Sve više djece u svijetu ima probleme sa kratkovidnošću, a sve intenzivnije korištenje mobitela, laptopa i televizora, uz sve manje vremena provedenog na otvorenom, spadaju među ključne uzroke. Pandemija koronavirusa dodatno je ubrzala rast broja oboljelih, pokazali su rezultati istraživanja objavljenog u “British Journal of Ophthalmology”, uz sumorne procjene da bi broj kratkovidne djece u svijetu do 2050. mogao dostići 740 miliona.

O ovom zdravstvenom fenomenu, prevenciji i liječenju, za “Avaz” govori svjetski stručnjak u oblasti oftalmologije i hirurgije prednjeg segmenta oka, osnivač Specijalne bolnice za oftalmologiju “Svjetlost”, prof. dr. Nikica Gabrić.

- Kratkovidnost je vrsta dioptrije koja se djelomično nasljeđuje od roditelja, ali je djelomično podložna i osjetljiva i na način života. Zbog načina života današnje djece, odnosno manjeg boravka na otvorenom, te povećanog provođenja vremena pred računalom i mobitelima, svjedočimo ogromnom porastu kratkovidnosti kod djece do te mjere da je Svjetska zdravstvena organizacija 2015. godine proglasila kratkovidnost epidemijom 21. stoljeća – kaže Gabrić.

Veliki rast broja oboljelih pokrenuo je i brojna istraživanja, koja su za cilj imala sprječavanje rasta broja pacijenata ili barem usporavanje razvoja dioptrije.

- Istraživanja na velikom broju djece pokazala su da rad na blizinu povećava rast dioptrije. S druge strane, boravak na otvorenom, odnosno na sunčevom svjetlu, potiče lučenje tvari koja se zove dopamin i za koju se pokazalo da smanjuje rast oka u duljinu i time sprječava nastajanje i povećanje kratkovidnosti kod djece. Stoga se danas djeci preporučuje da minimalno 120 minuta svakog dana provode na dnevnom svjetlu. Posebice je to bitno u predškolskoj dobi, koja je najosjetljivije razdoblje za pojavu i porast kratkovidnosti. Osim toga, preporučuje se da prilikom rada na blizinu djeca drže mobitele što dalje, minimalno 40 centimetara od očiju, te da u prostoriji bude više izvora svjetlosti – ističe profesor Gabrić.

Za usporavanje rasta dioptrije, zaključuje, koriste se posebne naočale, ali da se pokazalo da klasične naočale, sa istom dioptrijom u svim segmentima, previše korigiraju periferni, zakrivljeni dio oka.

- Naočale za kontrolu kratkovidnosti imaju u centru jednu dioptriju koja služi da dijete bolje vidi, a prema periferiji se dioptrija smanjuje i time prati zakrivljenost oka, kako slika na perifernim djelovima oka ne bi bila prekorigirana, odnosno padala iza oka te time poticala dječje oko na rast. U toj posebno dizajniranoj vrsti naočala periferni dio naočala je prilagođen prirodnoj zakrivljenosti oka. Osim naočala postoje i kontaktne leće dizajnirane po istom principu. Na raspolaganju nam stoje i kapljice Atropin, koje su se prije koristile prilikom pregleda djeteta a sada se u pokazalo da u drugačijim, značajno manjim koncentracijama, djeluju na smanjivanje rasta oka u duljinu kod djece – kaže prof. dr. Nikica Gabrić.