceX-u" Ilona Maska (Elon Musk), također gradi ogromnu raketu orbitalne klase i ima za cilj da pošalje ljude na Mjesec krajem ove decenije, napominje Bloomberg.

Naredni let Blue Origina bit će sedmi s ljudima u raketama lansiranim iz zapadnog Teksasa

Bezosova kompanija nove letove u svemir planira od 19. maja

Sedam jedinki srebrenopruge napuhače (Lagocephalus sceleratus) primijećeno je u ponedjeljak kod otoka Ceja u Medulinskom zaljevu, a jedna je i uhvaćena na dubini od 19 metara i odnesena je u Centar za istraživanje mora Rovinj.- Srebrenopruga napuhača sadrži izuzetno potentan otrov tetrodotoksin koji može izazvati ozbiljne zdravstvene tegobe i smrt pri konzumaciji. Tetrodotoksin je najkoncentrisaniji u gonadama i jetri, ali se može naći i na koži. Pretpostavlja se da je doza od 1 do 2 mg smrtonosna - objavljeno je na internet-stranici Aquarium Pula, prenosi portal 24sata.Dodaje se da je ribu uhvatio i fotografisao slovenski ribar Anton Vidović.Ova vrsta je invazivna i spada u tzv. lesepsijske migrante, vrste koje iz Crvenog mora kroz Suecki kanal dospijevaju u Sredozemlje. Ove ribe prirodno žive u tropskim predjelima Indijskog i Tihog okeana.

Zbog svoje grabljivosti i nedostatka prirodnih neprijatelja, ova riba ima negativan utjecaj na biološku raznolikost i predstavlja prijetnju ribarstvu, jer oštećuje ribarske mreže kako bi došla do ulova, kidajući mamce i udice.Biolozi vjeruju da su napuhače razvile svoju poznatu "napuhanost" zbog toga što ih njihov lagani, pomalo nespretan stil plivanja čini lakom metom za grabljivce. Umjesto bjekstva, napuhače koriste svoje elastično tijelo i sposobnost brzog unošenja ogromne količine vode (čak i zraka kad je to potrebno) kako bi se pretvorile u gotovo nejestivu kuglu nekoliko puta veću od njihove normalne veličine.

Prirodno žive u tropskim predjelima, a one su iz Crvenog mora kroz Suecki kanal dospjele u Sredozemlje

Srebrenopruga napuhača sadrži izuzetno potentan otrov tetrodotoksin

Smrtonosna riba s otrovom 1.200 puta jačim od cijanida uhvaćena u Jadranu

Istraživanje temeljeno na posmatranju afričkih slonova u rezervatu Jafuta u Zimbabveu pruža nove uvide u vizuelne, akustične i taktilne geste koje koriste pri pozdravljanju, ali i u razlike između više vrsta pozdrava. <h2>Visoko inteligentni</h2>- Slonovi žive u takozvanoj skupini fisija-fuzija, u kojoj se često odvajaju i ponovno spajaju, sastajući se u razmaku od više sati, dana ili mjeseci - rekla je bihevioralna biologinja Vesta Eleuteri s Bečkog univerziteta, glavna autorica studije objavljene ovog mjeseca u časopisu Communications Biology.Slonovi, najveće kopnene životinje, visoko su inteligentni, imaju dobro pamćenje, sposobnost rješavanja problema i sofisticiranu komunikaciju.Ženke iz različitih porodica mogu među sobom stvarati snažne društvene veze i formirati skupine. Ranija istraživanja su zabilježila da, kada se te skupine sastaju, slonovi se pozdravljaju na složen način kako bi ojačali svoju socijalnu vezu, kazala je Eleuteri, piše Tportal.hr.- Mužjaci imaju slabije društvene veze, a njihovi pozdravi možda više služe tome da se ublaže mogući 'riskantni susreti'. Uglavnom se pozdravljaju tako što se međusobno njuše surlama - dodala je Eleuteri.Istraživanje je navelo oko 20 tipova gesti koje slonovi koriste pri pozdravljanju i pokazalo kako ih na posebne načine kombiniraju s različitim vrstama glasanja. Također, studija je otkrila kako njuh igra važnu ulogu pri pozdravljanju, koje često uključuje mokrenje ili defekaciju.<h2>Pokazivanje stražnjice</h2>Slonovi se mogu pozdravljati vizuelnim gestama, naprimjer širenjem ušiju ili pokazivanjem stražnjice, auditivnim, poput mlataranja ušima, ili taktilnim, diranjem drugog slona.- Otkrili smo da biraju ove vizuelne, akustične i taktilne geste, uzimajući u obzir gleda li ih njihov partner kojeg pozdravljaju ili ne, što upućuje na to da su svjesni vizuelnih perspektiva drugih. Preferirali su koristiti vizuelne geste kada bi je njihov partner gledao, a taktilne kada nije - kazala je Eleuteri.

