Velika piramida u Gizi ili Keopsova piramida često se u svijetu, prepunom misterija i čuda, ističe kao jedno od najfascinantnijih arheoloških izdanja.&nbsp;<h2>Mistične teorije</h2>Od špekulacija o njenom porijeklu do mističnih teorija o njenom značaju, ova drevna građevina nudi beskonačno polje interesovanja i istraživanja. Jedna od najpoznatijih priča koja kruži internetom je ta da je brzina svjetlosti u vakuumu upravo identična geografskoj širini Keopsove piramide, ali se postavlja pitanje koliko je ova tvrdnja istinita.Za početak, treba istaknuti da je brzina svjetlosti uistinu 299.792.458 metara u sekundi, a geografska širina Keopsove piramide zaista odgovara broju 29.9792458°N. Međutim, ovo nije jedinstvena latituda na svijetu, mnoga druga mjesta također dijele istu geografsku širinu. Dakle, može se reći da je ova podudarnost zapravo slučajna, piše IFL Science.<h2>Drugačija jedinica mjerenja</h2>Osim toga, stari Egipćani, graditelji Keopsove piramide, nisu koristili metrički sistem mjerenja. Umjesto toga, koristili su jedinicu mjerenja nazvanu lakat.&nbsp;Ako bismo izračunali brzinu svjetlosti u laktovima u sekundi, dobili bismo broj oko 571.033.253 lakata u sekundi. Dakle, Stara Egipćani vjerovatno nisu ni znali za brzinu svjetlosti kao što je danas poznajemo.Ipak, Velika piramida ostaje izvanredno dostignuće drevnog graditeljstva. Njena precizna građevinska tehnika i astronomski orijentirane karakteristike i dalje izazivaju divljenje i čuđenje.&nbsp;Naprimjer, četiri strane piramide usmjerene su tačno prema četiri strane svijeta. Također, piramida je izgrađena sa nevjerovatnom preciznošću, sa svim stranama koje su gotovo savršeno orijentirane prema tačkama kompasa.<h2>Vanzemaljske civilizacije</h2>Osim toga, postoji i teorija da Velika piramida možda ima veze s vanzemaljskim civilizacijama ili naprednom tehnologijom koja je bila nedostupna Starim Egipćanima. Iako ove teorije nisu naučno potvrđene, one dodatno povećavaju tajanstvenost ove izuzetne građevine.Dakle, iako je podudarnost između geografske širine Keopsove piramide i brzine svjetlosti zanimljiva, ona je vjerovatno samo slučajnost. Ipak, Velika piramida nastavlja da intrigira i inspirira ljude širom svijeta, ostavljajući nas da se pitamo o njenom pravom značenju i porijeklu.

Jedna od najpoznatijih priča koja kruži internetom je ta da je brzina svjetlosti u vakuumu upravo identična geografskoj širini Keopsove piramide

Keopsova piramida: Jedno od najfascinantnijih arheoloških čuda

Prva personalizovana mRNK vakcina protiv melanoma, koja ima potencijal da zaustavi i rak pluća, bešike i bubrega, testira se na pacijentima u Velikoj Britaniji. Ova vakcina djeluje tako što potiče tijelo da traži i uništava ćelije raka kako bi se spriječilo da se ta smrtonosna bolest vrati, a može da se prilagodi za svaku osobu u svega nekoliko sedmica, piše Independent. List navodi da je druga faza ispitivanja vakcine, u čijoj su proizvodnji učestvovali farmaceutski giganti Moderna i MSD, pokazala značajno smanjenje rizika od povratka raka kod pacijenata s melanomom, prenosi Nauka.rs.Sada je pokrenuta finalna treća faza ispitivanja, koju predvodi Univerzitetska koledž bolnica iz Londona (UCLH).Doktorica Heder Šo, koordinator u ispitivanju, izjavila je da vakcina ima potencijal da izliječi ljude oboljele od melanoma i da se testira kod drugih vrsta raka.Nova vakcina usmjerena je na to da pokrene imuni sistem kako bi se borio protiv specifične vrste kancera.Podaci iz druge faze ispitivanja, objavljeni u decembru prošle godine, pokazali su da su ljudi s melanomima, koji su dobili vakcinu zajedno s lijekom za imunoterapiju "Keytruda" od proizvođača MSD, imali 49 posto više šansi za preživljavanje, kao i manje šanse da im se vrati kancer nakon tri godine, u odnosu na pacijente koji su dobili samo lijek "Keytruda".Očekuje se da će treća faza ispitivanja uključiti do 1.100 ljudi.

Personalizovana mRNK vakcina ima potencijal da izliječi ljude oboljele od ovog raka kože

