Metabolički poremećaji imaju veliku važnost u diferenciranju epileptičkih napada, jer većina ima dosta sličnosti s epilepsijom. Među ovim poremećajima najvažniji su oni s promjenama nivoa šećera u krvi.  

Nivo kalcija

Mora se misliti posebno na hipoglikemiju koja često nastaje kod liječenja dijabetičara, kada nastaju prolazni poremećaji cerebralne cirkulacije koje prate drhtavica, slabost, omaglica, konfuzija, razdražljivost i grčevi mišića, pa postoji opasnost da se zamijene s epileptičkim napadima.

S druge strane, hipoglikemija pogoduje manifestacijama i kod epilepsije kontrolirane antiepilepticima. I povišen šećer u krvi rjeđe se može zamijeniti s parcijalnom epilepsijom zbog abnormalnih pokreta.

Snižen nivo kalcija u krvi može stvoriti probleme u diferenciranju. Povišeni nivo kalcija može izazvati toničko-kloničke grčeve, ali je važno da u kliničkoj slici postoje i drugi simptomi tipični za hiperkalciemiju, pa je diferencijacija relativno laka.

Poremećaj metabolizma porfirina, uz niz neuroloških smetnji u subaktunom obliku, ima i napade koji mogu zavarati ljekara da ih proglasi epileptičkim.

Klasična slika

I migrena ima dosta sličnosti s epilepsijom, a i poremećaji spavanja, poput narkolepsije koja ima klasičnu sliku, mogu se zamijeniti s epilepsijom.

Noćni mioklonus karakteriziraju trzaji noge pred usnivanje i traju najčešće do 45 sekundi. Noćni strah kod djece do sedme godine javlja se obično dva sata nakon usnivanja, ima tipičnu sliku i teško ga je ne dijagnosticirati.

Noćne more i mjesečarenje

Noćne more odraslih se češće zamjenjuju sa noćnim strahom. I mjesečarenje ili somnabulizam treba razlikovati od parcijalnih kompleksnih napada s automatizmima u epilepsiji. Također, i granična stanja, kao što su abdominalni bolovi, mogu se zamijeniti s epileptičkom aurom.