Naučnici su analizirali autentične pramenove kose Ludviga van Betovena (Ludwig van Beethoven) te u njima pronašli visoke nivoe olova, što je moglo uzrokovati ili pridonijeti zdravstvenim problemima koje je imao tokom života, uključujući gluhoću. Naime, slavni kompozitor je osim poteškoća sa sluhom tokom života imao i gastrointestinalne tegobe, žuticu te oboljenje jetre. Preminuo je u dobi od 56 godina od bolesti jetre i bubrega, no nije bio poznat tačan uzrok, piše Index.hr.

Naučnici su prije nekoliko godina uspjeli sekvencirati Betovenov genom iz pramenova njegove kose. Prema studiji objavljenoj 2023., kompozitor je imao značajne genetske faktore rizika za bolesti jetre i infekciju hepatitisom B. Rezultati nisu dali nikakav uvid u temeljne uzroke njegove gluhoće, koja je počela u njegovim 20-ima, ili njegovih gastrointestinalnih problema.

Analizirali dva pramena

Tokom najnovije analize, stručnjaci su proučili dva autentična pramena: Bermanov pramen, koji su Betovenu ošišali između kasne 1820. i marta 1827., i Halm-Tajerov pramen, koji je Betoven lično dao pijanisti Antonu Halmu u aprilu 1826.

Naime, u to je doba bilo uobičajeno da ljudi sakupljaju i čuvaju pramenove kose voljenih ili slavnih ljudi, rekao je Vilijam Meredit (William Meredith), stručnjak za život Betovena te koautor genomske analize iz 2023. i najnovije studije. U kosi su, osim visokih koncentracija olova, zabilježeni i povišeni nivoa arsena te žive.

U Bermanovom pramenu su zabilježeni 64 puta viši nivoiolova od normalnog, a u Halm-Tajerovom čak 95.

- Ove ukazuje na trovanje olovom. Kada biste s ovakvim nivoima olova došli u bolnicu u SAD, odmah bi vas zadržali i dali kelacijsku terapiju - rekao je patolog Nader Rifai s Medicinskog fakulteta na Harvardu, a prenosi CNN.

Povišeni nivoi olova poput onih u Betovenovoj kosi obično su povezani s gastrointestinalnim i bubrežnim bolestima te problemima sa sluhom, ali nisu dovoljno visoke da budu jedini uzrok smrti. Naučnici stoga smatraju kako trovanje olovom nije bio glavni i jedini razlog Betovenove smrti ili gluhoće.

- No, tokom života je imao simptome trovanja olovom; što uključuje gubitak sluha, grčeve u mišićima i probleme s bubrezima - kazao je Rifai. U oba pramena je uočen i povećan nivo arsena i žive, oko 13 do 14 puta viši od očekivanog. Klinički kemičar Paul Janeto iz klinike Mayo, koji je proveo analizu uzoraka, kazao je kako nikada do sada nije vidio tako visoke nivoe olova.

Volio piti vino i jesti ribu

Treba napomenuti kako za sada ne znamo koji su bili prosječni nivoi olova kod stanovnika Beča tokom 19. stoljeća. Betoven je vjerovatno akumulirao ovako visoke nivoe tokom više desetljeća kroz hranu i piće.

Naime, poznato je da je Betoven volio vino, ponekad je pio bocu dnevno. U to se vrijeme u vino često dodavao olovni acetat kao zaslađivač i konzervans. Olovo se tada koristilo i u proizvodnji stakla. Betoven je također volio jesti ribu iz Dunava, u koji su stizale otpadne industrijske vode, zbog čega je riba vjerovatno sadržavala arsen i živu.

Istraživanje naziva High Lead Levels in 2 Independent and Authenticated Locks of Beethoven’s Hair objavljeno je u časopisu Clinical Chemistry.