Testira se vakcina protiv melanoma: Počela treća faza kliničkih ispitivanja

Naučnik Ros Felovers (Ross Fellowes) tvrdi da je razotkrio uzrok ‘faraonove kletve‘ za koju se vjeruje da je ubila više od 20 ljudi koji su otvorili grobnicu kraljaTutankamona 1922. godine, piše Daily Mail.&nbsp;<h2>Objašnjivi biološki razlog</h2>U drevnom egipatskom natpisu prijeti se smrću od bolesti koju nijedan ljekar ne može dijagnosticirati svakome tko uznemiri kraljevske mumificirane ostatke, ali Fellowes sugerira da iza niza smrti postoji posve objašnjivi biološki razlog. Studija je naime utvrdila da je uzrok silnih smrti bilo trovanje radijacijom od prirodnih elemenata koji sadrže uranij i toksični otpad koji je namjerno stavljen u zapečaćeni trezor. Izloženost tvarima mogla je dovesti do određenih vrsta karcinoma, poput onog koji je oduzeo život arheologu Howardu Carteru prvoj osobi koja je ušla u Tutankamonovu grobnicu prije više od 100 godina. Teorija učinkovito, kako ističe Daily Mail, dokazuje da je grobnica doista bila ‘prokleta‘, iako na namjeran, biološki način, a ne na nadnaravan kako su sugerirali neki stari egiptolozi. Carter je umro 1939. vjerojatno od srčanog udara nakon duge borbe s Hodgkinovim limfomom koji utječe na imunološki sistem tijela koji se bori protiv bakterija, a radijacijsko trovanje smatra se, jedan je od uzrok tog raka. Lord Karnarvon&nbsp; (Carnarvon), jedan od ljudi koji su također hodali kroz grobnicu, umro je od trovanja krvi pet mjeseci nakon otkrića. Prvo su ga izboli komarci, a onda kada se još porezao na tom mjestu žiletom, uslijedilo je trovanje krvi. <h2>Kratki nestanak struje</h2>Ubrzo nakon što je grobnica otvorena, došlo je do kratkog nestanka struje i sva svjetla u cijelom Kairu su se ugasila. Karnarvonov sin također je izvijestio da je njegov pas zavijao i iznenada pao mrtav. Ostali ljudi koji su učestvovali u iskapanju umrli su od niza bolesti; asfiksije, moždanog udara, dijabetesa, zatajenja srca, upale pluća, trovanja, malarije i izloženosti rendgenskim zrakama. Svi su umrli u svojim 50-ima. Britanski egiptolog Artur Vajgal (Arthur Weigall) koji je također prisustvovao otvaranju grobnice te je bio optužen za poticanje ‘mita’ o prokletstvu umro je od raka u 54. godini života. Međutim, natpisi pronađeni u drugim grobovima diljem Egipta sugeriraju da se već tada znalo za te otrovne elemente. Studija, objavljena u Journal of Scientific Exploration, objašnjava da su visoke razine radijacije također dokumentirane u ruševinama grobnica Starog kraljevstva, na dvije lokacije u Gizi i u nekoliko podzemnih grobnica u Saqqari. Isti zaključak vrijedi i za Ozirisovu grobnicu u Gizi. Fellowes je primijetio da je "intenzivna radioaktivnost povezana s dvije kamene škrinje, posebno njihova unutrašnjost". Profesor Robert Temple primijetio je da su škrinje napravljene od bazalta, utvrdivši da su one ‘bile točkasti izvor zračenja, za razliku od općih tragova prirodnih razina radona iz okolne vapnenačke podloge". Druge su studije izravno mjerile plin radon na raznim mjestima u grobnicama u Saqqari. Plin radon je nusprodukt raspada uranija. Ambijentalne koncentracije radona identificirane su na šest lokacija u ruševinama Sakare. Tisuće posuda iskopanih ispod Stepenaste piramide 1960-ih sadržavale su do 200 tona neidentificiranih tvari koje tek treba identificirati, što sugerira da su toksini bili zakopani s mumificiranim ostacima. <h2>Prirodna pozadina</h2>"Prijavljena jaka radijacija (poput radona) u ruševinama grobnica što se ne baš čvrsto pripisuje prirodnoj pozadini matične stijene. Međutim, razine su neuobičajeno visoke i lokalizirane, što nije u skladu sa karakteristikama vapnenačke podloge, već implicira neki drugi neprirodni izvor", rekao je Fellowes. Carterova grupa pronašla je stepenice koje su vodile do Tutankamonove grobnice 4. studenog 1922. i provela nekoliko mjeseci katalogizirajući predvorje. Tim je otvorio grobnu komoru i otkrio sarkofag u veljači sljedeće godine. Grobnica se smatra jednom od najraskošnijih otkrivenih u povijesti, ispunjena dragocjenim predmetima koji su pomogli mladom faraonu na njegovom putovanju u zagrobni život. Riznica grobnih predmeta uključivala je 5000 predmeta uključujući pogrebne cipele od punog zlata, kipove, igre i čudne životinje. Mala veličina Tutankamonove grobne komore, s obzirom na njegov položaj u egipatskoj historiji, godinama je zbunjivala stručnjake. Carteru i njegovom timu trebalo je 10 godina da ‘očiste‘ grobnicu od blaga. Dječak kralj bio je egipatski faraon iz 18. dinastije, a vladao je između 1332. godine i 1323. godine prije Krista. Bio je Eknatonov sin i preuzeo je prijestolje u dobi od devet ili deset godina. Kad je postao kralj, oženio se svojom polusestrom Ankhesenpaaten. Umro je u dobi od oko 18 godina, a uzrok smrti nije poznat. Mladi kralj je, međutim, imao niz zdravstvenih problema jer su mu roditelji bili brat i sestra. Rekonstrukcija njegova lica i tijela pokazala je svijetu uvid u to od kakvih je bolesti mogao patiti. Imao je vrlo izbačene prednje zube, skvrčeno stopalo i ‘djevojačke‘ bokove, prema najdetaljnijem pregledu ostataka staroegipatskog faraona ikada. Oslanjao se na štapove za hodanje tijekom svoje vladavine u 14. stoljeću prije Krista, tvrde istraživači. Virtualna autopsija, sastavljena od više od 2000 računalnih skeniranja, provedena je u kombinaciji s genetskom analizom Tutankamonove obitelji, koja podupire dokaze da su njegovi roditelji bili brat i sestra. Znanstvenici vjeruju da je zbog toga imao fizička oštećenja izazvana hormonalnom neravnotežom. Različiti mitovi sugeriraju da je ubijen ili da je sudjelovao u sudaru kočije nakon što su pronađeni prijelomi na njegovoj lubanji i drugim dijelovima kostura. No nedavno su znanstvenici sugerirali da je faraon možda ipak umro od nasljedne bolesti.

Mala veličina Tutankamonove grobne komore, s obzirom na njegov položaj u egipatskoj historiji, godinama je zbunjivala stručnjake

Naučnik otkrio uzrok "faraonove kletve" koja je ubila sve koji su otvorili grobnicu

Južnokorejski naučnici uspjeli su da razviju hibridnu&nbsp;natrijum-jonsku bateriju&nbsp;velike snage, koja se može napuniti za samo nekoliko sekundi.&nbsp;Tim istraživača Korea Advanced Institute of Science and Technology (KAIST) integrirao je anodne materijale, koji se obično koriste u baterijama, s katodama koje odgovaraju superkondenzatorima.Takva kombinacija bateriji je omogućila visok kapacitet skladištenja električne energije i brz ritam&nbsp;punjenja&nbsp;i pražnjenja.Dobivena baterija, s novorazvijenom anodom i katodom i visokoefikasnom ćelijom, je hibridni natrijum-jonski uređaj za skladištenje energije, koji prevazilazi gustinu energije&nbsp;komercijalnih litijum-jonskih baterija, piše&nbsp;EurekAlert.