Kinezi obaraju rekorde i u kosmosu: Astronauti u svemirskoj šetnji proveli osam i po sati

Pokazala opsežna studija u SAD: Kanabis se češće konzumira od alkohola

Turbulencije tokom letova sve češće: Utječu li klimatske promjene na naglo propadanje aviona

WHO: COVID-19 smanjio očekivani životni vijek za gotovo dvije godine

Naučnici istražuju: Mogu li vrane brojati naglas

Otkrivena najbliža planeta s mogućim uvjetima za život: Temperature kao na Zemlji

Popularan način ishrane: Keto dijeta može ubrzati stvaranje "zombi" ćelija

Pronađeni ostaci morskog crva starog 425 miliona godina: Imao je više redova oštrih zuba

Istraživači iz Južne Koreje osmislili jednostavnu metodu: Prave dijamante za 15 minuta

Uočeno ubrzano topljenje "glečera sudnjeg dana": Nivo mora mogao bi dosegnuti tri metra

Mikroplastika otkrivena u ljudskim testisima: Kakav je utjecaj na mušku plodnost

Plavo-zelena plamena kugla snimljena na nebu iznad Španije i Portugala

Ovdje je godina kraća od jednog našeg dana: Otkrivena nova planeta veličine Zemlje

Bezosova kompanija nove letove u svemir planira od 19. maja

Smrtonosna riba s otrovom 1.200 puta jačim od cijanida uhvaćena u Jadranu

Ljudi kažu "dobar dan" i rukuju se: Znate li kako se pozdravljaju slonovi

Nauka

Kinezi obaraju rekorde i u kosmosu: Astronauti u svemirskoj šetnji proveli osam i po sati

Pokazala opsežna studija u SAD: Kanabis se češće konzumira od alkohola

Turbulencije tokom letova sve češće: Utječu li klimatske promjene na naglo propadanje aviona

WHO: COVID-19 smanjio očekivani životni vijek za gotovo dvije godine

Naučnici istražuju: Mogu li vrane brojati naglas

Otkrivena najbliža planeta s mogućim uvjetima za život: Temperature kao na Zemlji

Popularan način ishrane: Keto dijeta može ubrzati stvaranje "zombi" ćelija

Pronađeni ostaci morskog crva starog 425 miliona godina: Imao je više redova oštrih zuba

Istraživači iz Južne Koreje osmislili jednostavnu metodu: Prave dijamante za 15 minuta

Uočeno ubrzano topljenje "glečera sudnjeg dana": Nivo mora mogao bi dosegnuti tri metra

Mikroplastika otkrivena u ljudskim testisima: Kakav je utjecaj na mušku plodnost

Plavo-zelena plamena kugla snimljena na nebu iznad Španije i Portugala

Ovdje je godina kraća od jednog našeg dana: Otkrivena nova planeta veličine Zemlje

Bezosova kompanija nove letove u svemir planira od 19. maja

Smrtonosna riba s otrovom 1.200 puta jačim od cijanida uhvaćena u Jadranu

Ljudi kažu "dobar dan" i rukuju se: Znate li kako se pozdravljaju slonovi