Umjerenost u svemu, pa i u hrani, glavna je preporuka za dug, zdrav i zadovoljan život, govorio je još Aristotel, i u to su se uvjerili svi koji su se pridržavali ovog savjeta, od antičkog doba do danas.
Postoje, međutim, ljudi koji, iz određenih razloga, nisu u stanju biti umjereni u jelu, bilo da je riječ o jednoj vrsti namirnica (recimo slatkišima) ili hrani uopšte i oni uprkos raznim dijetama stalno imaju problem sa viškom kilograma – i kad ih „skinu”, brzo ih vrate.
Njima je, po vlastitom priznanju, pripadala i dr. Suzan Pirs Tompson, profesorica neurologije na Univerzitetu u Ročesteru. Ona je postala stručnjakinja na polju psihologije ishrane upravo da bi objasnila zašto su neke osobe u stanju odrediti sebi kad, šta i koliko će jesti, ostalo vrijeme ni ne pomislivši na hranu.
Drugi ljudi, naprotiv, stalno žude za omiljenom poslasticom, pate kad je se moraju lišiti ili maštaju o njoj kao „nagradi” za uspješno mršavljenje.
Mozak je taj koji blokira gubitak težine, koji na skali podložnosti pojedinim namirnicama (od 1 do 10) neke smješta u sam vrh, među „neutoljivo gladne” (8–10) i ljudi moraju, ukoliko žele biti zdravi, vitki i slobodni, držati se „pravilne linije ishrane”, kaže dr. Tompson.
Kako utjecati na vlastiti mozak kako bismo tu podložnost držali pod kontrolom.
Nekoliko je osnovnih preporuka.
- Prva je – život bez šećera i brašna, jer oni nisu hrana nego droga, tvrdi profesorica. Dakle, ništa kruh, burek, peciva, pica, kolači, pa ni sve one prerađevine u koje se ovi sastojci guraju. I to zauvijek.
- Druga su redovni obroci s tačno određenom količinom (u gram!) i vrstom namirnica. Čak i na putovanju ili ljetovanju – zato su tu prenosna digitalna vaga i plastične posude za hranu.
- Treća je – napraviti plan ishrane (za gubitak ili održavanje težine) i strogo se pridržavati. Pomaže vođenje dnevnika ishrane.
- Četvrta je podrška – porodice, prijatelja, grupe ljudi sa sličnim problemom.
- Peta bi bile sve one rutine i pomoćne aktivnosti, meditacija, čitanje podsticajne literature, razgovori s osobama koje su u istom programu ishrane.
Teretanu i naporne fizičke vežbe profesorica ne preporučuje sve dok se ne postigne željena težina. Recepte za jela bez šećera i brašna nije teško naći. Oprobajte vitamnisku salata – recept je u okviru.
Vitaminska salata
Potrebno je:
• 200 g mrkve,
• 200 g slatke jabuke (idared),
• 100 g celera (korijen),
• 100 g mlade cvekle,
• 2 supene kašike pečenog susama,
• 50 g orašastih plodova po želji (orah, badem, indijski orah),
• 1 limun,
• 1 maranča,
• 1 supena kašika tamnog susamovog ulja (može i maslinovo ulje),
• so.
Izrendati mrkvu, cveklu, celer i jabuku na krupno i začiniti sokom od limuna i naranče, uljem i malo soli po želji. Servirati u činiji sa pečenim susamom i krupno rezanim orašastim plodovima.