Kombinacija bateriji je omogućila visok kapacitet skladištenja električne energije

Razvijena hibridna baterija velike snage: Napuni se za par sekundi

Bolesti koje prenose komarci šire se po svijetu, a posebno u Evropi usljed klimatskih promjena, tvrdi profesorica Rejčel Lou, istraživačica pri Katalonskom institutu za istraživanje i napredne studije (ICREA).<h2>Prevalenca se značajno povećala</h2>Ona je upozorila da će se epidemije bolesti koje prenose komarci proširiti na trenutno nezahvaćene dijelove sjeverne Evrope, Azije, Sjeverne Amerike i Australije u narednih nekoliko decenija, piše Gardijan.Komarci šire bolesti kao što su malarija i denga groznica, čija se prevalenca značajno povećala u posljednjih 80 godina pošto im je globalno zagrijavanje omogućilo toplije i vlažnije uvjete.- Globalno zagrijavanje zbog klimatskih promjena znači da vektori bolesti koji prenose i šire malariju i dengu mogu da nađu dom u više regiona, s izbijanjem epidemije u oblastima gdje je vjerovatno da će ljudi biti imunološki naivni, a sistemi javnog zdravlja nepripremljeni - rekla je Lou.Naučnica je istakla da će duža ljeta povećati sezonski okvir za širenje bolesti koje prenose komarci kao i da će biti sve teže boriti se s epidemijama ovih bolesti, piše Tanjug.rs.Denga se prvenstveno pojavljivala u tropskim i suptropskim regionima, a duže vruće sezone i rjeđi mrazevi doveli su do toga da je postala najbrže širena virusna bolest koju prenose komarci na svijetu, a sve više raste u Evropi.<h2>Klimatske promjene</h2>Azijski tigrasti komarac prenosi groznicu denga i od 2023. godine je zabilježen u 13 evropskih zemalja, uključujući Italiju, Francusku, Španiju, Maltu, Monako, San Marino, Gibraltar, Lihtenštajn, Švicarsku, Njemačku, Austriju, Grčku i Portugal.- S obzirom na to da se klimatske promjene čine tako teškim za rješavanje, možemo očekivati da ćemo vidjeti više slučajeva i vjerovatno smrtnih slučajeva od bolesti kao što su denga i malarija širom kontinentalne Evrope. Moramo da predvidimo izbijanje i prijeđemo na ranu intervenciju kako bismo spriječili pojavu bolesti - ocijenila je Lou.

Azijski tigrasti komarac prenosi denga groznicu i od 2023. godine je zabilježen u 13 evropskih zemalja

Šire se bolesti koje prenose komarci: Malarija i denga groznica posebno prijete u Evropi

Još jedan tim tajkonauta koji je Kina poslala na svemirsku stanicu u Zemljinoj orbiti ostvario je cilj, javlja Anadolija.Prema saopštenju Kineske agencije za svemirski program (CMSA), svemirski šatl Shenzhou-14, koji prevozi tajkonaute Ji Guangfua (Yi), Li Čonga (Conga) i Li Guangsua, pristao je na osnovni modul svemirske stanice.Šatl je stigao do stanice nakon putovanja koje je trajalo oko šest sati.Tajkonauti su potom prošli od šatla do modula i ušli u svemirsku stanicu.Novi tim susreo se u orbiti s tajkonautima Tangom Hongboom, Tangom Shingcieom i Jiangom Šinlinom (Shinlinom), koji rade na stanici već pet mjeseci.Nakon što dvije grupe završe primopredaju dužnosti u roku od pet dana, stari tim će se vratiti na Zemlju.Timovi kineskih tajkonauta u svemirskoj stanici provode razne naučne eksperimente i testiranja.

Šatl je stigao do stanice nakon putovanja koje je trajalo oko šest sati

Šatl Shenzhou-14 s kineskim tajkonautima pristao na svemirsku stanicu

Svijet ostaje bez čokolade, upozorili su naučnici. Razlog za to je virus CSSVD koji se ekstremno brzo širi i prijeti da ugrozi zdravlje stabala kakaovca, od koga se dobiva kakao, navodi se studiji stručnjaka sa Univerziteta Teksasa u Arlingtonu. Skoro 50 posto čokolade potheče sa kakaovca iz zapadnoafričkih zemalja Gane i Obale Slonovače. Zastrašujući virus, koji prenose štitaste vaši, već je napao kakaovac u Gani. Riječ je o najvećoj prijetnji za globalne zalihe čokolade jer je CSSVD uspio da uništi između 15 i 50 posto prinosa, piše Telegraf.rs.- Virus je prava prijetnja za globalne zalihe čokolade. Pesticidi ne pomažu u borbi protiv štitastih vaši, pa farmeri moraju sami da spriječe širenje virusa tako što će sjeći ugrožene grane. Uprkos tome, Gana je izgubila više od 254 miliona stabala kakaovca posljednjih godina - rekao je Benito Čen-Šarpentije, profesor matematike Univerziteta u Teksasu i autor studije o virusu kakaa.Postoji mogućnost borbe protiv virusa pomoću vakcina, ali su one mnogo skupe. Zbog toga su on i njegove kolege s nekoliko univerziteta iz SAD i Gane razvile su novu strategiju - koriste matematičke podatke da utvrde kolika bi trebala da bude udaljenost između vakcinisanih stabala da bi se spriječilo širenje virusa.Tim je napravio dva različita tipa modela koji omogućava stvaranje zaštitnog sloja između vakcinisanog i nevakcinisanog drveća.- Iako još eksperimentišemo, ovi modeli mogu da pomognu farmerima da zaštite svoja imanja. To je dobro za farmere, ali i za našu globalnu zavisnost od čokolade - rekao je Čen-Šarpentije.

Riječ je o najvećoj prijetnji za globalne zalihe čokolade jer je CSSVD uspio da uništi između 15 i 50 posto prinosa

