Nutricionisti naglašavaju koliko je riba korisna za naše zdravlje i da bi bilo dobro da se barem dva puta sedmično nađe na našoj trpezi. Sardine su prepune važnih hranljivih materija, što ih svrstava na prvo mjesto kad je riječ o ishrani, navodi Američka asocijacija za srce i kradiovaskularne bolesti, a prenosi potal Webmed.

Zbog visokog sadržaja omega-3 masnih kiselina, proteina, vitamina B12 i selena, sardine spadaju u vrlo moćne čuvare zdravlja. Ukoliko se redovno konzumiraju, mogu da doprinesu poboljšanju kompletnog organizma.

Šta sadrži sardina

Jedna porcija sardine od oko 75 grama sadrži otprilike:

- 191 kaloriju

- 22,7 grama proteina

- 10,5 grama masti

- 8,2 mikrograma vitamina B12

- 48,5 mikrograma selena

- 250 jedinica vitamina D

- 451 miligram fosfora

- 351 miligram kalcija

- 4,8 miligrama niacina

- 2,7 miligrama željeza

- 365 miligrama kalija

- 35,9 miligrama magnezija

- 0,2 miligrama bakra

- 1,9 miligrama vitamina E

- 0,2 miligrama vitamina B6

- 1,2 miligrama cinka

Obiluju omega-3 masnim kiselinama

Sardine su jedan od najboljih prirodnih izvora esencijalnih omega-3 masnih kiselina na svijetu. Sadrže i EPA i DHA, dvije vrste esencijalnih masnih kiselina koje tijelo koristi za smanjenje upale, što rezultira poboljšanim zdravljem, boljom funkcijom mozga i manjim rizikom od hroničnih bolesti.

Studije pokazuju da konzumiranje hrane poput sardine koja je bogata omega-3 masnim kiselinama može pomoći u liječenju od poremećaja raspoloženja poput depresije i anksioznosti.

Ko ih ne smije jesti

Ipak, pored dosta zdravstvenih prednosti, sardine u svježem obliku ili konzervisane nisu vrsta ribe koja se preporučuje svim osobama. Pacijenti koji pate od visokog krvnog pritiska, gihta, kamena u bubregu morali bi da izbjegavaju konzumaciju. Posebno sardine iz konzerve sadrže velike količine natrija, koji se nikako ne savjetuje osobama sa visokim pritiskom.

Visok pritisak

Sardine sadrže mnogo natrija. Jedna konzerva osigurava oko trećinu vaše dnevne vrijednosti, pa ako imate visok krvni pritisak, treba da ograničite unos natrija jer on privlači vodu i povećava količinu krvi u tijelu. Ako želite da smanjite količinu soli, i dalje možete da uživate u sardinama tako što ćete smanjiti veličinu porcije.

Problemi s gihtom

omNajbolja dijeta za giht je ona koja ima malo purina, hemikalije koja se razlaže u mokraćnu kiselinu. Kada imate giht, mokraćna kiselina u vašem tijelu kristališe se u zglobovima, izazivajući bol u zglobovima. Masne ribe poput sardina i inćuna imaju visok sadržaj purina, pa ako imate giht, trebalo bi da pronađete druge načine da iskoristite prednosti jedenja ribe. Možete da pijete suplemenate ribljeg ulja ili jedete bakalar.

Kamen u bubregu

Ista mokraćna kiselina koja izaziva giht također može dovesti do kamena u bubregu. Pošto sardine sadrže purine, koji se razlažu u mokraćnu kiselinu, nisu dobar izbor za one koji su u opasnosti od stvaranja kamena u bubregu. Visok sadržaj natrija u ​​sardinama također može povećati kalcij u vašem urinu, što je još jedan faktor rizika za kamen u bubregu.