Hoćemo li ostati bez čokolade: Zastrašujući virus uništava kakao

Kada pomislimo na planetu na kojoj potencijalno buja život, vjerovatno nam prvo na pamet padne nebesko tijelo kojim dominiraju plava i zelena boja. No naučnici se s time ne slažu te smatraju da bismo, pri potrazi za vanzemaljskim životom, trebali potražiti ljubičaste planete.Iako se ideja čini čudnom, njen temelj zapravo počiva na Zemaljskoj biologiji. Naša planeta je zelena zbog hlorofila, zelenog pigmenta u biljkama. No, fotosintetske bakterije koje žive u uvjetima slabog osvjetljenja su obično ljubičaste boje kako bi maksimalno iskoristile infracrveno zračenje.- Ljubičaste bakterije mogu napredovati u širokom rasponu uvjeta, što ih čini jednim od najboljih kandidata za vrstu života koja bi mogla dominirati raznim svjetovima. A zbog crvenih zvijezda bi mogle imati jako povoljne uvjete za fotosintezu - kaže astrobiologinja Ligia Fonseka Koeljo (Fonseca Coelho) s Instituta Carl Sagan na Univerzitetu Kornel u SAD, a prenosi Science Alert.<h2>Crveno i žuto sunce</h2>Naše Sunce spada u spektralnu klasu žutog patuljka. Njegova svjetlost je zapravo bijele boje, ali zbog pozicije na obzoru i raspršenja svjetlosti izgleda žuto (ponekad i narandžasto ili crvenkasto), pše Index.hr.Kada se približi kraju života, Sunce će ekspandirati u divovsku crvenu zvijezdu, navodi NASA. Toliko će narasti da će doslovce progutati Merkur i Veneru, a možda i Zemlju. No, do toga je dalek put. Sunce bi trebalo žariti i paliti još nekih 5 milijardi godina prije nego što se, nakon faze širenja, smanji i postane bijeli patuljak.Bijeli patuljak zapravo opisuje konačni stadij zvijezda male mase, među kojima je i Sunce. Iako je ono sada milion puta veće od Zemlje, bijeli patuljci su otprilike veličine naše planete.No, Sunce ne spada u najzastupljenije zvijezde u našoj galaksiji. Najviše ima onih manjih i crvenijih koje emitiraju manje topline i svjetlosti. Crveni patuljci čine skoro 75 posto svih zvijezda u Mliječnoj stazi, stoga postoji velika šansa da se vanzemaljski život razvije na egzoplanetu koji kruži oko "crvenog sunca".<h2>Prikupljali razne bakterije</h2>Naučnici s Instituta Carl Sagan su stoga krenuli katalogizirati različite oblike života kako bi utvrdili na koji način bi se oni mogli razvijati u okruženju crvenog patuljka te kako bismo ih mi percipirali, odnosno uočili izdaleka.Hlorofil na Zemlji nije prisutan samo u biljkama, također ga imaju cijanobakterije (najstariji fotosintetski organizmi na Zemlji). To nije slučajno. Hlorofil se nalazi u hloroplastu, a smatra se da su hloroplasti nastali iz drevnih cijanobakterija koje su ušle u endosimbiozu sa ćelijom i preuzele ćelijsku ishranu fotosintezom.No oko zvijezda s različitim svjetlosnim uvjetima mogao bi se razviti drugačiji oblik života. Stoga su Koeljo i njene kolege prikupili više od 20 vrsta bakterija koje prikupljaju svjetlosnu energiju putem pigmenta karotenoida.Ovi organizmi dobro napreduju na crvenom i infracrvenom svjetlu, upotrebljavajući bakterioklorofile koji apsorbiraju valne duljine svjetlosti koje ne koriste biljke ili cijanobakterije te ne proizvode kisik.<h2>"Ljubičasta bi mogla biti nova zelena"</h2>Stručnjaci su mjerili pigmente različitih bakterija i kreirali modele vanzemaljskih svjetova s različitim površinskim i atmosferskim uvjetima. U svim su slučajevima bakterije prouzročile stvaranje intenzivne nijanse svjetlosti na planeti koje bi se potencijalno mogle otkriti izdaleka.Mikrobi zbog karotenoida, ovisno o vrsti bakterije, mogu biti više narandžasti, crvenkasti ili smeđi. Bogata populacija takvih bakterija mogla bi obojiti egzoplanetu u hladnije nijanse, što bi predstavljalo naznaku postojanja nekog oblika fotosinteze.- S obzirom na to da ljubičaste bakterije mogu napredovati u tolikom rasponu različitih uvjeta, lako je zamisliti da bi na mnogim udaljenim svjetovima ljubičasta mogla biti nova zelena - kazala je astrobiologinja Lisa Kaltenegger, direktorica Instituta Carl Sagan.

Oko zvijezda s različitim svjetlosnim uvjetima mogao bi se razviti drugačiji oblik života

Naučnici smatraju da vanzemaljski život treba tražiti na ljubičastim, a ne zelenim planetama

Istražujući sve rasprostranjeniju upotrebu uređaja koji emitiraju plavo svjetlo (pametni telefoni, tableti i TV uređaji), naučnici su zaključili da se njegov loš utjecaj na zdravlje javlja zato što se umjetnom svjetlu izlažemo navečer, kad bismo trebali spavati, i to u mraku.<h2>Biološki sat</h2>Čovjekov biološki sat podešava se u skladu s izmjenama dana i noći. Zato, ako noću ostajemo budni gledajući u umjetno svjetlo, ono će oslabiti stvaranje melatonina i poremetiti rad biološkog sata pa tako i potaknuti razvoj niza smetnji i bolesti. Osim učestalih glavobolja i nesanice, pokazalo se da oštećuje vid, slabi imunitet, pamćenje i koncentraciju te povećava rizik od bolesti srca. Svakodnevno, višesatno izlaganje plavom svjetlu s ekrana, koje ometa proizvodnju melatonina, dovodi se i u vezu s većim rizikom od pretilosti te tako i od dijabetesa tipa 2, tvrde naučnici s Harvarda. Ispitanicima koji su svakog dana sve kasnije odlazili na počinak, a prije spavanja bili izloženi umjetnom plavom svjetlu, postepeno je rastao i nivo glukoze u krvi. - Utvrđeno je i da im je smanjena proizvodnja leptina, hormona zaduženog za osjećaj sitosti, zbog čega su se sve više prejedali i doveli se u stanje predijabetesa - tvrde stručnjaci s uglednog Univerziteta. Televizor i mobitel ne drže se u spavaćoj sobi, a na spavanje treba ići najkasnije u 23 sata. Nakon 20 minuta gledanja u ekran, bilo danju ili noću, skrenite pogled i odmorite oči desetak minuta. <h2>Korisna vježba</h2>Zagledajte se u predmet udaljen sedam metara. Ako nastavljate s gledanjem u ekran, ponovite vježbu. Svjetlost sa mobitela ili laptopa može negativno utjecati na mozak, poremetiti spavanje, izazvati nesanicu i narušiti memoriju.

Osim učestalih glavobolja i nesanice, pokazalo se da oštećuje vid, slabi imunitet, pamćenje i koncentraciju

Stručnjaci s Harvarda istraživali: Zašto je opasno stalno gledanje u mobitel

NASA je prvi put u pet mjeseci primila smislene podatke sa sonde Voyager 1. Letjelica je lansirana 1977. godine te je prije desetak godina napustila heliosferu i ušla u međuzvjezdani prostor. Heliosfera se može smatrati područjem dosega Sunčeva magnetskog utjecaja ili čak proširenom Sunčevom atmosferom u kojoj se, donekle zaštićeni od kozmičkoga zračenja, nalaze svi poznati planeti Sunčeva sustava.<h2>Tehnički problem</h2>Nekih 46 godina nakon lansiranja Voyager 1 je počeo prema Zemlji slati čudne podatke. Sada je od Zemlje udaljen oko 24 milijarde kilometara, odnosno radi se o letjelici koja je "zakoračila" u najudaljenije dijelove svemira do sada.Najnoviji tehnički problem na Voyageru 1 pojavio se u novembru 2023., kada je podsistem podataka o letu (flight data system, FDS) počeo slati zbrkani ponavljajući kod. Ovaj sistem prikuplja informacije sa znanstvenih instrumenata letjelice i spaja ih s inženjerskim podacima koji pokazuju njen trenutni status. Kontrola misije na Zemlji prima te podatke u binarnom kodu - nizu jedinica i nula. No u novembru su krenuli problemi. Sonda je i dalje slala stabilan radijski signal, ali podaci nisu imali nikakvog smisla. Naime, izgleda da je došlo do oštećenja na oko 3 posto memorije FDS-a, zbog čega uključivanje i isključivanje sistema u novembru 2023. nije riješilo poteškoće. NASA smatra da se većina oštećenja nalazi na jednom čipu u memorijskom sistemu. Inženjeri su u martu FDS-u poslali takozvanu naredbu "poke" koja mijenja određene memorijske adrese. Nakon što su primili odgovor, stručnjaci su primijetili da jedan dio sistema prikazuje čudna očitanja. Činilo se da su u krivom formatu, a inženjer iz tima ih je uspio dekodirati. Zbrkani signal je sadržavao očitanje cijelog memorijskog sistema FDS-a. Voyagerov tim ga je usporedio s onim koji su zaprimili prije nastanka problema i uspio locirati izvor kvara, navodi NASA.Budući da se čip nikako nije mogao popraviti, stručnjaci su odlučili zaobići problem, odnosno na drugom mjestu pohraniti kod s čipa. S obzirom na to da nisu mogli pronaći dovoljno veliku lokaciju za cijeli kod, podijelili su ga u segmente i pohranili ga na različita mjesta unutar sistema podataka o letu. NASA-in tim je 20. aprila primio prve smislene podatke o statusu sistema Voyagera 1, koji ukazuju na to da letjelica sada ispravno funkcionira. - Danas je bio sjajan dan za Voyager 1. Ponovo komuniciramo sa svemirskom letjelicom - rekla je Linda Spilker iz NASA-e, a prenosi CNN.<h2>Tri generatora</h2>Letjelice Voyager 1 i Voyager 2 su prvobitno bile dizajnirane da traju pet godina, no njihov životni vijek je mnogo duži. Sada putuju neistraženim kozmičkim područjem duž vanjskih dijelova Sunčevog sustava. Pokreću ih tri radioizotopska termoelektrična generatora, odnosno uređaji koji pretvaraju toplinu iz radioaktivnog raspada plutonija u električnu energiju.NASA navodi da Voyager 1 ima dovoljno goriva da njegovi instrumenti rade još najmanje godinu. Obje sonde su u međuzvjezdanom prostoru i jedine su svemirske letjelice koje su ikada funkcionirale izvan heliosfere. Voyager 2 radi dobro, sada je od nas udaljen više od 20,3 milijarde kilometara.&nbsp;

Letjelica je lansirana 1977. godine te je prije desetak godina napustila heliosferu i ušla u međuzvjezdani prostor

NASA nakon 5 mjeseci primila smislene podatke s najudaljenije letjelice: Danas je bio sjajan dan

Milioni ljudi iz čitavog svijeta svake godine okupe se na Dan planete Zemlje da proslave pokret zaštite životne sredine.Događaj je započeo 1970. godine u Sjedinjenim Američkim Državama, a sada se obilježava širom svijeta.<h2>Šta je Dan planete Zemlje i kada je</h2>Dan planete Zemlje je svjetski događaj s ciljem da se istakne važnost zaštite životne sredine.Održava se 22. aprila svake godine. Osnovali su ga 1970. godine Gejlord Nelson, američki senator i ekolog, i Denis Hejs, diplomant na Harvardskom univerzitetu.Obojica su bila zabrinuta zbog štete po životnu sredinu u Sjedinjenim Američkim Državama, poput one koju je izazvalo veliko izlijevanje nafte 1969. godine u Santa Barbari, u Kaliforniji, piše BBC.Oni su osmislili Dan planete Zemlje kao način da angažuju javnost i da zelene teme uvedu na nacionalni dnevni red.Za prvi Dan planete Zemlje na ulice je izašlo 20 miliona ljudi širom SAD.On je postao svjetski događaj 1990. godine, a sada u njemu učestvuje više od milijardu ljudi svih godišta u skoro 200 zemalja, prema tvrdnji organizatora.- Proslavljanje Dana planete Zemlje često je prva ekološka akcija za mnoge ljude - kaže predsjednica Earthday.org Ketlin Rodžers.<h2>Šta se sve dešava na Dan planete Zemlje 2024.</h2>Tema za 2024. „Planeta protiv plastike“ želi da ukaže na štetu koju zagađivanje plastikom čini po zdravlje ljudi i planete.Prethodni događaji pokrili su širok dijapazon ekoloških problema, od klimatskih promjena i čiste energije do zaštite životinjskih vrsta i prednosti sadnje drveća.Ovogodišnja tema stiže pred historijski sporazum UN-a o plastici, koji se očekuje da će biti postignut do kraja 2024. godine.Više od 50 zemalja, među njima i Velika Britanija, pozvalo je na okončanje zagađivanja plastikom do 2040. godine.Ali organizatori Dana planete Zemlje žele da odu dalje od toga i pozivaju na 60 posto smanjenja proizvodnje sve plastike do 2040. godine.Organizatori preporučuju da ljudi volontiraju na događaju čišćenja ili da saznaju više o šteti koju čini zagađenje plastikom.<h2>Šta je postigao&nbsp;</h2>U roku od nekoliko godina poslije prvog Dana planete Zemlje 1970. godine osnovana je američka Agencija za zaštitu životne sredine i usvojeno je ili značajnije pojačano nekoliko zakona o životnoj sredini - kao što je Zakon o čistom zraku.U skorašnje događaje spadali su sađenje miliona drveća, podrška farmerima s održivim poljoprivrednim praksama i započinjanje projekata opismenjivanja o klimi širom svijeta.Neki posmatrači također navode važnost Dana planeta Zemlje u dovođenju ekoloških pitanja na nacionalni i internacionalni dnevni red.- Uz gomilu problema koji guraju naše ekološke izazove na dno liste prioriteta u društvu, događaji kao što je Dan planete Zemlje podsjećaju nas na dugoročnu cijenu kratkoročnih politika - kaže Ivo de Bur, bivši šef UN-a za klimu.Dan planete Zemlje je 2016. godine simbolično izabran za zvanično potpisivanje revolucionarnog Pariskog klimatskog sporazuma, koji je postignut krajem 2015. godine.Bilo je to prvi put da su se zemlje svijeta kolektivno složile oko ciljeva za pokušaj ograničavanja globalnog zagrijavanja.<h2>Šta kritičari kažu&nbsp;</h2>Neki kritičari upozoravaju da ova dostignuća stvaraju lažnu sliku o napretku.Mnogi ekološki pokazatelji - od globalne temperature do izumiranja vrste - mijenjaju se rapidno zbog ljudskih aktivnosti.Dosadašnji napori daleko su od zacrtanih ciljeva zaustavljanja ili preokretanja ovih trendova.Neki pojedinci i kompanije također su optuženi da koriste Dan planete Zemlje kao priliku da netačno promovišu vlastita ekološka dostignuća, a da nisu doveli do pravih promjena koje su potrebne.To je pojava poznata kao „zeleno pranje".Naprimjer, aktivistkinja Greta Tunberg je tvitovala 2022. godine da se Dan planete Zemlje „pretvorio u priliku da ljudi na vlasti izjavljuju 'ljubav' planeti, dok je istovremeno uništavaju maksimalnom brzinom".- Mi svi znamo da se zeleno pranje dešava i ono je izluđujuće. To nije problem koji smo mi stvorili, ali znamo da se Dan planete Zemlje koristi cinično među nekim kompanijama da bi zloupotrijebile etos održivosti u vlastitu korist. Vlade moraju da poduzmu oštre korake i ostvare se na sve kompanije ili industrije koje lažu potrošače - rekla je za BBC Rodžers, organizatorica Dana planete Zemlje.

Tema za 2024. „Planeta protiv plastike“ želi da ukaže na štetu koju zagađivanje plastikom čini po zdravlje ljudi i planete

Dan planete Zemlje: Podsjeća nas na dugoročnu cijenu kratkoročnih politika

H5N1 je patogen gripe koji će najvjerovatnije izazvati novu pandemiju u bliskoj budućnosti, smatraju vodeći naučnici. Međunarodna anketa, koja će biti objavljena sljedećeg vikenda, otkrit će da 57 posto epidemiologa smatra da će soj virusa gripa biti uzrok sljedećeg globalnog izbijanja smrtonosne zarazne bolesti, prenio je "Guardian".- Svake zime se javlja gripa. Ove epidemije možemo da opišemo kao male pandemije. One su manje-više kontrolisane jer različiti sojevi koji ih uzrokuju nisu dovoljno virulentni, ali to neće nužno biti slučaj zauvijek - upozorio je Džon Salmanton-Garsija, naučnik sa Univerziteta u Kelnu, piše Euronews.rs.Prošle sedmice, Svjetska zdravstvena organizacija izrazila je zabrinutost zbog alarmantnog širenja soja gripe H5N1 koji izaziva milione slučajeva ptičije gripe širom svijeta, podsjeća "Guardian".Ova epidemija je počela 2020. godine i dovela je do smrti ili ubijanja desetina miliona živine, a također je uništila milione divljih ptica i nedavno se ovaj soj javio i kod sisara, što može da predstavlja opasnost po zdravlje ljudi.

Ovaj soj javio i kod sisara, što može da predstavlja opasnost po zdravlje ljudi

Svjetska zdravstvena organizacija zabrinuta: Ptičija gripa može izazvati novu pandemiju

Kada je NASA-ina letjelica New Horizons 2015. na površini Plutona snimila neobičnu geografsku formaciju u obliku srca, proradila je znatiželja naučnika. Nije ih toliko zaintrigirao oblik formacije (samo nas Zemljane on asocira na srce), već veličina, boja i druga geografska obilježja. Stručnjaci smatraju da su napokon riješili tu misteriju.- Prije New Horizonsa svi su mislili da je Pluton glatka lopta, odnosno potpuno ravan. No sada znamo da se na njemu nalaze različiti krajolici - kazao je Tangaj Bertrand, planetarni naučnik iz NASA-e.<h2>Neobično područje</h2>Naučnici s Univerziteta Bern u Švicarskoj i Univerziteta Arizona u SAD su putem simulacija istražili porijeklo Sputnik Planitije, zapadnog dijela srca koji podsjeća na oblik suze. Utvrdili su da je u davnoj prošlosti vjerovatno došlo do kataklizmičkog događaja koji je formirao to područje, odnosno da je u Pluton udarilo ogromno tijelo promjera oko 640 kilometara.Područje u obliku srca se zapravo naziva Tombaugh Regio. Pobudilo je znatiželju naučnika jer je prekriveno materijalom koji reflektira više svjetla od okoline, zbog čega je značajno svjetlije boje, piše Index.hr.Tu je još jedna geografska zanimljivost. Sputnik Planitia pokriva područje od otprilike 1200 x 2000 kilometara, što je jednako četvrtini Evrope. Interesantno je da je to područje otprilike 4 kilometra niže od većine Plutonove površine.<h2>Drugačiji sastav</h2>- Dok se velika većina Plutonove površine sastoji od metanskog leda i njegovih derivata, Planitia je pretežno ispunjena dušikovim ledom koji se vjerovatno nakon udara brzo nakupio zbog niske nadmorske visine - rekao je planetarni naučnik Hari Balantine (Harry Ballantyne), naučni saradnik na Univerzitetu Bern.Istočni dio srca je također prekriven sličnim, ali mnogo tanjim slojem dušikovog leda, čije je porijeklo još nepoznato, no vjerovatno je povezano sa Sputnik Planitijom.Gdje je završilo tijelo koje je udarilo u PlutonIzduženi oblik Sputnik Planitije i njen položaj na ekvatoru ukazuju na to da se radilo o kosom, a ne okomitom udaru. Da je udar bio drugačiji, nastao bi simetričniji oblik.- Plutonova jezgra je toliko hladna da se stijenje nije otopilo prilikom udarca. Zbog kuta udara i male brzine jezgra udarnog tijela nije potonula u Plutonovu jezgru, već je ostala netaknuta - rekao je Balantine. Dakle, negdje ispod površine Sputnik Planitije se nalazi ostatak jezgre drugog masivnog tijela, koje Pluton nikada nije sasvim "probavio".<h2>Nema podzemnog okeana</h2>Ovakav snažan udar se vjerovatno dogodio vrlo rano u Plutonovoj povijesti. No, postoji jedan problem. Gigantska depresija poput Sputnik Planitije je trebala tokom vremena zbog zakona fizike polako "plutati" prema polu patuljaste planete jer ima manju masu od svoje okoline. Ipak, ostala je blizu ekvatora.Prijašnje teorije su ukazivale na mogućnost postojanja podzemnog okeana koji je gurao Sputnik Planitiju prema ekvatoru. Nova studija nudi alternativno objašnjenje. Prema simulacijama je nakon udara došlo do stvaranja viška mase koji može objasniti migraciju prema ekvatoru bez potrebe uvođenja podzemnog okeana.<h2>Pluton je ogromna zemlja čuda</h2>Naučnici smatraju da bi ova nova teorija o nastanku srca na Plutonu mogla i rasvijetliti tajanstveno porijeklo samog patuljastog planeta. Još nam nije sasvim poznato kako je tačno nastao Pluton s obzirom na to da se nalazi na rubu Sunčevog sistema i da ga je izbliza proučila samo misija New Horizons.- Pluton je ogromna zemlja čuda jedinstvene i fascinantne geologije, tako da su uvijek dobrodošle kreativnije hipoteze koje objašnjavaju tu geologiju. No, da bismo saznali pravu istinu, moramo doći do više informacija o podzemnom dijelu Plutona. To možemo postići samo ako u njegovu orbitu pošaljemo svemirsku letjelicu s radarom - rekla je Kelsi Singer iz misije New Horizons.

Pluton je ogromna zemlja čuda jedinstvene i fascinantne geologije

Riješena misterija Plutonovog srca: Površina jednaka četvrtini Evrope

Tim istraživača s Univerziteta Kalifornije u Riversajdu (UCR) razvio je novu platformu za RNK vakcinu koja bi mogla da štiti od svih sojeva nekog virusa i to sa samo jednom dozom. Također, mogla bi da se daje i bebama i osobama čiji je imunosistem oslabljen, navedeno je u saopćenju Univerziteta.Svake godine, objašnjavaju, istraživači se trude da predvide četiri soja influence koji će biti dominantni u sezoni gripa, kako bi se razvile vakcine. Slično je i s vakcinama za COVID-19.<h2>Univerzalna vakcina</h2>Nova strategija eliminisala bi potrebu da se stvaraju sve te različite vakcine, jer gađaju dio genoma virusa koji je zajednički za sve sojeve virusa, navodi se. Novu vakcinu, njen način rada i demonstraciju efikasnosti na miševima opisali su u studiji objavljenoj u Proceedings of the National Academy of Sciences.- Ono što želim da naglasim kod ove strategije za vakcine je što bi bila široka. Mogla bi da se koristi za bilo koji broj virusa, bila bi efikasna protiv bilo koje njegove varijante i sigurna za najširi spektar ljudi. Ovo bi mogla da bude univerzalna vakcina za kojom tragamo - rekla je Rong Haji, virusolog sa UCR i autor studije, piše Nauka.rs.Tradicionalno je da vakcine imaju mrtve ili modifikovane žive verzije virusa. Imunosistem tijela prepoznaje protein u virusu i sprema odgovor. To dovodi do stvaranja T-ćelija koje napadaju virus i zaustavljaju njegovo širenje. Također stvara „sjećanje“ B-ćelija koje treniraju imunosistem da se brani od budućih napada, objašnjavaju sa UCR.<h2>Denga, SARS, COVID</h2>Nove vakcine također koriste živu, modifikovanu verziju virusa. Međutim, ne zavisi od toga kako vakcinisano tijelo ima ovaj tradicionalni odgovor, koji onemogućava davanje tradicionalnih vakcina bebama i ugroženima.- Domaćin, osoba ili miš, proizvest će male posredne RNK kao odgovor na infekciju virusom. Ove RNK će srušiti virus – rekao je Šouvej Ding, profesor mikrobiologije na UCR i glavni autor studije.Kada su testirali ovu strategiju, oni su to radili s virusom nodamura i na mutiranim miševima bez T i B ćelija. S jednom injekcijom oni su zaštitili miševe od smrtonosne doze na najmanje 90 dana.- Virusi mutiraju u regionima koji nisu zahvaćeni tradicionalnom vakcinom. Međutim, mi gađamo cijeli genom sa hiljadama RNK, od toga ne mogu da pobjegnu – rekla je Rong Haji.- Ima nekoliko dobro poznatih patogena – denga, SARS, COVID. Svi oni imaju slične viralne funkcije. Ova strategija mogla bi da se lako primijeni na ove viruse – rekao je Ding.

Bila bi efikasna protiv bilo koje njegove varijante i sigurna za najširi spektar ljudi

Naučnici na tragu vakcine koja bi mogla štititi od svih sojeva virusa: Sigurna i za bebe

Na Antarktiku, na planini Erebus, postoji vulkan koji izbacuje male količine zlata, otprilike 80 grama dnevno.Ovaj fenomen je otkriven 1991. godine od američkih geologa, a sada je ponovo aktivan. Vrijednost zlata koje izbacuje vulkan iznosi oko 6.000 dolara dnevno, iako tačna cijena varira u zavisnosti od kvaliteta zlata i drugih faktora.Filip Kajl s Instituta za rudarstvo i tehnologiju Novog Meksika u Sokoru opisuje zlatne naslage kao geološki kuriozitet. On objašnjava da lava koja izlazi iz planine Erebus nosi sa sobom vreli plin koji sadrži zlato i druge materijale koji isparavaju na visokim temperaturama, piše 24sedam.rs.Kada se taj plin hladi u kontaktu sa zrakom, materijali kao što su cink i bakar izdvajaju se na površini, dok Kajl sugerira da se zlato može kristalisati na površini lave dok plin izlazi. Ovaj proces se odvija unutar metar ili dva od vruće lave.Iako sam plin sadrži premalo zlata da bi formirao kristale u zraku, čestice zlata mogu se povećavati tokom nekoliko minuta ili sati prije nego što se izbace u atmosferu, s obzirom na relativno sporu emisiju plina na planini Erebus. Ovo istraživanje je prenio. New Scientist.

Lava koja izlazi iz planine Erebus nosi sa sobom vreli plin koji sadrži zlato i druge materijale koji isparavaju na visokim temperaturama

Znate li da se u lavi ovog vulkana nalazi zlato: Evo koliko grama dnevno izbaci 

Zlatari su se dugo bavili izazovom obrade zlata u finije oblike, što je sada dovelo do stvaranja revolucionarnog materijala - goldena. Riječ je o jednodimenzionalnom materijalu sastavljenom od samo jednog sloja atoma zlata. Slijedeći konvencije nauke o materijalima, naučnici su skovali naziv golden za tu inovaciju, koja pokazuje jedinstvena svojstva kojih zlato nema u svom trodimenzionalnom dvojniku.<h2>Prijašnji napori</h2>Ako materijal učinite izuzetno tankim, događa se nešto izvanredno - kao i s grafenom, ističe Šun Kašivaja (Shun Kashiwaya), naučnik za materijale sa Univerziteta Linköping u Švedskoj. Objašnjava da zlato može postati poluvodič kada se svede na debljinu sloja od tek jednog atoma.Uprkos prirodnoj tendenciji zlata da se skuplja,&nbsp;prijašnji napori da se stvori dvodimenzionalna konfiguracija nisu uspjeli, dajući višeatomske ploče ili monoslojeve neodvojive od drugih materijala. Napredak je, međutim, došao neočekivano za Kašivaju i njegov tim dok su eksperimentirali s drugim materijalom, električno vodljivom keramikom, titan silicij karbidom.- Počeli smo s električno vodljivom keramikom koja se zove titan silicij karbid, gdje je silicij u tankim slojevima. Onda je ideja bila premazati materijal zlatom kako bismo uspostavili kontakt. Ali kada smo komponentu izložili visokoj temperaturi, sloj silicija je zamijenjen zlatom unutar osnovnog materijala - objašnjava fizičar za materijale Lars Hultman sa Univerziteta Linköping.<h2>Supertanki slojevi</h2>Njihov izazov ležao je u izvlačenju supertankih slojeva zlata između slojeva titana i ugljika koji ga okružuju. Prevladavanje ove prepreke zahtijevalo je tehniku koja uključuje Murakamijev reagens, otopinu za obradu metala koja nagriza ugljik i boja čelik. Eksperimentirajući s različitim koncentracijama i vremenskim okvirima, uspješno su uklonili okolne materijale, ostavljajući zlatni sloj netaknutim, piše Zimo.hr.Međutim, proces je bio delikatan, zahtijevajući tamu kako bi se spriječilo oslobađanje cijanida iz nusprodukta navedene otopine. Osim toga, uveden je surfaktant (površinski aktivna tvar koja smanjuje napetost tekućine) kako bi se spriječilo uvijanje i nakupljanje zlatnog sloja.Dobiveni stabilni golden pokazuje svojstva poluvodiča, nudeći nove mogućnosti u poljima kao što su pročišćavanje vode i hemijska proizvodnja. Studija o navedenom otkriću objavljena je u časopisu Nature Synthesis.

Keopsova piramida: Jedno od najfascinantnijih arheoloških čuda

Testira se vakcina protiv melanoma: Počela treća faza kliničkih ispitivanja

Naučnik otkrio uzrok "faraonove kletve" koja je ubila sve koji su otvorili grobnicu

Razvijena hibridna baterija velike snage: Napuni se za par sekundi

Šire se bolesti koje prenose komarci: Malarija i denga groznica posebno prijete u Evropi

Šatl Shenzhou-14 s kineskim tajkonautima pristao na svemirsku stanicu

Hoćemo li ostati bez čokolade: Zastrašujući virus uništava kakao

Naučnici smatraju da vanzemaljski život treba tražiti na ljubičastim, a ne zelenim planetama

Stručnjaci s Harvarda istraživali: Zašto je opasno stalno gledanje u mobitel

NASA nakon 5 mjeseci primila smislene podatke s najudaljenije letjelice: Danas je bio sjajan dan

Dan planete Zemlje: Podsjeća nas na dugoročnu cijenu kratkoročnih politika

Svjetska zdravstvena organizacija zabrinuta: Ptičija gripa može izazvati novu pandemiju

Riješena misterija Plutonovog srca: Površina jednaka četvrtini Evrope

Naučnici na tragu vakcine koja bi mogla štititi od svih sojeva virusa: Sigurna i za bebe

Znate li da se u lavi ovog vulkana nalazi zlato: Evo koliko grama dnevno izbaci

Naučnici izumili novi oblik zlata: Golden nudi brojne mogućnosti

Nauka

Keopsova piramida: Jedno od najfascinantnijih arheoloških čuda

Testira se vakcina protiv melanoma: Počela treća faza kliničkih ispitivanja

Naučnik otkrio uzrok "faraonove kletve" koja je ubila sve koji su otvorili grobnicu

Razvijena hibridna baterija velike snage: Napuni se za par sekundi

Šire se bolesti koje prenose komarci: Malarija i denga groznica posebno prijete u Evropi

Šatl Shenzhou-14 s kineskim tajkonautima pristao na svemirsku stanicu

Hoćemo li ostati bez čokolade: Zastrašujući virus uništava kakao

Naučnici smatraju da vanzemaljski život treba tražiti na ljubičastim, a ne zelenim planetama

Stručnjaci s Harvarda istraživali: Zašto je opasno stalno gledanje u mobitel

NASA nakon 5 mjeseci primila smislene podatke s najudaljenije letjelice: Danas je bio sjajan dan

Dan planete Zemlje: Podsjeća nas na dugoročnu cijenu kratkoročnih politika

Svjetska zdravstvena organizacija zabrinuta: Ptičija gripa može izazvati novu pandemiju

Riješena misterija Plutonovog srca: Površina jednaka četvrtini Evrope

Naučnici na tragu vakcine koja bi mogla štititi od svih sojeva virusa: Sigurna i za bebe

Znate li da se u lavi ovog vulkana nalazi zlato: Evo koliko grama dnevno izbaci

Naučnici izumili novi oblik zlata: Golden nudi brojne mogućnosti